Sustavi skladištenja energije: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
← Starija izmjena
m file->datoteka
m Zamjena teksta - '{{Citiranje web|' u '{{citiranje weba|'
 
Redak 4: Redak 4:


Idealno rješenje za skladištenje energije ima pet kvaliteta  
Idealno rješenje za skladištenje energije ima pet kvaliteta  
<ref> {{Citiranje web|title=Health and science, Alternative energy, 03.2013.|url=http://www.slate.com/articles/health_and_science/alternative_energy/2013/03/energy_storage_technology_batteries_flywheels_compressed_air_rail_storage.html}}</ref>: <br>
<ref> {{citiranje weba|title=Health and science, Alternative energy, 03.2013.|url=http://www.slate.com/articles/health_and_science/alternative_energy/2013/03/energy_storage_technology_batteries_flywheels_compressed_air_rail_storage.html}}</ref>: <br>
::# može se spremiti puno energije u mali prostor,<br>
::# može se spremiti puno energije u mali prostor,<br>
::# jeftino je,<br>
::# jeftino je,<br>
Redak 22: Redak 22:
[[Datoteka:Three Gorges Dam, Yangtze River, China.jpg|thumb|Hidroelektrana Tri klanca, rijeka Yangtze, Kina|364x364px]]
[[Datoteka:Three Gorges Dam, Yangtze River, China.jpg|thumb|Hidroelektrana Tri klanca, rijeka Yangtze, Kina|364x364px]]


Energija vodenih tokova ([[hidroenergija]]) je 2015. generirala 16,6 % ukupne svjetske električne energije i 70 % električne energije dobivene iz [[obnovljivi izvori|obnovljivih izvora]]. <ref> {{Citiranje web|title=Renewables 2016, Global status report|url=http://www.ren21.net/wp-content/uploads/2016/06/GSR_2016_Full_Report_REN21.pdf}}</ref> Za dobivanje struje, [[hidroenergija]] se koristi u 150 zemalja, od čega je udio zemalja [[azija|Azije]] i [[Pacifik]]a 2013. godine bio 33 %. U 2013. godini vodeća je bila [[Kina]] s 920 TWh proizvodene energije.<ref> {{Citiranje web|title=Worldwatch Institute, Use and Capacity of Global Hydropower Increases report|url=http://www.worldwatch.org/node/9527}}</ref> Velike brane se još uvijek projektiraju. Trenutno najveća [[hidroelektrana]] na [[svijet]]u, [[Hidroelektrana Tri klanca]], izgrađena je u [[Kina|Kini]], na najduljoj svjetskoj rijeci [[Yangtze]]. Osim u nekolicini zemalja koje imaju energije vode dovoljno za pokrivanje većine potreba za električnom energijom, hidroelektrane uobičajeno pokrivaju vršne potrebe za električnom energijom zahvaljujući mogućnosti brzog upuštanja u pogon. <ref> {{Citiranje web|title=Renewables 2016, Global status report|url=http://www.ren21.net/wp-content/uploads/2016/06/GSR_2016_Full_Report_REN21.pdf}}</ref>
Energija vodenih tokova ([[hidroenergija]]) je 2015. generirala 16,6 % ukupne svjetske električne energije i 70 % električne energije dobivene iz [[obnovljivi izvori|obnovljivih izvora]]. <ref> {{citiranje weba|title=Renewables 2016, Global status report|url=http://www.ren21.net/wp-content/uploads/2016/06/GSR_2016_Full_Report_REN21.pdf}}</ref> Za dobivanje struje, [[hidroenergija]] se koristi u 150 zemalja, od čega je udio zemalja [[azija|Azije]] i [[Pacifik]]a 2013. godine bio 33 %. U 2013. godini vodeća je bila [[Kina]] s 920 TWh proizvodene energije.