Bitka kraj Jurjevih Stijena 1663.: razlika između inačica
m bnz |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 17: | Redak 17: | ||
}} | }} | ||
'''Bitka kod Jurjevih Stijena''' je bitka između [[Hrvatska|hrvatskih]] snaga protiv [[Osmansko Carstvo|osmanskog]] osvajača koja se dogodila [[1663.]] godine kraj Jurjevih stijena nedaleko [[Otočac|Otočca]]. Hrvatsku vojsku je predvodio grof [[Petar Zrinski]], a četiri puta brojniju tursku vojsku hercegovački sandžakbeg Ali-paša Čengić. Bitka je završila hrvatskom pobjedom. | '''Bitka kod Jurjevih Stijena''' je bitka između [[Hrvatska|hrvatskih]] snaga protiv [[Osmansko Carstvo|osmanskog]] osvajača koja se dogodila [[1663.]] godine kraj Jurjevih stijena nedaleko [[Otočac|Otočca]]. | ||
Mjesto bitke bio je klanac koji su s jedne strane tvorile Jurjeve stijene, a s druge brdo Godača. Hrvatsku vojsku je predvodio grof [[Petar Zrinski]], a četiri puta brojniju tursku vojsku hercegovački sandžakbeg Ali-paša Čengić. Bitka je završila hrvatskom pobjedom. Historiograf obitelji Zrinskih augustinac Marko Forstalli je zabilježio ovu bitku prema svjedočenjima sudionika bitke u svom djelu ''Stematografija ratničke obitelji knezova Zrinskih | |||
(Stemmatographia Mavortiae Familiae Comitum de Zrin).<ref name=glavačeva>Mihela Melem Hajdarović: [https://hrcak.srce.hr/en/file/438440 '' Glavačeva karta Hrvatske iz 1673. – njezini toponimi, geografski sadržaj i historijskogeografski kontekst'']. Studia lexicographica : časopis za leksikografiju i enciklopedistiku, Vol. 17 No. 32, 2023., str. 71.</ref> | |||
== Političko-vojna pozadina == | == Političko-vojna pozadina == | ||
| Redak 31: | Redak 34: | ||
== Značaj bitke == | == Značaj bitke == | ||
Pobjedom kod Jurjevih stijena zauvijek je spriječen prodor Osmanlija u [[Gacka|Gacku]]. Poražena je cijelokupna vojska [[Bosanski pašaluk|Bosanskog pašaluka]],a Turci iz Bosne više nikad nisu napali teritorij Hrvatske. | Pobjedom kod Jurjevih stijena zauvijek je spriječen prodor Osmanlija u [[Gacka|Gacku]]. Poražena je cijelokupna vojska [[Bosanski pašaluk|Bosanskog pašaluka]], a Turci iz Bosne više nikad nisu napali teritorij Hrvatske.<ref name=glavačeva/> | ||
Pobjeda kraj Jurjevih stijena je prva velika pobjeda isključivo hrvatske vojske poslije velikog poraza na [[Krbavska bitka|Krbavskom polju]] [[1493.]] godine. Slavljena je i u Hrvatskoj i u inozemstvu. | Pobjeda kraj Jurjevih stijena je prva velika pobjeda isključivo hrvatske vojske poslije velikog poraza na [[Krbavska bitka|Krbavskom polju]] [[1493.]] godine. Slavljena je i u Hrvatskoj i u inozemstvu. | ||
Posljednja izmjena od 17. siječanj 2026. u 03:18
| Bitka kod Jurjevih Stijena (1663.) | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| sukob: Hrvatsko-osmanski ratovi | |||||||
| |||||||
| Sukobljene strane | |||||||
| Datoteka:Flag of Turkey.svg Tursko Carstvo | Pogreška pri izradbi sličice: Hrvatsko Kraljevstvo | ||||||
| Zapovjednici | |||||||
| Datoteka:Flag of Turkey.svg Ali-paša Čengić[1] | Pogreška pri izradbi sličice: Petar IV. Zrinski | ||||||
| Postrojbe | |||||||
| 10.000[1] | 2.500[1] | ||||||
| Gubitci | |||||||
| oko 2.000 | |||||||
Bitka kod Jurjevih Stijena je bitka između hrvatskih snaga protiv osmanskog osvajača koja se dogodila 1663. godine kraj Jurjevih stijena nedaleko Otočca.
Mjesto bitke bio je klanac koji su s jedne strane tvorile Jurjeve stijene, a s druge brdo Godača. Hrvatsku vojsku je predvodio grof Petar Zrinski, a četiri puta brojniju tursku vojsku hercegovački sandžakbeg Ali-paša Čengić. Bitka je završila hrvatskom pobjedom. Historiograf obitelji Zrinskih augustinac Marko Forstalli je zabilježio ovu bitku prema svjedočenjima sudionika bitke u svom djelu Stematografija ratničke obitelji knezova Zrinskih (Stemmatographia Mavortiae Familiae Comitum de Zrin).[2]
Političko-vojna pozadina
Petar Zrinski je 1658. godine došao na položaj ogulinskog i senjskoga kapetana te kapetana cijeloga Primorja.[3]
Ova se je bitka odvila u vrijeme Erdeljskoga rata.[3] Planovi osmanskoga zapovjednika Ali-paše Čengića bili su osvajanje Otočca, a potom prodor u Kranjsku.[1] Pred Ali-pašinom vojskom prije bitke povukao se u Ljubljanu general Herbert Auersperg.
Ishod bitke
Hrvatske su snage izvojevale veliku pobjedu.[3] Osmanskoga zapovjednika Ali-pašu Čengića zarobio je Petar Zrinski, a u bitki je poginula jedna petina Ali-pašine vojske.[1] Premda je Europa brujala o veličanstvenoj pobjedi, uskogrudnost, zavist i sitni sebeljubni interesi vrhovnog zapovjednika Vojne krajine generala Ivana Herberta Auersperga poništili su učinke pobjede: Zrinskog je tužio zbog neposluha, pa je Zrinski bio prisiljen predati ratni plijen i zatočenike.[4]
Značaj bitke
Pobjedom kod Jurjevih stijena zauvijek je spriječen prodor Osmanlija u Gacku. Poražena je cijelokupna vojska Bosanskog pašaluka, a Turci iz Bosne više nikad nisu napali teritorij Hrvatske.[2]
Pobjeda kraj Jurjevih stijena je prva velika pobjeda isključivo hrvatske vojske poslije velikog poraza na Krbavskom polju 1493. godine. Slavljena je i u Hrvatskoj i u inozemstvu.
Vidi još
- Dodatak:Popis bitaka 1401.-1800.
- Hrvatska pod Habsburzima
- Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću
- Stogodišnji hrvatsko-turski rat
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Tomislav Šerbeđija, Uzroci, tijek i posljedice Zrinsko-frankopanske urote: diplomski rad, mentor: izv. prof. dr. sc. Darko Vitek, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatski studiji, Odsjek za povijest, Zagreb, 2019., str. 19., pristupljeno 22. rujna 2020.
- ↑ 2,0 2,1 Mihela Melem Hajdarović: Glavačeva karta Hrvatske iz 1673. – njezini toponimi, geografski sadržaj i historijskogeografski kontekst. Studia lexicographica : časopis za leksikografiju i enciklopedistiku, Vol. 17 No. 32, 2023., str. 71.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 Petar IV. Zrinski, Hrvatska enciklopedija, LZMK
- ↑ Hrvoje Gračanin: Petar Zrinski s 2000 krajišnika potukao 8000 Turaka i - kažnjen, Večernji list, 4. srpnja 2010.