Čik (rijeka): razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
prevedeno sa sr.wikipedije + dodatci |
||
| Redak 5: | Redak 5: | ||
| slika_opis = Čik neposredno pred ušće u Tisu | | slika_opis = Čik neposredno pred ušće u Tisu | ||
| Duljina = 102 | | Duljina = 102 | ||
| Nadmorska visina izvora = | | Nadmorska visina izvora = 128 | ||
| Nadmorska visina ušća = | | Nadmorska visina ušća = 74 | ||
| Minimalni istjek = | | Minimalni istjek = | ||
| Maksimalni istjek = | | Maksimalni istjek = | ||
| Redak 15: | Redak 15: | ||
| Tip ušća = | | Tip ušća = | ||
| Pritoke = Stipić, Kiš, Vereb, Gece | | Pritoke = Stipić, Kiš, Vereb, Gece | ||
| Brane = | | Brane = kod Čantavira i ušća | ||
| Države kroz koje protječe = Mađarska, Srbija | | Države kroz koje protječe = Mađarska, Srbija | ||
| Gradovi kroz koje protječe = | | Gradovi kroz koje protječe = | ||
| Slijev = Crnomorski | | Slijev = Crnomorski | ||
| Ulijeva se u = | | Ulijeva se u = [[Tisa (rijeka)|Tisu]] | ||
| Plovna od - do = – | | Plovna od - do = – | ||
| karta = | | karta = | ||
| Redak 26: | Redak 26: | ||
}} | }} | ||
'''Čik''' (mađ. ''Csik-ér'') je rijeka u [[Bačka|Bačkoj]]. Nalazi se na zaravni [[Telečka (zaravan)|Telečkoj]] (Bačka praporna zaravan) i dolnjoj Bačkoj. Dionica u Mađarskoj je duga 12 km, a vojvođanska je 90 km. Porječje joj je površine od 637 do 750 kilometara četvornih.<ref name=hovany>L. Hovány: [https://www.had.org.rs/leksikoni/Leksikon%205.pdf ''Čik''] u: (glavni urednik Slaven Bačić): Leksikon podunavskih Hrvata — Bunjevaca i Šokaca | '''Čik''' (mađ. ''Csik-ér'') je rijeka u [[Bačka|Bačkoj]]. Nalazi se na zaravni [[Telečka (zaravan)|Telečkoj]] (Bačka praporna zaravan) i dolnjoj Bačkoj. Dionica u Mađarskoj je duga 12 km, a vojvođanska je 90 km. Porječje joj je površine od 637 do 750 kilometara četvornih.<ref name=hovany>L. Hovány: [https://www.had.org.rs/leksikoni/Leksikon%205.pdf ''Čik''] u: (glavni urednik Slaven Bačić): Leksikon podunavskih Hrvata — Bunjevaca i Šokaca 5 C – Ć. Hrvatsko akademsko društvo, Subotica, 2006., str. 41. {{ISBN|978-86-85103-03-2}} (cjelina). Pristupljeno 16. siječnja 2026.</ref> | ||
== | == Ime == | ||
Ime je dobila prema naselju koje je postojalo u srednjem vijeku imena Čik (mađ. ''Csik''). Nalazilo se zapadno-sjeverozapadno od ušća. Zabilježeno je u zemljovidima s konca 17. i početka 18. stoljeća. Prema pedološkim podatcima, tu su rasle listopadne šume koje povijesni izvori ne spominju. Vodom se napaja iz pritoka i atmosfere. Dostatna količina vode bila je uglavnom na nizvodnoj dionici.<ref name=hovany/> | Ime je dobila prema naselju koje je postojalo u srednjem vijeku imena Čik (mađ. ''Csik''). Nalazilo se zapadno-sjeverozapadno od ušća. Zabilježeno je u zemljovidima s konca 17. i početka 18. stoljeća. Prema pedološkim podatcima, tu su rasle listopadne šume koje povijesni izvori ne spominju. Vodom se napaja iz pritoka i atmosfere. Dostatna količina vode bila je uglavnom na nizvodnoj dionici.<ref name=hovany/> | ||
Teče od pustare [[Čikerija (pustara)|Čikerije]]. Na izvorištu je potok s dvama krakovima. Protječe zapadno od Subotice. U dionici između Višnjevca i | Prema drugima, ime je od mađarske reči ''csikó'' što znači "ždrijebe". Treći povezuju ime s vrstom ribe ribe [[čikov]]im (Misgurnus fossilis) kojoj je ovde tipično stanište. U prošlosti je Čik bio vrlo bogat ovom ribom muljevitih bara, ali je ona danas u čitavom toku Čika sve rjetkija pojava. | ||
== Općenito == | |||