<ref> {{citiranje weba|title=Worldwatch Institute, Use and Capacity of Global Hydropower Increases report|url=http://www.worldwatch.org/node/9527}}</ref> Velike brane se još uvijek projektiraju. Trenutno najveća [[hidroelektrana]] na [[svijet]]u, [[Hidroelektrana Tri klanca]], izgrađena je u [[Kina|Kini]], na najduljoj svjetskoj rijeci [[Yangtze]]. Osim u nekolicini zemalja koje imaju energije vode dovoljno za pokrivanje većine potreba za električnom energijom, hidroelektrane uobičajeno pokrivaju vršne potrebe za električnom energijom zahvaljujući mogućnosti brzog upuštanja u pogon. <ref> {{citiranje weba|title=Renewables 2016, Global status report|url=http://www.ren21.net/wp-content/uploads/2016/06/GSR_2016_Full_Report_REN21.pdf}}</ref>
==== 10 najvećih hidroelektrana u svijetu ====
==== 10 najvećih hidroelektrana u svijetu ====


Redak 32: Redak 32:
|-
|-
| align=center | 2. || Hidroelektrana Itaipu || [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|20px]] [[Brazil]]<br />[[Datoteka:Flag of Paraguay.svg|20px]] [[Paragvaj]]|| {{Coord|25|24|31|S|54|35|21|W|name=Itaipu Dam}} || align=center | 14.000 || 103,09 <small>(2016.)</small>  
| align=center | 2. || Hidroelektrana Itaipu || [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|20px]] [[Brazil]]<br />[[Datoteka:Flag of Paraguay.svg|20px]] [[Paragvaj]]|| {{Coord|25|24|31|S|54|35|21|W|name=Itaipu Dam}} || align=center | 14.000 || 103,09 <small>(2016.)</small>  
||<ref name="The Itaipu Hydroelectric Dam Project, Brazil">{{Citiranje web|title=The Itaipu Hydroelectric Dam Project, Brazil|url=http://www.power-technology.com/projects/itaipu-hydroelectric/}}</ref>
||<ref name="The Itaipu Hydroelectric Dam Project, Brazil">{{citiranje weba|title=The Itaipu Hydroelectric Dam Project, Brazil|url=http://www.power-technology.com/projects/itaipu-hydroelectric/}}</ref>
|-
|-
| align=center | 3. || Hidroelektrana Xiluodu || [[Datoteka:Flag of the People's Republic of China.svg|20px|]] [[Kina]] || {{Coord|28|15|52|N|103|38|47|E|name=Xiluodu Dam}} || align=center | 13.860 || 55,2 <small>(2015.)</small> ||<ref>{{Citiranje web|title=Power Techonolgy, Xiluodu Hydroelectric Power Plant|url=http://www.power-technology.com/projects/xiluodu-hydroelectric-power-plant/}}</ref>
| align=center | 3. || Hidroelektrana Xiluodu || [[Datoteka:Flag of the People's Republic of China.svg|20px|]] [[Kina]] || {{Coord|28|15|52|N|103|38|47|E|name=Xiluodu Dam}} || align=center | 13.860 || 55,2 <small>(2015.)</small> ||<ref>{{citiranje weba|title=Power Techonolgy, Xiluodu Hydroelectric Power Plant|url=http://www.power-technology.com/projects/xiluodu-hydroelectric-power-plant/}}</ref>
|-
|-
| align=center | 4. || Hidroelektrana Guri || [[Datoteka:Flag of Venezuela (state).svg|20px]] [[Venezuela]]|| {{Coord|07|45|59|N|62|59|57|W|name=Guri Dam}} || align=center | 10.235 || 47 <small>(prosjek)</small> || <ref name="The Guri Hydroelectric Power Plant Project, Venezuela">{{Citiranje web|title=The Guri Hydroelectric Power Plant Project, Venezuela|url=http://www.power-technology.com/projects/gurihydroelectric/}}</ref>
