Petar Krasić: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
|||
| Redak 5: | Redak 5: | ||
== Životopis == | == Životopis == | ||
Rodio se je u Čitluku od oca Pere i majke Stane, rođene Dugandžić. Kršten je imenom Stjepan. U rodnom je mjestu završio pučku školu. Srednje škole pohađao je prvo u Mostaru a školovanje je nastavio u franjevačkom sjemeništu. 1954. je završio klasičnu gimnaziju na Poljudu u Splitu. U Sarajevu je bio na filozofsko-teološkom studiju (1954.–1959.), koji je okončao diplomiravši u Ljubljani 1964. godine. Na zagrebačkom [[KBF ZG|Katoličkom bogoslovnom fakultetu]] stekao je licencijat iz teologije 1966. godine. Redovničkim putem pošao je pristupivši u Red manje braće 14. srpnja 1953. u Kraljevoj Sutjesci, u kojoj je bio na godini novicijata te položio prve jednostavne zavjete. 29. listopada 1957. u Sarajevu je položio svečane doživotne zavjete. Nadbiskup mons. [[Marko Alaupović]] mu je podijelio svete redove subđakonata (3. studenoga 1957.) i đakonata (1. prosinca 1957.). Za svećenika ga je zaredio biskup mons. [[Petar Čule]] 27. srpnja 1958. u Mostaru.<ref name=preminuo/> | Rodio se je u Čitluku od oca Pere i majke Stane, rođene Dugandžić. Kršten je imenom Stjepan. U rodnom je mjestu završio pučku školu. Srednje škole pohađao je prvo u Mostaru a školovanje je nastavio u franjevačkom sjemeništu. 1954. je završio klasičnu gimnaziju na Poljudu u Splitu. U Sarajevu je bio na filozofsko-teološkom studiju (1954.–1959.), koji je okončao diplomiravši u Ljubljani 1964. godine. Na zagrebačkom [[KBF ZG|Katoličkom bogoslovnom fakultetu]] stekao je licencijat iz teologije 1966. godine. Redovničkim putem pošao je pristupivši u Red manje braće 14. srpnja 1953. u Kraljevoj Sutjesci, u kojoj je bio na godini novicijata te položio prve jednostavne zavjete. 29. listopada 1957. u Sarajevu je položio svečane doživotne zavjete. Nadbiskup mons. [[Marko Alaupović]] mu je podijelio svete redove subđakonata (3. studenoga 1957.) i đakonata (1. prosinca 1957.). Za svećenika ga je zaredio biskup mons. [[Petar Čule]] 27. srpnja 1958. u Mostaru.<ref name=preminuo/> | ||
Nakon što se je zaredio za svećenika, prvo je bio na Humcu duhovni pomoćnik, zatim je bio na Širokom Brijegu. U Slanome je bio samostanski vikar i odgojitelj pa drugi odgojitelj novaka na Humcu. Sljedeća faza bila je vođenje župe u Ljutom Docu, a onda na Kočerinu gdje je bila njegova prva dugotrajnija služba, 1967. do 1980.. Kao župnik je predvodio gradnju nove župne crkve u spomen na 13- stoljeća kršćanstva u Hrvata. Na pročelju zvonika se na Krasićevo zalaganje postavilo mozaik s likom sv. Franje Asiškoga visine 23 metra. Naredno odredište bila je Masna Luka na Blidinju. Ondje je bio od srpnja 1980. godine gotovo cijeli ostatak života. Od 1980. do 2010. upravljao je kapelanijiom Poljima kojoj je sjedište bila Masna Luka.<ref name=preminuo/> | |||
Za vrijeme velikosrpske agresije na BiH, fra Petar Krasić suorganizirao je [[Cesta spasa|Cestu spasa]] koja je prolazila pored Masne Luke i kojom je spas našlo više od tristo tisuća Muslimana.<ref name="SD"/> | Za vrijeme velikosrpske agresije na BiH, fra Petar Krasić suorganizirao je [[Cesta spasa|Cestu spasa]] koja je prolazila pored Masne Luke i kojom je spas našlo više od tristo tisuća Muslimana.<ref name="SD"/> | ||
Inačica od 23. siječanj 2026. u 03:31
Stjepan fra Petar Krasić (Čitluk, 2. kolovoza 1935. – samostan sv. Ante na Humcu, 9. studenoga 2025.)[1] hrvatski franjevac iz BiH, poznati kinolog, ljubitelj prirode i upravitelj Parka prirode Blidinje.