Teče od pustare [[Čikerija (pustara)|Čikerije]].<ref>[https://web.archive.org/web/20140101034024/http://www.vodevojvodine.com/sr/16/VODNI%20RESURSI/89/VODOTOCI/196/-%20BA%C4%8CKI%20VODOTOCI.htm Vode Vojvodine]. Arhivirano s [http://www.vodevojvodine.com/sr/16/VODNI%20RESURSI/89/VODOTOCI/196/-%20BA%C4%8CKI%20VODOTOCI.htm izvornika] 1. siječnja 2014. Pristupljeno 24. ožujka 2014.</ref><ref name=hovany/> Na izvorištu je potok s dvama krakovima<ref name=hovany/>, u sjeveroistočnom dijelu [[Subotička pješčara|Subotičke pješčare]]. Rijeka nema klasični izvor, nego se napaja podzemnim vodama koje polako ili pod tlakom izviru u prapornim [[udolina]]ma. Izvorište je na visini od oko 128 m a rječica poprima elemente tipičnog [[potok]]a u blizini zaseoka Čikerije i [[Kobino Selo|Kobina Sela]].<ref name=Marković>Jovan Đ. Marković: Enciklopedijski geografski leksikon Jugoslavije; Svjetlost-Sarajevo. 1990. {{ISBN|978-86-01-02651-3}}</ref> Protječe zapadno od [[Subotica|Subotice]]. <ref name=hovany/> Teče prema jugoistoku pokraj [[Verušić]]a i [[Naumovićevo|Naumovićeva]].<ref name=Marković/> U dionici između [[Višnjevac (Subotica, Srbija)|Višnjevca]] i [[Čantavir]]a u nju utječe šest pritoka ([[dolina (vodotok)|doline]] Stipić, Kiš, Vereb, Gece i još dvije). U tom dijelu je otok na Čiku. <ref name=hovany/> U blizini Čantavira i Bačkog Dušanova poprima dimenzije manje rijeke. Radi reguliranja toka, sagrađene su brane sa obije strane kod Čantavira i u blizini ušća.<ref>[https://web.archive.org/web/20160304132810/http://molnatisi.awardspace.com/Geografija.html Mol na Tisi]. Arhivirano s [http://molnatisi.awardspace.com/Geografija.html izvornika] 4. ožujka 2016. Pristupljeno 24. ožujka 2014.</ref> Čik dalje teče pored Tornjoša, Svetićeva i Obornjače, a kod Bačkog Petrovog Sela se uliva u Tisu na nadmorskoj visini od 74 metra. | |||
Kod Bačkoga Petrova Sela se ulijeva u Tisu. Zagađena je jer u nju utječu otpadne vode priobalnih naselja i subotičke tvornice umjetnih gnjojiva [[Azotara (Subotica)|Azotare]].<ref name=hovany/> | |||
Početci reguliranja vodotoka sežu u 1899. godinu. Taj prvi zahvat zgotovljen je 1907. godine. Nova regulacija poduzeta je 1958.. Zadnja je okončana 1980. završetkom gradnje akumulacijskog jezera kod [[Svetićevo|Svetićeva]].<ref name=hovany/> | Početci reguliranja vodotoka sežu u 1899. godinu. Taj prvi zahvat zgotovljen je 1907. godine. Nova regulacija poduzeta je 1958.. Zadnja je okončana 1980. završetkom gradnje akumulacijskog jezera kod [[Svetićevo|Svetićeva]].<ref name=hovany/> | ||
U donjem dijelu toka na obalama raste gusta trava do dubine od 2-4 metra. U Čiku živi nekoliko vrsta ribe kao što su linjak, štuka i šaran. | |||
[[Datoteka:Čiker (Csík-ér) 2.jpg|mini|desno|250px|Stara ustava na Čiku kod Bačkog Petrovog Sela.]] | [[Datoteka:Čiker (Csík-ér) 2.jpg|mini|desno|250px|Stara ustava na Čiku kod Bačkog Petrovog Sela.]] | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
{{izvori}} | {{izvori}} | ||
== Literatura == | |||
* (glavni urednik Slaven Bačić): [https://www.had.org.rs/leksikoni/Leksikon%205.pdf ''Leksikon podunavskih Hrvata — Bunjevaca i Šokaca 5 C – Ć''] Hrvatsko akademsko društvo, Subotica, 2006., str. 41. {{ISBN|978-86-85103-03-2}} (cjelina). | |||
* Jovan Đ. Marković Enciklopedijski geografski leksikon Jugoslavije; Svjetlost-Sarajevo. 1990. {{ISBN|978-86-01-02651-3}} | |||
* Šehić, Denis i Šehić Demir (2007): Atlas Srbije, MondeNeuf, Beograd | |||
[[Kategorija:Rijeke u Srbiji]] | [[Kategorija:Rijeke u Srbiji]] | ||
[[Kategorija:Rijeke u Mađarskoj]] | |||
[[Kategorija:Bačka]] | [[Kategorija:Bačka]] | ||
[[Kategorija:Vojvodina]] | [[Kategorija:Vojvodina]] | ||
[[Kategorija:Porječje Dunava]] | [[Kategorija:Porječje Dunava]] | ||
Posljednja izmjena od 16. siječanj 2026. u 05:01
| Duljina | 102 km |
