Mijo Bzik: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
← Starija izmjenaNovija izmjena →
m bnz
Nema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
Mijo Bzik''' ([[Mučna Rijeka]] kraj Koprivnice, [[13. rujna]] [[1907.]] – [[Zagreb]], [[21. lipnja]] [[1945.]]) bio je ustaški doglavnik,<ref name=despot>[https://blog.vecernji.hr/zvonimir-despot/tko-je-bio-ustaski-doglavnik-mijo-bzik-1067 Zvonimir Despot: Tko je bio ustaški doglavnik Mijo Bzik]</ref> hrvatski novinar i publicist.
'''Mijo Bzik''' ([[Mučna Rijeka]] kraj Koprivnice, [[13. rujna]] [[1907.]] – [[Zagreb]], [[21. lipnja]] [[1945.]]) bio je ustaški doglavnik,<ref name=despot>[https://blog.vecernji.hr/zvonimir-despot/tko-je-bio-ustaski-doglavnik-mijo-bzik-1067 Zvonimir Despot: Tko je bio ustaški doglavnik Mijo Bzik]</ref> hrvatski [[novinar]] i [[publicist]].


Jedan je od osnivača i suradnika ''Hrvatskog domobrana'' (1928.) Po izlasku iz tamnice [[1933.]] iselio iz [[Hrvatska|Hrvatske]] i pristupio [[ustaša]]ma u vježbovnom logoru [[Janka-puszta]].<ref name=despot/>{{sfn|Krušelj|2002|p=163}} Sudjelovao u organizaciji [[Atentat u Marseilleu|atentata na kralja Aleksandra I. Karađorđevića 1934.]]{{sfn|Krušelj|2002|p=164}} U izbjeglištvu u [[Italija|Italiji]] uređivao ustaška glasila ''Grič'' i ''Ustaša''.{{sfn|Krušelj|2002|p=163}}
== Životopis ==
Jedan je od osnivača i suradnika ''Hrvatskog domobrana'' (1928.) Po izlasku iz tamnice [[1933.]] iselio iz [[Hrvatska|Hrvatske]] i pristupio [[ustaša]]ma u vježbovnom logoru [[Janka-puszta]].<ref name=despot/>{{sfn|Krušelj|2002|p=163}} Sudjelovao u organizaciji [[Atentat u Marseilleu|atentata na kralja Aleksandra I. Karađorđevića 1934.]]{{sfn|Krušelj|2002|p=164}} U izbjeglištvu u [[Italija|Italiji]] uređivao ustaška glasila ''[[Grič (časopis, Beč)|Grič]]'' i ''[[Ustaša (list)|Ustaša]]''.{{sfn|Krušelj|2002|p=163}}


Vratio se u Hrvatsku zajedno s Pavelićem.<ref name=despot/> Sudjelovao u osnivanju logora za istrebljenje [[Srbi|Srba]] i [[Židovi|Židova]].<ref>Povjerenik NDH na Pagu Juraj Crljenko svjedoči da je Bzik bio 1941 među osnivačima logora za istrebljenje Slana na Pagu, ''Novi list'', 31. srpnja 1985.</ref>  
Vratio se u Hrvatsku zajedno s Pavelićem.<ref name=despot/> Sudjelovao u osnivanju logora za istrebljenje [[Srbi|Srba]] i [[Židovi|Židova]].<ref>Povjerenik NDH na Pagu Juraj Crljenko svjedoči da je Bzik bio 1941 među osnivačima logora za istrebljenje Slana na Pagu, ''Novi list'', 31. srpnja 1985.</ref>  