Brat je[2] poznatog hrvatskog franjevca, poznatog po radu u crkvenom školstvu u iseljeništvu, fra Ljube Krasića.[3]
Životopis
Rodio se je u Čitluku od oca Pere i majke Stane, rođene Dugandžić. Kršten je imenom Stjepan. U rodnom je mjestu završio pučku školu. Srednje škole pohađao je prvo u Mostaru a školovanje je nastavio u franjevačkom sjemeništu. 1954. je završio klasičnu gimnaziju na Poljudu u Splitu. U Sarajevu je bio na filozofsko-teološkom studiju (1954.–1959.), koji je okončao diplomiravši u Ljubljani 1964. godine. Na zagrebačkom Katoličkom bogoslovnom fakultetu stekao je licencijat iz teologije 1966. godine. Redovničkim putem pošao je pristupivši u Red manje braće 14. srpnja 1953. u Kraljevoj Sutjesci, u kojoj je bio na godini novicijata te položio prve jednostavne zavjete. 29. listopada 1957. u Sarajevu je položio svečane doživotne zavjete. Nadbiskup mons. Marko Alaupović mu je podijelio svete redove subđakonata (3. studenoga 1957.) i đakonata (1. prosinca 1957.). Za svećenika ga je zaredio biskup mons. Petar Čule 27. srpnja 1958. u Mostaru.[1]
Nakon što se je zaredio za svećenika, prvo je bio na Humcu duhovni pomoćnik, zatim je bio na Širokom Brijegu. U Slanome je bio samostanski vikar i odgojitelj pa drugi odgojitelj novaka na Humcu. Sljedeća faza bila je vođenje župe u Ljutom Docu, a onda na Kočerinu gdje je bila njegova prva dugotrajnija služba, 1967. do 1980.. Kao župnik je predvodio gradnju nove župne crkve u spomen na 13- stoljeća kršćanstva u Hrvata. Na pročelju zvonika se na Krasićevo zalaganje postavilo mozaik s likom sv. Franje Asiškoga visine 23 metra. Naredno odredište bila je Masna Luka na Blidinju. Ondje je bio od srpnja 1980. godine gotovo cijeli ostatak života. Od 1980. do 2010. upravljao je kapelanijiom Poljima kojoj je sjedište bila Masna Luka.[1]
Za vrijeme velikosrpske agresije na BiH, fra Petar Krasić suorganizirao je Cestu spasa koja je prolazila pored Masne Luke i kojom je spas našlo više od tristo tisuća Muslimana.[3]
Diljem Hercegovine i Hrvatske postao je poznat kao graditelj crkve i franjevačkog doma u Masnoj Luci kod Blidinja.[2] Ta su mjesta u mjesnim hrvatskim legendama mjesta gdje su obitavali hajduci i junakinje, poput Mijata Tomića i Dive Grabovčeve. [2]
2003. godine ga je Europska unija na temelju izvještaja nekih svojih doušnika stavila na popis nepoželjnih, jer je navodno pomagao hrvatskom generalu Anti Gotovini pri bijegu. [2] Mediji su nagađali da se upravo na Vran planini i Čvrsnici skrivaju generali Ante Gotovina i svojedobno Mirko Norac, zatim su te teze uporno ponavljali, obnavljali i nadopunjavali, iako nikad nisu javno dali uvjerljiv dokaz za takve tvrdnje.[2] Teze su išle dotle da su pojedini mediji tvrdili da je Gotovinu prebacio u kanadski Norval.[2] Međutim, 2003. te je teze prihvatila i Europska unija te je fra Petar završio na tom popisu.