| Nadm. visina izvora | 128 m |
| Nadm. visina ušća | 74 m |
| Površina porječja | 637 - 750 km2 |
| Izvor | pustara kod Čikerije |
| Ušće | kod Bačkog Petrovog Sela |
| Pritoci | Stipić, Kiš, Vereb, Gece |
| Brane | kod Čantavira i ušća |
| Države | Mađarska, Srbija |
| Slijev | Crnomorski |
| Ulijeva se u | Tisu |
| Plovna od − do | – |
Čik (mađ. Csik-ér) je rijeka u Bačkoj. Nalazi se na zaravni Telečkoj (Bačka praporna zaravan) i dolnjoj Bačkoj. Dionica u Mađarskoj je duga 12 km, a vojvođanska je 90 km. Porječje joj je površine od 637 do 750 kilometara četvornih.[1]
Ime
Ime je dobila prema naselju koje je postojalo u srednjem vijeku imena Čik (mađ. Csik). Nalazilo se zapadno-sjeverozapadno od ušća. Zabilježeno je u zemljovidima s konca 17. i početka 18. stoljeća. Prema pedološkim podatcima, tu su rasle listopadne šume koje povijesni izvori ne spominju. Vodom se napaja iz pritoka i atmosfere. Dostatna količina vode bila je uglavnom na nizvodnoj dionici.[1]
Prema drugima, ime je od mađarske reči csikó što znači "ždrijebe". Treći povezuju ime s vrstom ribe ribe čikovim (Misgurnus fossilis) kojoj je ovde tipično stanište. U prošlosti je Čik bio vrlo bogat ovom ribom muljevitih bara, ali je ona danas u čitavom toku Čika sve rjetkija pojava.
Općenito
Teče od pustare Čikerije.[2][1] Na izvorištu je potok s dvama krakovima[1], u sjeveroistočnom dijelu Subotičke pješčare. Rijeka nema klasični izvor, nego se napaja podzemnim vodama koje polako ili pod tlakom izviru u prapornim udolinama. Izvorište je na visini od oko 128 m a rječica poprima elemente tipičnog potoka u blizini zaseoka Čikerije i Kobina Sela.[3] Protječe zapadno od Subotice. [1] Teče prema jugoistoku pokraj Verušića i Naumovićeva.[3] U dionici između Višnjevca i Čantavira u nju utječe šest pritoka (doline Stipić, Kiš, Vereb, Gece i još dvije). U tom dijelu je otok na Čiku. [1] U blizini Čantavira i Bačkog Dušanova poprima dimenzije manje rijeke. Radi reguliranja toka, sagrađene su brane sa obije strane kod Čantavira i u blizini ušća.[4] Čik dalje teče pored Tornjoša, Svetićeva i Obornjače, a kod Bačkog Petrovog Sela se uliva u Tisu na nadmorskoj visini od 74 metra. Kod Bačkoga Petrova Sela se ulijeva u Tisu. Zagađena je jer u nju utječu otpadne vode priobalnih naselja i subotičke tvornice umjetnih gnjojiva Azotare.[1]
Početci reguliranja vodotoka sežu u 1899. godinu. Taj prvi zahvat zgotovljen je 1907. godine. Nova regulacija poduzeta je 1958.. Zadnja je okončana 1980. završetkom gradnje akumulacijskog jezera kod Svetićeva.[1]
U donjem dijelu toka na obalama raste gusta trava do dubine od 2-4 metra. U Čiku živi nekoliko vrsta ribe kao što su linjak, štuka i šaran.
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 L. Hovány: Čik u: (glavni urednik Slaven Bačić): Leksikon podunavskih Hrvata — Bunjevaca i Šokaca 5 C – Ć. Hrvatsko akademsko društvo, Subotica, 2006., str. 41. ISBN 978-86-85103-03-2 (cjelina). Pristupljeno 16. siječnja 2026.
- ↑ Vode Vojvodine. Arhivirano s izvornika 1. siječnja 2014. Pristupljeno 24. ožujka 2014.
- ↑ 3,0 3,1 Jovan Đ. Marković: Enciklopedijski geografski leksikon Jugoslavije; Svjetlost-Sarajevo. 1990. ISBN 978-86-01-02651-3
- ↑ Mol na Tisi. Arhivirano s izvornika 4. ožujka 2016. Pristupljeno 24. ožujka 2014.
Literatura
- (glavni urednik Slaven Bačić): Leksikon podunavskih Hrvata — Bunjevaca i Šokaca 5 C – Ć Hrvatsko akademsko društvo, Subotica, 2006., str. 41. ISBN 978-86-85103-03-2 (cjelina).
- Jovan Đ. Marković Enciklopedijski geografski leksikon Jugoslavije; Svjetlost-Sarajevo. 1990. ISBN 978-86-01-02651-3
- Šehić, Denis i Šehić Demir (2007): Atlas Srbije, MondeNeuf, Beograd