| align=center | 4. || Hidroelektrana Guri || [[Datoteka:Flag of Venezuela (state).svg|20px]] [[Venezuela]]|| {{Coord|07|45|59|N|62|59|57|W|name=Guri Dam}} || align=center | 10.235 || 47 <small>(prosjek)</small> || <ref name="The Guri Hydroelectric Power Plant Project, Venezuela">{{citiranje weba|title=The Guri Hydroelectric Power Plant Project, Venezuela|url=http://www.power-technology.com/projects/gurihydroelectric/}}</ref>
|-
|-
| align=center | 5. || Hidroelektrana Tucuruí || [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|20px]] [[Brazil]] || {{Coord|03|49|53|S|49|38|36|W|name=Tucuruí Dam}} || align=center | 8.370 || 21,4 <small>(1999.)</small> ||<ref name="Dams in amazona">{{Citiranje web|title=Dams in amazona|url=http://dams-info.org/en/dams/view/tucurui/}}</ref>
| align=center | 5. || Hidroelektrana Tucuruí || [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|20px]] [[Brazil]] || {{Coord|03|49|53|S|49|38|36|W|name=Tucuruí Dam}} || align=center | 8.370 || 21,4 <small>(1999.)</small> ||<ref name="Dams in amazona">{{citiranje weba|title=Dams in amazona|url=http://dams-info.org/en/dams/view/tucurui/}}</ref>
|-
|-
|-
|-
| align=center | 6. || Hidroelektrana Grand Coulee || [[Datoteka:Flag of the United States.svg|20px]] [[SAD]] || {{Coord|47|57|23|N|118|58|56|W|name=Grand Coulee Dam}} || align=center |  6.765 || 21,596 <small>(2007.)</small> ||<ref>{{Citiranje web|title=Dams and Energy Sectors Interdependency Study|url=https://energy.gov/sites/prod/files/Dams-Energy%20Interdependency%20Study.pdf}}</ref>
| align=center | 6. || Hidroelektrana Grand Coulee || [[Datoteka:Flag of the United States.svg|20px]] [[SAD]] || {{Coord|47|57|23|N|118|58|56|W|name=Grand Coulee Dam}} || align=center |  6.765 || 21,596 <small>(2007.)</small> ||<ref>{{citiranje weba|title=Dams and Energy Sectors Interdependency Study|url=https://energy.gov/sites/prod/files/Dams-Energy%20Interdependency%20Study.pdf}}</ref>
|-
|-
| align=center | 7. || Hidroelektrana Xiangjiaba || [[Datoteka:Flag of the People's Republic of China.svg|20px|]] [[Kina]] ||{{Coord|28|38|57|N|104|22|14|E|name=Xiangjiaba Dam}} || align=center | 6.448 || 30,7 <small>(2015.)</small> ||<ref name="xi1">{{Citiranje web|title=Xiangjiaba hydropower plant|url=https://www.power-technology.com/projects/xiangjiaba-hydropower-plant/}}</ref>
| align=center | 7. || Hidroelektrana Xiangjiaba || [[Datoteka:Flag of the People's Republic of China.svg|20px|]] [[Kina]] ||{{Coord|28|38|57|N|104|22|14|E|name=Xiangjiaba Dam}} || align=center | 6.448 || 30,7 <small>(2015.)</small> ||<ref name="xi1">{{citiranje weba|title=Xiangjiaba hydropower plant|url=https://www.power-technology.com/projects/xiangjiaba-hydropower-plant/}}</ref>
|-
|-
| align=center | 8. || Hidroelektrana Longtan || [[Datoteka:Flag of the People's Republic of China.svg|20px|]] [[Kina]] || {{Coord|25|01|38|N|107|02|51|E|name=Longtan Dam}} || align=center | 6.426 || 17,3 <small>(2015.)</small>  ||<ref>{{Citiranje novina|url=http://www.chinadaily.com.cn/m/guangxi/hechi/2015-12/04/content_22630715.htm|title=Longtan hydropower plant surpasses annual target}}</ref>