[2] Fra Petrovo ime našlo se je na OHR-ovoj crnoj listi osoba iz BiH kojima je zabranjen ulazak u zemlje EU-a.[3] Obrazloženje koje je dao Paddy Ashdown jest da fra Petar navodno skriva Antu Gotovinu.[3] Fra Petar Krasić bio je jedini Hrvat na tom popisu na kojem je bilo 14 osoba, a kojima je EU zabranila ulazak na svoj teritorij jer se sumnjalo da pomažu osobama optuženim za ratne zločine.[4] Budući da se radilo o vrlo teškim izrečenim optužbama koje se nije ni pokušalo provjeriti, Hercegovačka franjevačka provincija najavila je da će uputiti zbog toga prosvjed Visokom predstavniku za BiH Paddyju Ashdownu.[4]
Fra Petar Krasić optužbu je nazvao udarom na franjevce, osobito na hercegovačke, te uopće udarom Hrvate u BiH.[3] Izjavio je da ga optužuju po sličnoj tehnici kao u komunizmu, kad je optuživan sličnom retorikom, bez dokaza i razloga. [3] 2006. godine maknut je s tog popisa.[5] Komentiravši događaje, izjavio je da je ta optužba bila ciljana baš na nj i na instituciju franjevačkog reda i Katoličke crkve, odnosno, kako je bio točno predvidio, da će optužitelji na kraju optuživati i Vatikan, koji su optuživali "čak i za nešto više od mogućeg skrivanja i pomaganja Gotovini ".[5]
Vodio je Kuću molitve u Poljima u Masnoj Luci.[6]
Izvori
- Fra Ljubo Krasić, Hrvatska franjevačka kustodija Svete Obitelji, pristupljeno 19. kolovoza 2014.
- Razgovarao: Ivan Bradarić: Hrvati u Americi i Kanadi. fra Ljubo Krasić, ravnatelj Hrvatskoga etničkog instituta u Chicagu, Veritas - glasnik sv. Antuna Padovanskoga, prosinac 2010.
- ↑ 1,0 1,1 1,2 IKA: Preminuo fra Petar (Stjepan) Krasić, graditelj Franjevačke crkve u Masnoj Luci . Hrvatska katolička mreža. 21. siječnja 2026. x
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 Tko je hercegovački fratar koji po obavještajcima EU-a skriva Antu Gotovinu? Fra Krasić: Gotovina i Norac ne bi se obratili, kad bih i želio pomoći, Novi list, 3. srpnja 2003., pristupljeno 19. kolovoza 2014.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 Petar Miloš: Tragom vijesti - fra Petar Krasić u odluci o zabranu ulaska u EU prepoznaje udar na katolike i Hrvate, Slobodna Dalmacija, 3. srpnja 2003., pristupljeno 19. kolovoza 2014.
- ↑ 4,0 4,1 Tko je hercegovački fratar koji po obavještajcima EU-a skriva Antu Gotovinu?, članak iz Jutarnjeg lista (autor S. P.): Fra Petar Krasić: Laž je da sam pomagao Gotovini, antegotovina.com, pristupljeno 19. kolovoza 2014.
- ↑ 5,0 5,1 Zoran Krešić: Fra Petar Krasić: Nepopravljiva šteta napada na mene i Katoličku crkvu, Večernji list, 10. ožujka 2006.
- ↑ Večernji list: Novi raspored franjevaca u Hercegovini, medjugorje-info.com, pristupljeno 19. kolovoza 2014.
Vanjske poveznice
- Hercegovački franjevac fra Petar Krasić na HKR, Emisija "Od Krista pozvani" u nedjelju u 10 sati, KTA BK BiH, Zagreb, 25. ožujak 2011.
- Tornjak: baza pedigrea koju vodi fra Petar Krasić