Zlatko Ognjanovac: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 6: Redak 6:
Sudionik 3. kongresa Žumberčana održanog 11. srpnja 1937. u Kostanjevcu (prvotno je bilo predviđeno da se održi na Starom Žumberačkom Gradu, u Podžumberku kod crkve sv. Nikole). <ref>[http://www.mojzumberak.com/Povijest__umberka/Treaei_Kong___umbereana_u_Kost/treaei_kong___umbereana_u_kost.html Treći Kongres Žumberčana u Kostanjevcu], Moj Žumberak.com</ref>
Sudionik 3. kongresa Žumberčana održanog 11. srpnja 1937. u Kostanjevcu (prvotno je bilo predviđeno da se održi na Starom Žumberačkom Gradu, u Podžumberku kod crkve sv. Nikole). <ref>[http://www.mojzumberak.com/Povijest__umberka/Treaei_Kong___umbereana_u_Kost/treaei_kong___umbereana_u_kost.html Treći Kongres Žumberčana u Kostanjevcu], Moj Žumberak.com</ref>


Zbog čuvanja vlastitih uvjerenja, jugokomunistička ga je vlast označila kao nepodobnog, kao [[neprijatelj naroda|neprijatelja naroda]]. Smaknut je na sošičkoj jami [[Jazovka|Jazovki]]. O očevoj je sudbinji njegova kći Ljerka desetljećima poslije progovorila na dvjema stranicama [[Glas Koncila|Glasa Koncila]] u rubrici ''Svjedočanstva o patnjama'', pokrenutoj lipnja 1990. godine. {{citat|On je morao priznati da je taj članak doista njegov, a u članku je stajalo da se komunizam protivi biću hrvatskoga naroda. Sudac ga je bez dvoumljenja kao utvrđenog protivnika komunizma osudio na smrt.|Kći Ljerka o očevoj sudbini.}}. Jedini su joj podsjednik na oca ostale tri fotografije iz obiteljskog albuma.<ref>(it): [http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=28371&conID=31822&act=view Događanja | Vjero(m)dostojno od 1962. Svjetlo istine nakon godina mraka], Glas Koncila, 17. lipnja 2013.</ref>
Zbog čuvanja vlastitih uvjerenja, jugokomunistička ga je vlast označila kao nepodobnog, kao [[neprijatelj naroda (komunizam)|neprijatelja naroda]]. Smaknut je na sošičkoj jami [[Jazovka|Jazovki]]. O očevoj je sudbinji njegova kći Ljerka desetljećima poslije progovorila na dvjema stranicama [[Glas Koncila|Glasa Koncila]] u rubrici ''Svjedočanstva o patnjama'', pokrenutoj lipnja 1990. godine. {{citat|On je morao priznati da je taj članak doista njegov, a u članku je stajalo da se komunizam protivi biću hrvatskoga naroda. Sudac ga je bez dvoumljenja kao utvrđenog protivnika komunizma osudio na smrt.|Kći Ljerka o očevoj sudbini.}}. Jedini su joj podsjednik na oca ostale tri fotografije iz obiteljskog albuma.<ref>(it): [http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=28371&conID=31822&act=view Događanja | Vjero(m)dostojno od 1962. Svjetlo istine nakon godina mraka], Glas Koncila, 17. lipnja 2013.</ref>


Dokumentarni film scenaristice i redateljice [[Višnja Starešina|Višnje Starešine]] [[Neprijatelj naroda (2015.)|Neprijatelj naroda]] bavi se žrtvama  komunističke represije, od masovnih poslijeratnih likvidacija 1945. godine i ciljane eliminacije inteligencije i građanske klase sve do današnje šutnje, a među tim osobama koje je jugokomunistički režim etiketirao kao "neprijatelje naroda", bio je i Zlatko Ognjanovac.<ref>am: [http://narod.hr/hrvatska/andrija-hebrang-mladi-tragedija-je-hrvatske-proslosti-u-tome-da-ce-ona-biti-rasvijetljena-tek-kad-pomru-svi-oni-koji-su-imali-krvave-ruke Andrija Hebrang mlađi: Tragedija je hrvatske prošlosti u tome da će ona biti rasvijetljena tek kad pomru svi oni koji su imali krvave ruke], narod.hr, 15. svibnja 2015.</ref>
Dokumentarni film scenaristice i redateljice [[Višnja Starešina|Višnje Starešine]] [[Neprijatelj naroda (2015.)|Neprijatelj naroda]] bavi se žrtvama  komunističke represije, od masovnih poslijeratnih likvidacija 1945. godine i ciljane eliminacije inteligencije i građanske klase sve do današnje šutnje, a među tim osobama koje je jugokomunistički režim etiketirao kao "neprijatelje naroda", bio je i Zlatko Ognjanovac.<ref>am: [http://narod.hr/hrvatska/andrija-hebrang-mladi-tragedija-je-hrvatske-proslosti-u-tome-da-ce-ona-biti-rasvijetljena-tek-kad-pomru-svi-oni-koji-su-imali-krvave-ruke Andrija Hebrang mlađi: Tragedija je hrvatske prošlosti u tome da će ona biti rasvijetljena tek kad pomru svi oni koji su imali krvave ruke], narod.hr, 15. svibnja 2015.</ref>

Inačica od 20. veljača 2026. u 00:41

Zlatko Ognjanovac (1906. - jama Jazovka, ? 1945.) bio je učitelj, zborovođa i prosvjetni inspektor. [1]

Životopis

Rodom je iz žumberačkog kraja. Radio je kao učitelj u Prekrižju. Osnovao je dobrovoljno vatrogasno društvo Kostanjevac 13. listopada 1935. godine. [2]

Sudionik 3. kongresa Žumberčana održanog 11. srpnja 1937. u Kostanjevcu (prvotno je bilo predviđeno da se održi na Starom Žumberačkom Gradu, u Podžumberku kod crkve sv. Nikole). [3]

Zbog čuvanja vlastitih uvjerenja, jugokomunistička ga je vlast označila kao nepodobnog, kao neprijatelja naroda. Smaknut je na sošičkoj jami Jazovki. O očevoj je sudbinji njegova kći Ljerka desetljećima poslije progovorila na dvjema stranicama Glasa Koncila u rubrici Svjedočanstva o patnjama, pokrenutoj lipnja 1990. godine.

„On je morao priznati da je taj članak doista njegov, a u članku je stajalo da se komunizam protivi biću hrvatskoga naroda. Sudac ga je bez dvoumljenja kao utvrđenog protivnika komunizma osudio na smrt.”
(Kći Ljerka o očevoj sudbini.)

. Jedini su joj podsjednik na oca ostale tri fotografije iz obiteljskog albuma.[4]

Dokumentarni film scenaristice i redateljice Višnje Starešine Neprijatelj naroda bavi se žrtvama komunističke represije, od masovnih poslijeratnih likvidacija 1945. godine i ciljane eliminacije inteligencije i građanske klase sve do današnje šutnje, a među tim osobama koje je jugokomunistički režim etiketirao kao "neprijatelje naroda", bio je i Zlatko Ognjanovac.[5] U tom dokumentarcu o Vinku Kosu govore Ljerka Ognjanovac.[6]

Izvori