| align=center | 8. || Hidroelektrana Longtan || [[Datoteka:Flag of the People's Republic of China.svg|20px|]] [[Kina]] || {{Coord|25|01|38|N|107|02|51|E|name=Longtan Dam}} || align=center | 6.426 || 17,3 <small>(2015.)</small>  ||<ref>{{Citiranje novina|url=http://www.chinadaily.com.cn/m/guangxi/hechi/2015-12/04/content_22630715.htm|title=Longtan hydropower plant surpasses annual target}}</ref>
|-
|-
| align=center | 9. || Hidroelektrana Sajano Šušenskaja || [[Datoteka:Flag of Russia.svg|20px]] [[Rusija]] || {{Coord|54|49|33|N|91|22|13|E}} || align=center | 6.400 || 26,9 <small>(2016.)</small> ||<ref>{{Citiranje web|title=Rushydro: Sayano–Shushenskaya Dam|url=http://www.sshges.rushydro.ru/hpp/sshges/}}</ref><ref>{{Citiranje web|title=Proizvodnja energije, RusHydro|url=http://www.rushydro.ru/activity/marketing/production/generation/2016}}</ref>
| align=center | 9. || Hidroelektrana Sajano Šušenskaja || [[Datoteka:Flag of Russia.svg|20px]] [[Rusija]] || {{Coord|54|49|33|N|91|22|13|E}} || align=center | 6.400 || 26,9 <small>(2016.)</small> ||<ref>{{citiranje weba|title=Rushydro: Sayano–Shushenskaya Dam|url=http://www.sshges.rushydro.ru/hpp/sshges/}}</ref><ref>{{citiranje weba|title=Proizvodnja energije, RusHydro|url=http://www.rushydro.ru/activity/marketing/production/generation/2016}}</ref>
|-
|-
| align=center | 10. || Hidroelektrana Krasnojarsk  || [[Datoteka:Flag of Russia.svg|20px]] [[Rusija]] || {{Coord|55|56|05|N|92|17|40|E|name=Krasnoyarsk Hydroelectric Dam}} || align=center | 6.000 || 18,4 <small>(prosjek)</small> ||<ref>{{Citiranje web|title=Krasnoyarkkoye Hydro Power Plant Official Page|url=http://www.kges.ru/?q=comp|language=ru}}</ref>
| align=center | 10. || Hidroelektrana Krasnojarsk  || [[Datoteka:Flag of Russia.svg|20px]] [[Rusija]] || {{Coord|55|56|05|N|92|17|40|E|name=Krasnoyarsk Hydroelectric Dam}} || align=center | 6.000 || 18,4 <small>(prosjek)</small> ||<ref>{{citiranje weba|title=Krasnoyarkkoye Hydro Power Plant Official Page|url=http://www.kges.ru/?q=comp|language=ru}}</ref>
|-
|-
|}
|}
Redak 58: Redak 58:
[[Hidropotencijal]] se također može koristiti kao veliki spremnik jeftine energije ukoliko se pri suvišnoj proizvodnji [[hidrogenerator]] koristi kao [[pumpa]].
[[Hidropotencijal]] se također može koristiti kao veliki spremnik jeftine energije ukoliko se pri suvišnoj proizvodnji [[hidrogenerator]] koristi kao [[pumpa]].
U vremenima s niskom potrošnjom električne energije, višak [[kapacitet]]a za proizvodnju se koristi za pumpanje vode iz nižeg izvora u veći spremnik. Kada potražnja raste, voda se oslobađa natrag u niži spremnik (ili vodeni put ili vodu) kroz [[turbina|turbinu]], generirajući električnu energiju. Reverzibilni sklopovi generatora djeluju kao [[pumpa]] i [[turbina]] (obično se radi o [[Francisova turbina|Francisovoj turbini]]).  
U vremenima s niskom potrošnjom električne energije, višak [[kapacitet]]a za proizvodnju se koristi za pumpanje vode iz nižeg izvora u veći spremnik. Kada potražnja raste, voda se oslobađa natrag u niži spremnik (ili vodeni put ili vodu) kroz [[turbina|turbinu]], generirajući električnu energiju. Reverzibilni sklopovi generatora djeluju kao [[pumpa]] i [[turbina]] (obično se radi o [[Francisova turbina|Francisovoj turbini]]).  