Kao [[Ante Pavelić|poglavnikov]] pobočnik, obavljao poslove u svezi s [[novinarstvo|novinstvom]] i promidžbom. U početku 1942. imenovan je povjerenikom za novinstvo pri Predsjedništvu Vlade NDH, s osobitim naglaskom na suradnji s talijanskim fašističkim atašeom za tisak u Zagrebu Bertonijem.<ref name=despot/> U prvoj okružnici naredio je: "upozoravam hrvatsko novinstvo, da je dužno držati se u najvećoj ustaškoj stegi i bezuvjetno izvršavati sve odredbe i ravnati se po svim uputama ovoga povjereništva. Novinarski rad u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, kao i sav drugi rad, mora se temeljiti isključivo na radu, dužnosti i odgovornosti i to najveće ustaške odgovornosti(...)"; "svatko mora pisati ustaški i cijeli ton novina mora biti stopostotno ustaški i to u svakom pogledu, svugdje i svagda, ustaški do kraja"; "Riječ Srbin ima nestati, kad se radi o Vlasima u Hrvatskoj. Mora ju zamijeniti riječ komunist" itd.<ref name=despot/>
Kao [[Ante Pavelić|poglavnikov]] pobočnik, obavljao poslove u svezi s [[novinarstvo|novinstvom]] i promidžbom. U početku 1942. imenovan je povjerenikom za novinstvo pri Predsjedništvu Vlade NDH, s osobitim naglaskom na suradnji s talijanskim fašističkim [[ataše za tisak|atašeom za tisak]] u Zagrebu Bertonijem.<ref name=despot/> U prvoj okružnici naredio je: "''upozoravam hrvatsko novinstvo, da je dužno držati se u najvećoj ustaškoj stegi i bezuvjetno izvršavati sve odredbe i ravnati se po svim uputama ovoga povjereništva. Novinarski rad u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, kao i sav drugi rad, mora se temeljiti isključivo na radu, dužnosti i odgovornosti i to najveće ustaške odgovornosti(...)''"; "''svatko mora pisati ustaški i cijeli ton novina mora biti stopostotno ustaški i to u svakom pogledu, svugdje i svagda, ustaški do kraja''"; "''Riječ Srbin ima nestati, kad se radi o Vlasima u Hrvatskoj. Mora ju zamijeniti riječ komunist''" itd.<ref name=despot/>


Imao je čin ustaškog pukovnika.{{sfn|Krušelj|2002|p=164}} Po napuštanju [[Zagreb]]a u [[svibanj|svibnju]] [[1945.]] zarobila ga je [[Jugoslavenska armija]], a Vojni sud u [[Zagreb]]u osudio ga je jer je, prema presudi, "[...] sudjelovao u organizaciji i izradi plana ubijanja 'radi odmazde' i kao jedan od '[[Rasovi|rasova]]' organizirao, naređivao i sam izvršavao surove zločine nad narodom".{{sfn|Krušelj|2002|p=164}} Izrečena mu je [[smrtna kazna]]<ref name=lzmk> [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=10443 LZMK Hrvatska enciklopedija] Natuknica: Bzik, Mijo, www.enciklopedija.hr (pristupljeno 30. prosinca 2017.)</ref> vješanjem, koja je izvršena dan kasnije.<ref name=despot/>
Imao je čin ustaškog pukovnika.{{sfn|Krušelj|2002|p=164}} Po napuštanju [[Zagreb]]a u [[svibanj|svibnju]] [[1945.]] zarobila ga je [[Jugoslavenska armija]], a Vojni sud u [[Zagreb]]u osudio ga je jer je, prema presudi, "''[...] sudjelovao u organizaciji i izradi plana ubijanja 'radi odmazde' i kao jedan od '[[Rasovi|rasova]]' organizirao, naređivao i sam izvršavao surove zločine nad narodom''".{{sfn|Krušelj|2002|p=164}} Izrečena mu je [[smrtna kazna]]<ref name=lzmk> [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=10443 LZMK Hrvatska enciklopedija] Natuknica: Bzik, Mijo, www.enciklopedija.hr (pristupljeno 30. prosinca 2017.)</ref> vješanjem, koja je izvršena dan kasnije.<ref name=despot/>


== Djela ==
== Djela ==
Redak 28: Redak 29:
[[Kategorija:Hrvatski novinari]]
[[Kategorija:Hrvatski novinari]]
[[Kategorija:Hrvatski publicisti]]
[[Kategorija:Hrvatski publicisti]]
[[Kategorija:Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu i poraću]]
[[Kategorija:Dužnosnici NDH]]

Inačica od 20. veljača 2026. u 01:02

Mijo Bzik (Mučna Rijeka kraj Koprivnice, 13. rujna 1907. – Zagreb, 21. lipnja 1945.) bio je ustaški doglavnik,[1] hrvatski novinar i publicist.

