Epifanije Salaminski: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '[[Kategorija:Pravoslavni sveci' u '[[Kategorija:Pravoslavni svetci'
 
Redak 12: Redak 12:
*Kim, Young Richard. ''[https://www.press.umich.edu/7588638/epiphanius_of_cyprus Epiphanius of Cyprus: Imagining an Orthodox World]''. Ann Arbor: University of Michigan Press, 2015.  
*Kim, Young Richard. ''[https://www.press.umich.edu/7588638/epiphanius_of_cyprus Epiphanius of Cyprus: Imagining an Orthodox World]''. Ann Arbor: University of Michigan Press, 2015.  
*Jacobs, Andrew S. [http://www.ucpress.edu/book.php?isbn=9780520291126 ''Epiphanius of Cyprus: A Cultural Biography of Late Antiquity''.] Christianity in Late Antiquity. Oakland: University of California Press, 2016.
*Jacobs, Andrew S. [http://www.ucpress.edu/book.php?isbn=9780520291126 ''Epiphanius of Cyprus: A Cultural Biography of Late Antiquity''.] Christianity in Late Antiquity. Oakland: University of California Press, 2016.
[[Kategorija:Pravoslavni sveci]]
[[Kategorija:Pravoslavni svetci]]
[[Kategorija:Crkveni oci]]
[[Kategorija:Crkveni oci]]

Posljednja izmjena od 28. siječanj 2026. u 03:56

Epifanije. Freska, manastir Gračanica.

Epifanije Salaminski (grč. Ἐπιφάνιος) (oko 310./320. – 403.) bio je biskup Salamine na Cipru te je slavljen kao svetac u katoličanstvu i pravoslavlju.

Rođen je u obitelji Grka, u Besanduku blizu Eleuteropolua (danas Beit Guvrin, Izrael) te je živio u Egiptu kao redovnik. U Palestinu se vratio oko 333. te je osnovao samostan u Adu. Znao je hebrejski, sirski, egipatski, grčki i latinski te je stoga zvan Pentaglossis — „onaj od pet jezika”. Poslije — 365./367. — postao je biskup Salamine.

Njegovo je najpoznatije djelo Panarion (Adversus Haereses), u kojem je spomenuo 80 hereza, napisavši da su „majke hereza” „barbarizam, skitizam, helenizam i židovstvo”. Spomenuo je svog neprijatelja Origena, kao i ebionite, koji su slijedili židovske vjerske propise. Značajno je i njegovo djelo "O utezima i mjerama" (περὶ μέτρων καὶ στάθμων) između ostaloga zbog napomene o Hadrijanovoj izgradnji Aelije Capitoline na mjestu porušenog Jeruzalema 47 godina nakon uništenja grada i Hrama. Ovaj je podatak od koristi kod nastojanja rekonstruiranja Bar Kohbina ustanka, o kojem je povijesnih izvora malo, a jedno od neodgovorenih pitanja je je li Hadrijan uveo protužidovske mjere prije ili nakon ustanka (135.). Prema Epifaniju to je bilo prije, odnosno 117.

Izvori