Šaponje: razlika između inačica

Inačica od 20. studeni 2025. u 12:29

Šaponje su malo salašarsko naselje. Do Šaponja se može doći iz Sombora Čonopljanskim putom, a 2 km prije Čonoplje put skreće prema Šaponjama. Sombor je zračno udaljen 6 km prema jugozapadu. Čonoplja je 1,5 km prema istoku, Lemeš je 4 km sjeverno. Par kilometara južno od Šaponja prolazi željeznička prometnica prema Kuli i Novom Sadu, a sjeverno prolazi željeznička pruga prema Bajmaku i Subotici. Južno od Šaponja je kanal. Kod Sombora se račva biciklistička staza Via Pacis Pannoniae / Panonski put mira koja povezuje Osijek i Sombor. Jedan krak vodi do naselja Šaponje, a drugi ka salašarskom naselju Gradini i produžava do Malog Stapara u pravcu Kule, Vrbasa i Novog Sada.^[1] Kod Donje Šaponje se nalazi grob koji je jedan od glavnih nalazišta kulture grobnih humki. Pod imenom Šap se spominje još 1380. godine.^[2] Kad je Sombor isposlovao status slobodnog kraljevskog grada 1749., morao je platiti otkupninu.^[3] Nije imao dovoljno novaca, pa su gradski otci odlučili uzeti zajam.^[3] Novac je pribavio hrvatski ban Adam Batthyány koji je zauzvrat postao vlastelinom ove pustare.^[3] U srednjim stoljećima srednjeg vijeka, u vremenima prije osmanskih osvajanja, ovdje se nalazila crkva od koje su ostale ruševine.^[4] Kroz povijest ovo je naselje bilo pustarom, pa je opet oživljavalo.^[4] Turski su ga popisi zabilježili kao dio Somborske nahije.^[4] U graničarskim vremenima ovdje su graničari dobijali zemlje koje su smjeli obrađivati i gdje su se mogli nastanjivati.^[4] U Šaponjama su nalazi mnogo netaknute salaške arhitekture koja je u dobrom stanju.

Kilometar zapadno od Šaponja nalazi se Somborski ribnjak.

Šaponje su dijelom prstena od 18 salaških naselja oko Sombora.^[5]

Izvori

↑ EkoForum
↑ Zelena mreža Vojvodine
↑ ^3,0 ^3,1 ^3,2 Ante Sekulić: Bački Bunjevci i Šokci, Školska knjiga, Zagreb 1989., str. 77-78, ISBN 86-03-99816-7
↑ ^4,0 ^4,1 ^4,2 ^4,3 Ante Sekulić: Bački Bunjevci i Šokci, Školska knjiga, Zagreb 1989., str. 84, ISBN 86-03-99816-7
↑ Zapadnobački okrug Istorijat Sombora (srpski)

[1] EkoForum

[2] Zelena mreža Vojvodine

[Sekulić77-78-3] 3,0 ^3,1 ^3,2 Ante Sekulić: Bački Bunjevci i Šokci, Školska knjiga, Zagreb 1989., str. 77-78, ISBN 86-03-99816-7

[Sekulić84-4] 4,0 ^4,1 ^4,2 ^4,3 Ante Sekulić: Bački Bunjevci i Šokci, Školska knjiga, Zagreb 1989., str. 84, ISBN 86-03-99816-7

[Zapadnobački_okrug-5] Zapadnobački okrug Istorijat Sombora (srpski)

