Podunavske Švabe: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Redak 22: Redak 22:
* [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=58081 Logori i nakon rata: progon Folksdojčera], Denis Detling, Povijest u nastavi, Vol. V No. 10 (2), 2007.
* [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=58081 Logori i nakon rata: progon Folksdojčera], Denis Detling, Povijest u nastavi, Vol. V No. 10 (2), 2007.
* [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=188162 Iz povijesti Folksdojčera i njihova egzodusa na tlu Jugoslavije], Ante Laušić, Migracijske i etničke teme, Vol. 7 No. 2, 1991.
* [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=188162 Iz povijesti Folksdojčera i njihova egzodusa na tlu Jugoslavije], Ante Laušić, Migracijske i etničke teme, Vol. 7 No. 2, 1991.
* Hermann Rüdiger: [https://opus.bsz-bw.de/ifa/frontdoor/deliver/index/docId/415/file/DAJ_1_A_28_2.pdf ''Die Donauschwaben in der südslawischen Batschka '']. Schriften des Deutschen Ausland-Instituts Stuttgart A: Kulturhistorische Reihe. Band 28. Stuttgar, Ausland und Heimat Verlags-Aktiengesellschaft, 1931.
* Hermann Rüdiger: [https://opus.bsz-bw.de/ifa/frontdoor/deliver/index/docId/415/file/DAJ_1_A_28_2.pdf ''Die Donauschwaben in der südslawischen Batschka '']. Schriften des Deutschen Ausland-Instituts Stuttgart A: Kulturhistorische Reihe. Band 28. Stuttgar, Ausland und Heimat Verlags-Aktiengesellschaft, 1931.. Na: Bibliotheksservice-Zentrum Baden-Württemberg
* [https://web.archive.org/web/20001205065300/https://www.best.com/~heli/genealogy/backa_a-d.html ''Batschka Village List A-D''], Donauschwaben
* [https://web.archive.org/web/20001205065300/https://www.best.com/~heli/genealogy/backa_a-d.html ''Batschka Village List A-D''], Donauschwaben
* [https://www.sulinet.hu/oroksegtar/data/magyarorszagi_nemzetisegek/nemetek/die_donauschwaben/pages/008_Deutsche_Siedlungsgebiete.htm ''. Deutsche Siedlungsgebiete in Südosteuropa nach der Türkenzeit. Die Donauschwaben als »deutscher Neustamm« '']. Die Donauschwaben. Deutsche Siedlung in Südosteuropa. Ausstellungskatalog, Innenministerium Baden-Württemberg, Stuttgart. Zweite, überarbeitete und erweiterte Auflage 1989
* [https://www.sulinet.hu/oroksegtar/data/magyarorszagi_nemzetisegek/nemetek/die_donauschwaben/pages/008_Deutsche_Siedlungsgebiete.htm ''Deutsche Siedlungsgebiete in Südosteuropa nach der Türkenzeit. Die Donauschwaben als »deutscher Neustamm« '']. Die Donauschwaben. Deutsche Siedlung in Südosteuropa. Ausstellungskatalog, Innenministerium Baden-Württemberg, Stuttgart. Zweite, überarbeitete und erweiterte Auflage 1989
* [http://www.batsch-batschka.de/ Batsch]
* [https://sekitsch.com/daten/bat/Batschka%20Orte.pdf ''Batschka Orte'']. Sekitsch.com
* [https://privat.genealogy.net/flacker/indexe.htm Genealogy.net]
* [https://www.dvhh.org/batschka/village/index.htm Batschka Village Index] DVHH


=== Zemljovidi ===
=== Zemljovidi ===
Redak 30: Redak 34:
*[https://privat.genealogy.net/flacker/karten.htm ''Karten''], Genealogy.net
*[https://privat.genealogy.net/flacker/karten.htm ''Karten''], Genealogy.net
*[https://privat.genealogy.net/flacker/sbat42.jpg ''Južna Bačka 1942.''], Genealogy.net
*[https://privat.genealogy.net/flacker/sbat42.jpg ''Južna Bačka 1942.''], Genealogy.net
*[https://privat.genealogy.net/flacker/nbat42.jpg ''Sjeverna Bačka 1942.''], Genealogy.net


[[Kategorija:Povijest Njemačke]]
[[Kategorija:Povijest Njemačke]]

Inačica od 19. studeni 2025. u 16:25

Podunavske Švabe u Panonskoj nizini

Podunavski Švabe (njem. Donauschwaben) naziv je za Nijemce koji su živeli u nekadašnjoj Kraljevini Ugarskoj. Živjeli su u Mađarskoj, Vojvodini i Hrvatskoj, kao i na Karpatima i u Transilvaniji. Tamo su se doselili uglavnom u 18. stoljeću.

Povijest

Nijemci su do drugog svjetskog rata bila najbrojnija nacionalna manjina u Jugoslaviji, te ih je na prostoru Hrvatske bilo 134 tisuće (od toga u Srijemu, koji će kao dio Vojvodine kasnije pretežnim dijelom postati dio Srbije, oko 60 tisuća, tj. oko šestine stanovništva), u Bačkoj 170 tisuća (oko petine stanovništva) a u Banatu 118 tisuća (također oko petine stanovništva). Oko devet desetina tog stanovništva protjerano je na kraju II. svjetskog rata i odmah nakon njega, od strane komunističkih vlasti. Pri tome je u sabirnim logorima uslijed teških uvjeta života i zaraznih bolesti umrlo njih oko 60 tisuća.

Na imanja Podunavskih Švaba u Vojvodini doseljeni su većinom Srbi - pretežnim dijelom iz BiH i Hrvatske - te oko 40 tisuća Crnogoraca, 12 tisuća Makedonaca, 7 tisuća Hrvata i nešto manje od po 2 tisuće Bošnjaka i Slovenaca. Na imanja Podunavskih Švaba u Hrvatskoj doseljavane su uglavnom obitelji iz Hrvatske - dijelom iz reda etničkih Hrvata, a dijelom iz reda etničkih Srba.[1]

Istu sudbinu doživjeli su Nijemci - tada zajednički obuhvaćeni terminom Volksdeutsche - i u nekim drugim europskim zemljama (Poljska, Čehoslovačka). Iz Rumunjske nisu bili protjerani nego raseljeni po cijeloj zemlji.

Brojni Nijemci su tada emigrirali u SAD, Kanadu, Brazil, Argentinu, Meksiko i Australiju. Nakon pada Berlinskog zida, tj. kraja socijalističkog razdoblja u zemljama Središnje Istočne Europe, velik broj preostalih Podunavskih Švaba se bio odselio u Njemačku.

Povezani članci

Izvori

  1. ↑
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi journal

Vanjske poveznice

Zemljovidi

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Podunavske_Švabe&oldid=631094"