Ignjat Čivić Rohrski: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 5: | Redak 5: | ||
Studirao je pravo u Zagrebu te estetiku i pravno-političke znanosti u Štajerskom Gradcu (Grazu) koje je zgotovio 1826.. Pošao je u Kadetsku školu u Zagrebu, čime je započela njegova vojnička karijera. Okončavši školovanje promaknut je u čin poručnika. Prvi mu je raspored bio u Karlovac u [[Slunjska graničarska pukovnija|Slunjsku graničarsku pukovniju]]. U toj je postrojbi stekao ratna iskustva. Iskazao se u [[bitka za Izačić-grad 1836.|bitci za Izačić-grad]] protiv turskim postrojbama 1836. godine. Osmanski nasrtaji su se ponovili te kad su [[upad]]om pošli napasti Hrvatsko primorje 1839. Čivić se je opet istaknuo. Naprjedovao je unutar iste postrojbe do čina natporučnika i satnika.<ref name=domoljub/> | Studirao je pravo u Zagrebu te estetiku i pravno-političke znanosti u Štajerskom Gradcu (Grazu) koje je zgotovio 1826.. Pošao je u Kadetsku školu u Zagrebu, čime je započela njegova vojnička karijera. Okončavši školovanje promaknut je u čin poručnika. Prvi mu je raspored bio u Karlovac u [[Slunjska graničarska pukovnija|Slunjsku graničarsku pukovniju]]. U toj je postrojbi stekao ratna iskustva. Iskazao se u [[bitka za Izačić-grad 1836.|bitci za Izačić-grad]] protiv turskim postrojbama 1836. godine. Osmanski nasrtaji su se ponovili te kad su [[upad]]om pošli napasti Hrvatsko primorje 1839. Čivić se je opet istaknuo. Naprjedovao je unutar iste postrojbe do čina natporučnika i satnika.<ref name=domoljub/> | ||
1848. je kao satnik dobio vojni raspored na mjesto vojnog savjetnika Zemaljskom vojnom zapovjedništvu u Zagrebu. Ondje je banu Josipu Jelačiću operativno sprovodio zadaće. Na tom je položaju naprjedovao t eje 1. siječnja 1849. promaknut u čin bojnika i premješten u [[Brodska graničarska pukovnija|Brodsku graničarsku pukovniju]], no i dalje je je sprovodio stare zadaće u Zagrebu. U činu je dalje naprjedovao te je unaprijeđen 1. svibnja 1850. u čin pukovnika i opet premješten, ovog puta u Bjelovar u [[Varaždinsko-đurđevačka graničarska pukovnija|Varaždinsko-đurđevačku graničarsku pukovniju]]. 15. prosinca 1850. je premješen na novi vojni raspored, u [[Grančarska uprava|Graničarsku upravu]] Ministarstva rata u Beču. Budući da je jako dobro poznavao stanje stvari u Vojnoj granici (krajini), sudjelovao u stvaranju ''Graničarskoga temeljnog zakona''. Vrlo je brzo napredovao na vojnoj ljestvici te je 1. studenog 1852. promaknut je u čin brigadira i imenovan za zapovjednika svoje prethodne postrojbe, Varaždinsko-đurđevačke graničarske pukovnije.<ref name=domoljub/> | |||
== Počasti == | == Počasti == | ||
| Redak 13: | Redak 15: | ||
* Šetnica u Đurđevcu nosi njegovo ime | * Šetnica u Đurđevcu nosi njegovo ime | ||
* Uz šetnicu u Đurđevcu su turističko-informativne ploče Čiviću u čast | * Uz šetnicu u Đurđevcu su turističko-informativne ploče Čiviću u čast | ||
* [[Križ za vojne zasluge]] 1849., za uspješno obnašanje dužnosti vojnog savjetnika u Zagrebu tijekom 1848. i 1849. | |||
* [[Parmski Viteški križ konstantinijanskog Reda svetog Jurja I. klase]], 1851. | |||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Inačica od 27. studeni 2025. u 02:39
Ignjat Čivić (Zagreb, 5. lipnja 1804. — ), Ignaz Csivich Edler von Rohr, Vatroslav Rohrski, hrvatski general iz doba Habsburške Monarhije.[1]
Životopis
Rodio se je u Zagrebu. Potomak je graničarske, časničke i plemićke obitelji Čivića. Sin baruna i brigadnog generala Ignjata Čivića von Rohra i Franciske Čivić rođene Eizner. Otac mu je ostvario borbene podvige u ratovima protiv Napoleona te je za to dobio odličje Viteškog križa Reda Marije Terezije.[1]
Studirao je pravo u Zagrebu te estetiku i pravno-političke znanosti u Štajerskom Gradcu (Grazu) koje je zgotovio 1826.. Pošao je u Kadetsku školu u Zagrebu, čime je započela njegova vojnička karijera. Okončavši školovanje promaknut je u čin poručnika. Prvi mu je raspored bio u Karlovac u Slunjsku graničarsku pukovniju. U toj je postrojbi stekao ratna iskustva. Iskazao se u bitci za Izačić-grad protiv turskim postrojbama 1836. godine. Osmanski nasrtaji su se ponovili te kad su upadom pošli napasti Hrvatsko primorje 1839. Čivić se je opet istaknuo. Naprjedovao je unutar iste postrojbe do čina natporučnika i satnika.[1]
1848. je kao satnik dobio vojni raspored na mjesto vojnog savjetnika Zemaljskom vojnom zapovjedništvu u Zagrebu. Ondje je banu Josipu Jelačiću operativno sprovodio zadaće. Na tom je položaju naprjedovao t eje 1. siječnja 1849. promaknut u čin bojnika i premješten u Brodsku graničarsku pukovniju, no i dalje je je sprovodio stare zadaće u Zagrebu. U činu je dalje naprjedovao te je unaprijeđen 1. svibnja 1850. u čin pukovnika i opet premješten, ovog puta u Bjelovar u Varaždinsko-đurđevačku graničarsku pukovniju. 15. prosinca 1850. je premješen na novi vojni raspored, u Graničarsku upravu Ministarstva rata u Beču. Budući da je jako dobro poznavao stanje stvari u Vojnoj granici (krajini), sudjelovao u stvaranju Graničarskoga temeljnog zakona. Vrlo je brzo napredovao na vojnoj ljestvici te je 1. studenog 1852. promaknut je u čin brigadira i imenovan za zapovjednika svoje prethodne postrojbe, Varaždinsko-đurđevačke graničarske pukovnije.[1]
Počasti
Počasti:[1]
- Počasni građanin Karlovca
- Počasnin građanin Zagreba
- Kanal koji je dao prokopati nosi njegovo ime.
- Šetnica u Đurđevcu nosi njegovo ime
- Uz šetnicu u Đurđevcu su turističko-informativne ploče Čiviću u čast
- Križ za vojne zasluge 1849., za uspješno obnašanje dužnosti vojnog savjetnika u Zagrebu tijekom 1848. i 1849.
- Parmski Viteški križ konstantinijanskog Reda svetog Jurja I. klase, 1851.