Životopis

Jedan je od osnivača i suradnika Hrvatskog domobrana (1928.) Po izlasku iz tamnice 1933. iselio iz Hrvatske i pristupio ustašama u vježbovnom logoru Janka-puszta.[1][2] Sudjelovao u organizaciji atentata na kralja Aleksandra I. Karađorđevića 1934.[3] U izbjeglištvu u Italiji uređivao ustaška glasila Grič i Ustaša.[2]

Vratio se u Hrvatsku zajedno s Pavelićem.[1] Sudjelovao u osnivanju logora za istrebljenje Srba i Židova.[4]

Kao poglavnikov pobočnik, obavljao poslove u svezi s novinstvom i promidžbom. U početku 1942. imenovan je povjerenikom za novinstvo pri Predsjedništvu Vlade NDH, s osobitim naglaskom na suradnji s talijanskim fašističkim atašeom za tisak u Zagrebu Bertonijem.[1] U prvoj okružnici naredio je: "upozoravam hrvatsko novinstvo, da je dužno držati se u najvećoj ustaškoj stegi i bezuvjetno izvršavati sve odredbe i ravnati se po svim uputama ovoga povjereništva. Novinarski rad u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, kao i sav drugi rad, mora se temeljiti isključivo na radu, dužnosti i odgovornosti i to najveće ustaške odgovornosti(...)"; "svatko mora pisati ustaški i cijeli ton novina mora biti stopostotno ustaški i to u svakom pogledu, svugdje i svagda, ustaški do kraja"; "Riječ Srbin ima nestati, kad se radi o Vlasima u Hrvatskoj. Mora ju zamijeniti riječ komunist" itd.[1]

Imao je čin ustaškog pukovnika.[3] Po napuštanju Zagreba u svibnju 1945. zarobila ga je Jugoslavenska armija, a Vojni sud u Zagrebu osudio ga je jer je, prema presudi, "[...] sudjelovao u organizaciji i izradi plana ubijanja 'radi odmazde' i kao jedan od 'rasova' organizirao, naređivao i sam izvršavao surove zločine nad narodom".[3] Izrečena mu je smrtna kazna[5] vješanjem, koja je izvršena dan kasnije.[1]

Djela

Promicao je ideje ustaške organizacije te istraživao i pisao povijest ustaštva.

  • Ustaška borba (1942.)
  • Ustaška pobjeda (1942.)
  • Ustaška misao (1943.)
  • Ustaški pogledi (1944.)

Uredio je, komentarima popratio i objelodanio govore Ante Pavelića Putem hrvatskog državnog prava (1942.).[5]

Izvori

  1. ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 Zvonimir Despot: Tko je bio ustaški doglavnik Mijo Bzik
  2. ↑ 2,0 2,1 Krušelj 2002, str. 163.
  3. ↑ 3,0 3,1 3,2 Krušelj 2002, str. 164.
  4. ↑ Povjerenik NDH na Pagu Juraj Crljenko svjedoči da je Bzik bio 1941 među osnivačima logora za istrebljenje Slana na Pagu, Novi list, 31. srpnja 1985.
  5. ↑ 5,0 5,1 LZMK Hrvatska enciklopedija Natuknica: Bzik, Mijo, www.enciklopedija.hr (pristupljeno 30. prosinca 2017.)
  • • Nepoznat parametar: authorlink
    • Nepoznat parametar: ref
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
    • Parametar format nije dopušten u klasi journal
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi journal
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Mijo_Bzik&oldid=649418"