Blaženstva: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 2. prosinac 2025. u 01:31

James Tissot, *Propovijed o blaženstvima*, 1886.–1896.

Blaženstva (latinski: beatitudines, od riječi beatus – blagoslovljen, sretan)^[1] u kršćanskoj tradiciji označavaju blagoslove koje je Isus izrekao u svojoj poznatoj Propovijedi na gori.

Isusova blaženstva zapisana su u Evanđelju po Mateju i Evanđelju po Luki, a slični izrazi nalaze se i u nekanonskom Evanđelju po Tomi. Neki bibličari smatraju da blaženstva potječu iz pretpostavljenog dokumenta Q, te da je Luka sačuvao izreke bliže izvorniku, jer ondje Isus govori o „siromašnima“ i „gladnima“, dok ih Matej tumači duhovno, govoreći o „siromašnima duhom“ i „gladnima pravednosti“.^[2]

U oba slučaja, Isusova blaženstva predstavljaju svjesno preokretanje tadašnjeg shvaćanja sreće i blaženstva. U njima Isus proglašava blaženima one koji se u ljudskim očima smatraju siromašnima, potlačenima ili nesretnima, ističući duhovne vrijednosti poniznosti, milosrđa i pravednosti.

Po Mateju

Evanđelje po Mateju donosi najpotpuniji popis blaženstava^[3]:

Blago siromasima duhom:
njihovo je kraljevstvo nebesko!
Blago ožalošćenima:
oni će se utješiti!
Blago krotkima:
oni će baštiniti zemlju!
Blago gladnima i žednima pravednosti:
oni će se nasititi!
Blago milosrdnima:
oni će zadobiti milosrđe!
Blago čistima srcem:
oni će Boga gledati!
Blago mirotvorcima:
oni će se sinovima Božjim zvati!
Blago progonjenima zbog pravednosti:
njihovo je kraljevstvo nebesko!«

Evanđelje po Mateju (Mt 5, 1-10)

Po Luki

Evanđelje po Luki prikazuje blaženstva zajedno s „teškoćama“ koje su svojevrsne opomene^[4]:

»Blago vama, siromasi: vaše je kraljevstvo Božje!
Blago vama koji sada gladujete: vi ćete se nasititi!
Blago vama koji sada plačete: vi ćete se smijati!
Blago vama kad vas zamrze ljudi i kad vas izopće i pogrde
te izbace ime vaše kao zločinačko zbog Sina Čovječjega!
Radujte se u dan onaj i poskakujte:
evo, plaća vaša velika je na nebu.
Ta jednako su činili prorocima oci njihovi!«
»Ali jao vama, bogataši: imate svoju utjehu!
Jao vama koji ste sada siti: gladovat ćete!
Jao vama koji se sada smijete: jadikovat ćete i plakati!
Jao vama kad vas svi budu hvalili! Ta tako su činili lažnim prorocima oci njihovi.«

Evanđelje po Luki (Lk 6, 20-26)

Izvori

↑ Beatitudes etymonline.com Preuzeto 28. listopada 2025.
↑ "Beatitudes". Cross, F. L. (ur.). The Oxford Dictionary of the Christian Church. Oxford University Press, 2005.
↑ Evanđelje po Mateju/Poglavlje 5 biblija.ks.hr Preuzeto 28. listopada
↑ Evanđelje po Luku/Poglavlje 6 biblija.ks.hr Preuzeto 28. listopada

[1] Beatitudes etymonline.com Preuzeto 28. listopada 2025.

[ODCC_self-2] "Beatitudes". Cross, F. L. (ur.). The Oxford Dictionary of the Christian Church. Oxford University Press, 2005.

[3] Evanđelje po Mateju/Poglavlje 5 biblija.ks.hr Preuzeto 28. listopada

[4] Evanđelje po Luku/Poglavlje 6 biblija.ks.hr Preuzeto 28. listopada

[1]

[2]

[3]

[4]

@@ Redak 3: / Redak 3: @@
 '''Blaženstva''' ([[latinski]]: ''beatitudines'', od riječi ''beatus'' – blagoslovljen, sretan)<ref>[http://www.etymonline.com/index.php?term=beatitude Beatitudes] etymonline.com  Preuzeto 28. listopada 2025.</ref> u [[kršćanstvo|kršćanskoj]] tradiciji označavaju [[blagoslov]]e koje je [[Isus Krist|Isus]] izrekao u svojoj poznatoj [[Govor na gori|Propovijedi na gori]].
-Isusova blaženstva zapisana su u [[Evanđelje po Mateju|Evanđelju po Mateju]] i [[Evanđelje po Luki|Evanđelju po Luki]], a slični izrazi nalaze se i u nekanonskom [[Evanđelje po Tomi|Evanđelju po Tomi]]. Neki bibličari smatraju da blaženstva potječu iz pretpostavljenog [[Q dokument|Q izvora]], te da je Luka sačuvao izreke bliže izvorniku, jer ondje Isus govori o „siromašnima“ i „gladnima“, dok ih Matej tumači duhovno, govoreći o „siromašnima duhom“ i „gladnima pravednosti“.<ref name="ODCC self">"Beatitudes". Cross, F. L. (ur.). ''The Oxford Dictionary of the Christian Church''. Oxford University Press, 2005.</ref>
+Isusova blaženstva zapisana su u [[Evanđelje po Mateju|Evanđelju po Mateju]] i [[Evanđelje po Luki|Evanđelju po Luki]], a slični izrazi nalaze se i u nekanonskom [[Evanđelje po Tomi|Evanđelju po Tomi]]. Neki bibličari smatraju da blaženstva potječu iz pretpostavljenog [[dokument Q|dokumenta Q]], te da je Luka sačuvao izreke bliže izvorniku, jer ondje Isus govori o „siromašnima“ i „gladnima“, dok ih Matej tumači duhovno, govoreći o „siromašnima duhom“ i „gladnima pravednosti“.<ref name="ODCC self">"Beatitudes". Cross, F. L. (ur.). ''The Oxford Dictionary of the Christian Church''. Oxford University Press, 2005.</ref>
 U oba slučaja, Isusova blaženstva predstavljaju svjesno preokretanje tadašnjeg shvaćanja [[sreća|sreće]] i [[blaženstvo|blaženstva]]. U njima Isus proglašava blaženima one koji se u ljudskim očima smatraju siromašnima, potlačenima ili nesretnima, ističući duhovne vrijednosti poniznosti, milosrđa i pravednosti.