Velika zavjera (Dubrovačka Republika): razlika između inačica
Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Velika zavjera''' je bio plan lige katoličkih vladara: španjolskog kralja Filipa III., savojskog i mantovskog vojvode o osvajanju Balkanskog poluotoka. U planovima su sudjelovali i austrijski Habsburzi. Habsburško ratno vijeće u Štajerskom Gradcu (Grazu) je 1612. dubrovačkome vlastelinu Marinu Rastiću odobrilo pomoć. Dobio je zapovjedništvo nad senjskim uskocima s kojima je napao dubrovačk...«. |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Velika zavjera''' je bio plan lige katoličkih vladara: španjolskog kralja [[Filip III.|Filipa III.]], savojskog i mantovskog vojvode o osvajanju Balkanskog poluotoka. U planovima su sudjelovali i austrijski Habsburzi. Habsburško ratno vijeće u Štajerskom Gradcu (Grazu) je 1612. dubrovačkome vlastelinu Marinu [[Rastići|Rastiću]] odobrilo pomoć. Dobio je zapovjedništvo nad [[senjski uskoci|senjskim uskocima]] s kojima je napao dubrovačko primorje, pljačkajući i paleći, ali nije postigao ništa bitno. U dijelu planova zamisao je bila da se postrojbe katoličkih država iskrcaju na području Dubrovačke Republike, s čime su se slagali i neki dubrovački vlastelini. Ali, većina dubrovačke vlastele nije nalazila svoj probitak u tome. Razlog je bio što su trgovački probitci (interesi) [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]] bili u svezi s povlasticama koje je Dubrovačka Republika imala od [[Tursko Carstvo|Turskog Carstva]]. Zbog toga se ta većina protivila tom naumu i oštro suprotstavila onome što je ostalo zapamćeno kao "velika zavjera". Tako su propali planovi iskrcavanja propali, a Španjolska je u dobu opadanja svoje moći došla do toga da još jednom mora uzmaknuti. Usprkos tome, Kraljevina Španjolska je zadržala i dalje dobre odnose s Dubrovačkom Republikom i uzimala ju u zaštitu.<ref name=budakHiH>Neven Budak: [https://www.matica.hr/kolo/288/Habsburzi%20i%20Hrvati/ ''Habsburzi i Hrvati'']. Kolo Matice hrvatske br. 3, 2002. Pristupljeno 24. studenoga 2025.</ref> | '''Velika zavjera''' je bio plan lige katoličkih vladara: španjolskog kralja [[Filip III.|Filipa III.]], [[Vojvodstvo Savoja|savojskog]] i [[Mantovsko Vojvodstvo|mantovskog]] vojvode o osvajanju Balkanskog poluotoka. U planovima su sudjelovali i austrijski Habsburzi. Habsburško ratno vijeće u Štajerskom Gradcu (Grazu) je [[1612.]] dubrovačkome vlastelinu Marinu [[Rastići|Rastiću]] odobrilo pomoć. Dobio je zapovjedništvo nad [[senjski uskoci|senjskim uskocima]] s kojima je napao dubrovačko primorje, pljačkajući i paleći, ali nije postigao ništa bitno. U dijelu planova zamisao je bila da se postrojbe katoličkih država iskrcaju na području Dubrovačke Republike, s čime su se slagali i neki dubrovački vlastelini. Ali, većina dubrovačke vlastele nije nalazila svoj probitak u tome. Razlog je bio što su trgovački probitci (interesi) [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]] bili u svezi s povlasticama koje je Dubrovačka Republika imala od [[Tursko Carstvo|Turskog Carstva]]. Zbog toga se ta većina protivila tom naumu i oštro suprotstavila onome što je ostalo zapamćeno kao "velika zavjera". Tako su propali planovi iskrcavanja propali, a Španjolska je u dobu opadanja svoje moći došla do toga da još jednom mora uzmaknuti. Usprkos tome, Kraljevina Španjolska je zadržala i dalje dobre odnose s Dubrovačkom Republikom i uzimala ju u zaštitu.<ref name=budakHiH>Neven Budak: [https://www.matica.hr/kolo/288/Habsburzi%20i%20Hrvati/ ''Habsburzi i Hrvati'']. Kolo Matice hrvatske br. 3, 2002. Pristupljeno 24. studenoga 2025.</ref> | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Posljednja izmjena od 25. studeni 2025. u 01:44
Velika zavjera je bio plan lige katoličkih vladara: španjolskog kralja Filipa III., savojskog i mantovskog vojvode o osvajanju Balkanskog poluotoka. U planovima su sudjelovali i austrijski Habsburzi. Habsburško ratno vijeće u Štajerskom Gradcu (Grazu) je 1612. dubrovačkome vlastelinu Marinu Rastiću odobrilo pomoć. Dobio je zapovjedništvo nad senjskim uskocima s kojima je napao dubrovačko primorje, pljačkajući i paleći, ali nije postigao ništa bitno. U dijelu planova zamisao je bila da se postrojbe katoličkih država iskrcaju na području Dubrovačke Republike, s čime su se slagali i neki dubrovački vlastelini. Ali, većina dubrovačke vlastele nije nalazila svoj probitak u tome. Razlog je bio što su trgovački probitci (interesi) Dubrovačke Republike bili u svezi s povlasticama koje je Dubrovačka Republika imala od Turskog Carstva. Zbog toga se ta većina protivila tom naumu i oštro suprotstavila onome što je ostalo zapamćeno kao "velika zavjera". Tako su propali planovi iskrcavanja propali, a Španjolska je u dobu opadanja svoje moći došla do toga da još jednom mora uzmaknuti. Usprkos tome, Kraljevina Španjolska je zadržala i dalje dobre odnose s Dubrovačkom Republikom i uzimala ju u zaštitu.[1]
Izvori
- ↑ Neven Budak: Habsburzi i Hrvati. Kolo Matice hrvatske br. 3, 2002. Pristupljeno 24. studenoga 2025.