Čik (rijeka): razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Nema sažetka uređivanja
prevedeno sa sr.wikipedije + dodatci
 
Redak 5: Redak 5:
| slika_opis                = Čik neposredno pred ušće u Tisu
| slika_opis                = Čik neposredno pred ušće u Tisu
| Duljina                    = 102
| Duljina                    = 102
| Nadmorska visina izvora    =  
| Nadmorska visina izvora    = 128
| Nadmorska visina ušća      =  
| Nadmorska visina ušća      = 74
| Minimalni istjek          =  
| Minimalni istjek          =  
| Maksimalni istjek          =  
| Maksimalni istjek          =  
Redak 15: Redak 15:
| Tip ušća                  =  
| Tip ušća                  =  
| Pritoke                    = Stipić, Kiš, Vereb, Gece
| Pritoke                    = Stipić, Kiš, Vereb, Gece
| Brane                      =  
| Brane                      = kod Čantavira i ušća
| Države kroz koje protječe  = Mađarska, Srbija
| Države kroz koje protječe  = Mađarska, Srbija
| Gradovi kroz koje protječe =  
| Gradovi kroz koje protječe =  
| Slijev                    = Crnomorski
| Slijev                    = Crnomorski
| Ulijeva se u              =  
| Ulijeva se u              = [[Tisa (rijeka)|Tisu]]
| Plovna od - do            = –  
| Plovna od - do            = –  
| karta                      =  
| karta                      =  
Redak 26: Redak 26:
}}
}}


'''Čik''' (mađ. ''Csik-ér'') je rijeka u [[Bačka|Bačkoj]]. Nalazi se na zaravni [[Telečka (zaravan)|Telečkoj]] (Bačka praporna zaravan) i dolnjoj Bačkoj. Dionica u Mađarskoj je duga 12 km, a vojvođanska je 90 km. Porječje joj je površine od 637 do 750 kilometara četvornih.<ref name=hovany>L. Hovány: [https://www.had.org.rs/leksikoni/Leksikon%205.pdf ''Čik''] u: (glavni urednik Slaven Bačić): Leksikon podunavskih Hrvata — Bunjevaca i Šokaca 13 Ko Kr. Hrvatsko akademsko društvo, Subotica, 2017., str. 41. {{ISBN|978-86-85103-03-2}} (cjelina). Pristupljeno 16. siječnja 2026.</ref>
'''Čik''' (mađ. ''Csik-ér'') je rijeka u [[Bačka|Bačkoj]]. Nalazi se na zaravni [[Telečka (zaravan)|Telečkoj]] (Bačka praporna zaravan) i dolnjoj Bačkoj. Dionica u Mađarskoj je duga 12 km, a vojvođanska je 90 km. Porječje joj je površine od 637 do 750 kilometara četvornih.<ref name=hovany>L. Hovány: [https://www.had.org.rs/leksikoni/Leksikon%205.pdf ''Čik''] u: (glavni urednik Slaven Bačić): Leksikon podunavskih Hrvata — Bunjevaca i Šokaca 5  C Ć. Hrvatsko akademsko društvo, Subotica, 2006., str. 41. {{ISBN|978-86-85103-03-2}} (cjelina). Pristupljeno 16. siječnja 2026.</ref>


== Općenito ==
== Ime ==
Ime je dobila prema naselju koje je postojalo u srednjem vijeku imena Čik (mađ. ''Csik''). Nalazilo se zapadno-sjeverozapadno od ušća. Zabilježeno je u zemljovidima s konca 17. i početka 18. stoljeća. Prema pedološkim podatcima, tu su rasle listopadne šume koje povijesni izvori ne spominju. Vodom se napaja iz pritoka i atmosfere. Dostatna količina vode bila je uglavnom na nizvodnoj dionici.<ref name=hovany/>
Ime je dobila prema naselju koje je postojalo u srednjem vijeku imena Čik (mađ. ''Csik''). Nalazilo se zapadno-sjeverozapadno od ušća. Zabilježeno je u zemljovidima s konca 17. i početka 18. stoljeća. Prema pedološkim podatcima, tu su rasle listopadne šume koje povijesni izvori ne spominju. Vodom se napaja iz pritoka i atmosfere. Dostatna količina vode bila je uglavnom na nizvodnoj dionici.<ref name=hovany/>


Teče od pustare [[Čikerija (pustara)|Čikerije]]. Na izvorištu je potok s dvama krakovima. Protječe zapadno od Subotice. U dionici između Višnjevca i Čantavira u nju utječe šest pritoka ([[dolina (vodotok)|doline]] Stipić, Kiš, Vereb, Gece i još dvije). U tom dijelu je otok na Čiku. Kod Bačkoga Petrova Sela se ulijeva u Tisu. Zagađena je jer u nju utječu otpadne vode priobalnih naselja i subotičke tvornice umjetnih gnjojiva [[Azotara (Subotica)|Azotare]].<ref name=hovany/>
Prema drugima, ime je od mađarske reči ''csikó'' što znači "ždrijebe". Treći povezuju ime s vrstom ribe ribe [[čikov]]im (Misgurnus fossilis) kojoj je ovde tipično stanište. U prošlosti je Čik bio vrlo bogat ovom ribom muljevitih bara, ali je ona danas u čitavom toku Čika sve rjetkija pojava.
 