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
-'''Šaponje''' su malo [[salaš]]arsko naselje. Do Šaponja se može doći iz Sombora Čonopljanskim putom, a 2&nbsp;km prije Čonoplje put skreće prema Šaponjama. Sombor je zračno udaljen 6&nbsp;km prema jugozapadu. [[Čonoplja]] je 1,5&nbsp;km prema istoku, [[Lemeš (Sombor, Srbija)|Lemeš]] je 4&nbsp;km sjeverno. Par kilometara južno od Šaponja prolazi željeznička prometnica prema Kuli i Novom Sadu, a sjeverno prolazi željeznička pruga prema Bajmaku i Subotici. Južno od Šaponja je kanal. Kod Sombora se račva biciklistička staza ''Via Pacis Pannoniae / Panonski put mira'' koja povezuje [[Osijek]] i Sombor. Jedan krak vodi do naselja Šaponje, a drugi ka salašarskom naselju [[Gradina (Sombor, Srbija)|Gradini]] i produžava do [[Mali Stapar|Malog Stapara]] u pravcu [[Kula|Kule]], [[Vrbas (grad)|Vrbasa]] i [[Novi Sad|Novog Sada]].<ref>[http://www.ekoforum.org/index/vest.asp?vID=1076 EkoForum]</ref> Kod Donje Šaponje se nalazi grob koji je jedan od glavnih nalazišta kulture grobnih humki. Pod imenom Šap se spominje još [[1380.]] godine.<ref>[http://www.zelenamreza.org/index.php/ruralni-razvoj/zelene-staze/pananski-put-mira---via-pacis-pannoniae/via-pacis-pannoniae/mali-stapar-saponje-gradina Zelena mreža Vojvodine]</ref> Kad je Sombor isposlovao status [[slobodni kraljevski grad|slobodnog kraljevskog grada]] [[1749.]], morao je platiti otkupninu.<ref name="Sekulić77-78">[[Ante Sekulić]]: Bački Bunjevci i Šokci, Školska knjiga, Zagreb 1989., str. 77-78, {{ISBN|86-03-99816-7}}</ref> Nije imao dovoljno novaca, pa su gradski oci odlučili uzeti zajam.<ref name="Sekulić77-78"/> Novac je pribavio hrvatski ban [[Adam Batthyány]] koji je zauzvrat postao vlastelinom ove pustare.<ref name="Sekulić77-78"/> U srednjim stoljećima srednjeg vijeka, u vremenima prije osmanskih osvajanja, ovdje se nalazila crkva od koje su ostale ruševine.<ref name="Sekulić84">[[Ante Sekulić]]: Bački Bunjevci i Šokci, Školska knjiga, Zagreb 1989., str. 84, {{ISBN|86-03-99816-7}}</ref> Kroz povijest ovo je naselje bilo pustarom, pa je opet oživljavalo.<ref name="Sekulić84"/> Turski su ga popisi zabilježili kao dio Somborske nahije.<ref name="Sekulić84"/> U [[Vojna granica|graničarskim]] vremenima ovdje su graničari dobijali zemlje koje su smjeli obrađivati i gdje su se mogli nastanjivati.<ref name="Sekulić84"/> U Šaponjama su nalazi mnogo netaknute salaške [[arhitektura|arhitekture]] koja je u dobrom stanju.
+'''Šaponje''' su malo [[salaš]]arsko naselje. Do Šaponja se može doći iz [[Sombor]]a Čonopljanskim putom, a 2&nbsp;km prije [[Čonoplja|Čonoplje]] put skreće prema Šaponjama. Sombor je zračno udaljen 6&nbsp;km prema jugozapadu. [[Čonoplja]] je 1,5 km prema istoku, [[Lemeš (Sombor, Srbija)|Lemeš]] je 4&nbsp;km sjeverno. Par kilometara južno od Šaponja prolazi željeznička prometnica prema Kuli i Novom Sadu, a sjeverno prolazi željeznička pruga prema Bajmaku i Subotici. Južno od Šaponja je kanal. Kod Sombora se račva biciklistička staza ''Via Pacis Pannoniae / Panonski put mira'' koja povezuje [[Osijek]] i Sombor. Jedan krak vodi do naselja Šaponje, a drugi ka salašarskom naselju [[Gradina (Sombor, Srbija)|Gradini]] i produžava do [[Mali Stapar|Malog Stapara]] u pravcu [[Kula|Kule]], [[Vrbas (grad)|Vrbasa]] i [[Novi Sad|Novog Sada]].<ref>[http://www.ekoforum.org/index/vest.asp?vID=1076 EkoForum]</ref> Kod Donje Šaponje se nalazi grob koji je jedan od glavnih nalazišta kulture grobnih humki. Pod imenom Šap se spominje još [[1380.]] godine.<ref>[http://www.zelenamreza.org/index.php/ruralni-razvoj/zelene-staze/pananski-put-mira---via-pacis-pannoniae/via-pacis-pannoniae/mali-stapar-saponje-gradina Zelena mreža Vojvodine]</ref> Kad je Sombor isposlovao status [[slobodni kraljevski grad|slobodnog kraljevskog grada]] [[1749.]], morao je platiti otkupninu.<ref name="Sekulić77-78">[[Ante Sekulić]]: Bački Bunjevci i Šokci, Školska knjiga, Zagreb 1989., str. 77-78, {{ISBN|86-03-99816-7}}</ref> Nije imao dovoljno novaca, pa su gradski otci odlučili uzeti zajam.<ref name="Sekulić77-78"/> Novac je pribavio hrvatski ban [[Adam Batthyány]] koji je zauzvrat postao vlastelinom ove pustare.<ref name="Sekulić77-78"/> U srednjim stoljećima srednjeg vijeka, u vremenima prije osmanskih osvajanja, ovdje se nalazila crkva od koje su ostale ruševine.<ref name="Sekulić84">[[Ante Sekulić]]: Bački Bunjevci i Šokci, Školska knjiga, Zagreb 1989., str. 84, {{ISBN|86-03-99816-7}}</ref> Kroz povijest ovo je naselje bilo pustarom, pa je opet oživljavalo.<ref name="Sekulić84"/> Turski su ga popisi zabilježili kao dio Somborske nahije.<ref name="Sekulić84"/> U [[Vojna granica|graničarskim]] vremenima ovdje su graničari dobijali zemlje koje su smjeli obrađivati i gdje su se mogli nastanjivati.<ref name="Sekulić84"/> U Šaponjama su nalazi mnogo netaknute salaške [[arhitektura|arhitekture]] koja je u dobrom stanju.
-Dijelom je prstena od 18 [[salaš]]kih naselja oko Sombora.<ref name="Zapadnobački okrug">[http://www.zapadnobackiokrug.org.rs/index.php/lat/sombor/istorijat Zapadnobački okrug] Istorijat Sombora (srpski)</ref>
+Kilometar zapadno od Šaponja nalazi se ''Somborski ribnjak''.
+Šaponje su dijelom prstena od 18 [[salaš]]kih naselja oko Sombora.<ref name="Zapadnobački okrug">[http://www.zapadnobackiokrug.org.rs/index.php/lat/sombor/istorijat Zapadnobački okrug] Istorijat Sombora (srpski)</ref>
 == Izvori ==
@@ Redak 7: / Redak 9: @@
 [[Kategorija:Sombor]]
+{{coord|45.81343|19.21286|display=title}}