<ref>{{Citiranje web|title=Energy Storage Association, Pumped Hydroelectric Storage |url=http://energystorage.org/energy-storage/technologies/pumped-hydroelectric-storage}}</ref>
<ref>{{citiranje weba|title=Energy Storage Association, Pumped Hydroelectric Storage |url=http://energystorage.org/energy-storage/technologies/pumped-hydroelectric-storage}}</ref>


[[Belgija]] je objavila plan gradnje [[otok]]a čija bi jedina svrha bila spremati velike količine energije koja se proizvodi iz [[vjetar|vjetra]].
[[Belgija]] je objavila plan gradnje [[otok]]a čija bi jedina svrha bila spremati velike količine energije koja se proizvodi iz [[vjetar|vjetra]].
Redak 64: Redak 64:
   
   
Otok bi imao dužinu od tri kilometra te oblik konjske [[potkova|potkove]] sa velikim dubokim rezervoarom u sredini, a nalazio bi se tri do četiri kilometra od obale [[Zapadna Flandrija|Zapadne Flandrije]]. Kada je vjetar najjači, što je najčešće tokom noći, voda bi se pumpala iz rezervoara kroz [[turbina|turbine]] u more, a kada nema vjetra bi išla u suprotnom smjeru i proizvodila električnu energiju.
Otok bi imao dužinu od tri kilometra te oblik konjske [[potkova|potkove]] sa velikim dubokim rezervoarom u sredini, a nalazio bi se tri do četiri kilometra od obale [[Zapadna Flandrija|Zapadne Flandrije]]. Kada je vjetar najjači, što je najčešće tokom noći, voda bi se pumpala iz rezervoara kroz [[turbina|turbine]] u more, a kada nema vjetra bi išla u suprotnom smjeru i proizvodila električnu energiju.
<ref> {{Citiranje web|title=Renewable energy world, article 01. 2013.|url=http://www.renewableenergyworld.com/articles/2013/01/belgium-plans-to-build-island-to-store-excess-wind-energy.html}}</ref>
<ref> {{citiranje weba|title=Renewable energy world, article 01. 2013.|url=http://www.renewableenergyworld.com/articles/2013/01/belgium-plans-to-build-island-to-store-excess-wind-energy.html}}</ref>
   
   
===Komprimirani zrak===  
===Komprimirani zrak===  
[[Datoteka:Kompressorstation mit Druckluftspeicher.jpg|thumb|Spremnik komprimiranog zraka u elektrani]]
[[Datoteka:Kompressorstation mit Druckluftspeicher.jpg|thumb|Spremnik komprimiranog zraka u elektrani]]
Sustavi malih razmjera dugo se koriste u takvim primjenama kao što su pogon mina [[lokomotiva]]. Komprimirani [[zrak]] pohranjen je u podzemnom spremniku. Kada je potreba za energijom visoka, komprimirani zrak se zagrije s malom količinom [[plin]]a i prolazi kroz [[turbina|turbinu]] te proizvodi [[struja|struju]].<ref> {{Citiranje web|title=Energy and Environmet, Wind Drives Growing Use of Batteries|url=http://www.nytimes.com/2010/07/28/business/energy-environment/28storage.html}}</ref>[[Kompresija]] zraka stvara [[toplina|toplinu]], tj. [[zrak]] je topliji nakon [[kompresija|kompresije]]. Za širenje zraka potrebna je [[toplina]]. Ako se [[toplina]] ne doda, zrak će biti puno hladniji nakon širenja. Kada bi se toplina generirana tijekom kompresije mogla spremiti i upotrijebiti tokom širenja, iskoristivost pohrane značajno bi narasla. Postoje tri načina na koji se sustav može odnositi prema toplini. Pohrana zraka može biti [[adijabatski proces|adijabatska]], [[dijabatski proces|dijabatska]] i [[izotermni proces|izotermna]].  