== Općenito ==
Teče od pustare [[Čikerija (pustara)|Čikerije]].<ref>[https://web.archive.org/web/20140101034024/http://www.vodevojvodine.com/sr/16/VODNI%20RESURSI/89/VODOTOCI/196/-%20BA%C4%8CKI%20VODOTOCI.htm Vode Vojvodine]. Arhivirano s [http://www.vodevojvodine.com/sr/16/VODNI%20RESURSI/89/VODOTOCI/196/-%20BA%C4%8CKI%20VODOTOCI.htm izvornika] 1. siječnja 2014. Pristupljeno 24. ožujka 2014.</ref><ref name=hovany/> Na izvorištu je potok s dvama krakovima<ref name=hovany/>, u sjeveroistočnom dijelu [[Subotička pješčara|Subotičke pješčare]]. Rijeka nema klasični izvor, nego se napaja podzemnim vodama koje polako ili pod tlakom izviru u prapornim [[udolina]]ma. Izvorište je na visini od oko 128 m a rječica poprima elemente tipičnog [[potok]]a u blizini zaseoka Čikerije i [[Kobino Selo|Kobina Sela]].<ref name=Marković>Jovan Đ. Marković: Enciklopedijski geografski leksikon Jugoslavije; Svjetlost-Sarajevo. 1990. {{ISBN|978-86-01-02651-3}}</ref> Protječe zapadno od [[Subotica|Subotice]]. <ref name=hovany/> Teče prema jugoistoku pokraj [[Verušić]]a i [[Naumovićevo|Naumovićeva]].<ref name=Marković/> U dionici između [[Višnjevac (Subotica, Srbija)|Višnjevca]] i [[Čantavir]]a u nju utječe šest pritoka ([[dolina (vodotok)|doline]] Stipić, Kiš, Vereb, Gece i još dvije). U tom dijelu je otok na Čiku. <ref name=hovany/> U blizini Čantavira i Bačkog Dušanova poprima dimenzije manje rijeke. Radi reguliranja toka, sagrađene su brane sa obije strane kod Čantavira i u blizini ušća.<ref>[https://web.archive.org/web/20160304132810/http://molnatisi.awardspace.com/Geografija.html Mol na Tisi]. Arhivirano s [http://molnatisi.awardspace.com/Geografija.html izvornika] 4. ožujka 2016. Pristupljeno 24. ožujka 2014.</ref> Čik dalje teče pored Tornjoša, Svetićeva i Obornjače, a kod Bačkog Petrovog Sela se uliva u Tisu na nadmorskoj visini od 74 metra.
Kod Bačkoga Petrova Sela se ulijeva u Tisu. Zagađena je jer u nju utječu otpadne vode priobalnih naselja i subotičke tvornice umjetnih gnjojiva [[Azotara (Subotica)|Azotare]].<ref name=hovany/>


Početci reguliranja vodotoka sežu u 1899. godinu. Taj prvi zahvat zgotovljen je 1907. godine. Nova regulacija poduzeta je 1958.. Zadnja je okončana 1980. završetkom gradnje akumulacijskog jezera kod [[Svetićevo|Svetićeva]].<ref name=hovany/>
Početci reguliranja vodotoka sežu u 1899. godinu. Taj prvi zahvat zgotovljen je 1907. godine. Nova regulacija poduzeta je 1958.. Zadnja je okončana 1980. završetkom gradnje akumulacijskog jezera kod [[Svetićevo|Svetićeva]].<ref name=hovany/>
U donjem dijelu toka na obalama raste gusta trava do dubine od 2-4 metra. U Čiku živi nekoliko vrsta ribe kao što su linjak, štuka i šaran.
[[Datoteka:Čiker (Csík-ér) 2.jpg|mini|desno|250px|Stara ustava na Čiku kod Bačkog Petrovog Sela.]]
[[Datoteka:Čiker (Csík-ér) 2.jpg|mini|desno|250px|Stara ustava na Čiku kod Bačkog Petrovog Sela.]]
== Izvori ==
== Izvori ==
{{izvori}}
{{izvori}}
== Literatura ==
* (glavni urednik Slaven Bačić): [https://www.had.org.rs/leksikoni/Leksikon%205.pdf ''Leksikon podunavskih Hrvata — Bunjevaca i Šokaca 5  C – Ć''] Hrvatsko akademsko društvo, Subotica, 2006., str. 41. {{ISBN|978-86-85103-03-2}} (cjelina).
* Jovan Đ. Marković Enciklopedijski geografski leksikon Jugoslavije; Svjetlost-Sarajevo. 1990. {{ISBN|978-86-01-02651-3}}
* Šehić, Denis i Šehić Demir (2007): Atlas Srbije, MondeNeuf, Beograd


[[Kategorija:Rijeke u Srbiji]]
[[Kategorija:Rijeke u Srbiji]]
[[Kategorija:Rijeke u Mađarskoj]]
[[Kategorija:Bačka]]
[[Kategorija:Bačka]]
[[Kategorija:Vojvodina]]
[[Kategorija:Vojvodina]]
[[Kategorija:Porječje Dunava]]
[[Kategorija:Porječje Dunava]]

Posljednja izmjena od 16. siječanj 2026. u 05:01

Čik
Datoteka:Čiker (Csík-ér) 1.jpg
Čik neposredno pred ušće u Tisu
Duljina 102 km
Nadm. visina izvora 128 m
Nadm. visina ušća 74 m
Površina porječja 637 - 750 km2
Izvor pustara kod Čikerije
Ušće kod Bačkog Petrovog Sela
Pritoci Stipić, Kiš, Vereb, Gece
Brane kod Čantavira i ušća
Države Mađarska, Srbija
Slijev Crnomorski
Ulijeva se u Tisu
Plovna od − do

Čik (mađ. Csik-ér) je rijeka u Bačkoj. Nalazi se na zaravni Telečkoj (Bačka praporna zaravan) i dolnjoj Bačkoj. Dionica u Mađarskoj je duga 12 km, a vojvođanska je 90 km. Porječje joj je površine od 637 do 750 kilometara četvornih.[1]

Ime

Ime je dobila prema naselju koje je postojalo u srednjem vijeku imena Čik (mađ. Csik). Nalazilo se zapadno-sjeverozapadno od ušća. Zabilježeno je u zemljovidima s konca 17. i početka 18. stoljeća. Prema pedološkim podatcima, tu su rasle listopadne šume koje povijesni izvori ne spominju. Vodom se napaja iz pritoka i atmosfere. Dostatna količina vode bila je uglavnom na nizvodnoj dionici.[1]

Prema drugima, ime je od mađarske reči csikó što znači "ždrijebe". Treći povezuju ime s vrstom ribe ribe čikovim (Misgurnus fossilis) kojoj je ovde tipično stanište. U prošlosti je Čik bio vrlo bogat ovom ribom muljevitih bara, ali je ona danas u čitavom toku Čika sve rjetkija pojava.

Općenito

Teče od pustare Čikerije.[2][1] Na izvorištu je potok s dvama krakovima[1], u sjeveroistočnom dijelu Subotičke pješčare. Rijeka nema klasični izvor, nego se napaja podzemnim vodama koje polako ili pod tlakom izviru u prapornim udolinama. Izvorište je na visini od oko 128 m a rječica poprima elemente tipičnog potoka u blizini zaseoka Čikerije i Kobina Sela.[3] Protječe zapadno od Subotice. [1] Teče prema jugoistoku pokraj Verušića i Naumovićeva.[3] U dionici između Višnjevca i Čantavira u nju utječe šest pritoka (doline Stipić, Kiš, Vereb, Gece i još dvije). U tom dijelu je otok na Čiku. [1] U blizini Čantavira i Bačkog Dušanova poprima dimenzije manje rijeke. Radi reguliranja toka, sagrađene su brane sa obije strane kod Čantavira i u blizini ušća.[4] Čik dalje teče pored Tornjoša, Svetićeva i Obornjače, a kod Bačkog Petrovog Sela se uliva u Tisu na nadmorskoj visini od 74 metra. Kod Bačkoga Petrova Sela se ulijeva u Tisu. Zagađena je jer u nju utječu otpadne vode priobalnih naselja i subotičke tvornice umjetnih gnjojiva Azotare.[1]

Početci reguliranja vodotoka sežu u 1899. godinu. Taj prvi zahvat zgotovljen je 1907. godine. Nova regulacija poduzeta je 1958.. Zadnja je okončana 1980. završetkom gradnje akumulacijskog jezera kod Svetićeva.[1]

U donjem dijelu toka na obalama raste gusta trava do dubine od 2-4 metra. U Čiku živi nekoliko vrsta ribe kao što su linjak, štuka i šaran.

Pogreška pri izradbi sličice:
Stara ustava na Čiku kod Bačkog Petrovog Sela.

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 L. Hovány: Čik u: (glavni urednik Slaven Bačić): Leksikon podunavskih Hrvata — Bunjevaca i Šokaca 5 C – Ć. Hrvatsko akademsko društvo, Subotica, 2006., str. 41. ISBN 978-86-85103-03-2 (cjelina). Pristupljeno 16. siječnja 2026.
  2. Vode Vojvodine. Arhivirano s izvornika 1. siječnja 2014. Pristupljeno 24. ožujka 2014.
  3. 3,0 3,1 Jovan Đ. Marković: Enciklopedijski geografski leksikon Jugoslavije; Svjetlost-Sarajevo. 1990. ISBN 978-86-01-02651-3
  4. Mol na Tisi. Arhivirano s izvornika 4. ožujka 2016. Pristupljeno 24. ožujka 2014.

Literatura