Sustavi malih razmjera dugo se koriste u takvim primjenama kao što su pogon mina [[lokomotiva]]. Komprimirani [[zrak]] pohranjen je u podzemnom spremniku. Kada je potreba za energijom visoka, komprimirani zrak se zagrije s malom količinom [[plin]]a i prolazi kroz [[turbina|turbinu]] te proizvodi [[struja|struju]].<ref> {{citiranje weba|title=Energy and Environmet, Wind Drives Growing Use of Batteries|url=http://www.nytimes.com/2010/07/28/business/energy-environment/28storage.html}}</ref>[[Kompresija]] zraka stvara [[toplina|toplinu]], tj. [[zrak]] je topliji nakon [[kompresija|kompresije]]. Za širenje zraka potrebna je [[toplina]]. Ako se [[toplina]] ne doda, zrak će biti puno hladniji nakon širenja. Kada bi se toplina generirana tijekom kompresije mogla spremiti i upotrijebiti tokom širenja, iskoristivost pohrane značajno bi narasla. Postoje tri načina na koji se sustav može odnositi prema toplini. Pohrana zraka može biti [[adijabatski proces|adijabatska]], [[dijabatski proces|dijabatska]] i [[izotermni proces|izotermna]].  
<ref> {{Citiranje web|title=Energy and Environmet, A Storage Solution Is in the Air|url=http://www.nytimes.com/2012/10/02/business/energy-environment/a-storage-solution-is-in-the-air.html?pagewanted=all}}</ref>
<ref> {{citiranje weba|title=Energy and Environmet, A Storage Solution Is in the Air|url=http://www.nytimes.com/2012/10/02/business/energy-environment/a-storage-solution-is-in-the-air.html?pagewanted=all}}</ref>
   
   
===Skladištenje energije zamašnjakom===  
===Skladištenje energije zamašnjakom===  
Ova metoda temelji se na [[inercija|inerciji]] - teški rotirajući [[disk]] ubrza se [[elektromotor]]om, koji može raditi i kao [[generator]] usporavajući [[disk]] i proizvodeći [[struja|struju]]. [[Energija]] je pohranjena kao kinetička energija diska. [[Trenje]] mora biti čim manje da se produži vrijeme čuvanja energije. To se postiže tako da se [[zamašnjak]] stavlja u [[vakuum]] i korištenjem magnetskih [[ležaj]]eva, što ovu metodu čini skupom. Veliki zamašnjaci omogućuju spremanje veće količine energije, ali za njih su potrebni čvrsti [[materijal]]i poput [[čelik]]a ili kompozita da izdrže [[centrifugalna sila|centrifugalne sile]]. Međutim, zbog tehnički moguće količine spremljene energije zamašnjaci nisu prikladni za opću primjenu u sustavu. Najbolje ih je koristiti za ujednačavanje opterećenja na željezničkim elektrosustavima i za poboljšavanje kvalitete energije u sustavima s obnovljivom energijom. [[Zamašnjak]] koriste sustavi kojima treba veoma velika količina energije u kratkim vremenskim razdobljima. Ova metoda pohrane se također koristi za neprekinutu opskrbu električnom energijom za velike računske centre gdje za kratko vrijeme služi kao opskrba energijom u slučaju nestanka struje do stavljanja u pogon trajnijih izvora, poput [[diesel]] generatora.
Ova metoda temelji se na [[inercija|inerciji]] - teški rotirajući [[disk]] ubrza se [[elektromotor]]om, koji može raditi i kao [[generator]] usporavajući [[disk]] i proizvodeći [[struja|struju]]. [[Energija]] je pohranjena kao kinetička energija diska. [[Trenje]] mora biti čim manje da se produži vrijeme čuvanja energije. To se postiže tako da se [[zamašnjak]] stavlja u [[vakuum]] i korištenjem magnetskih [[ležaj]]eva, što ovu metodu čini skupom. Veliki zamašnjaci omogućuju spremanje veće količine energije, ali za njih su potrebni čvrsti [[materijal]]i poput [[čelik]]a ili kompozita da izdrže [[centrifugalna sila|centrifugalne sile]]. Međutim, zbog tehnički moguće količine spremljene energije zamašnjaci nisu prikladni za opću primjenu u sustavu. Najbolje ih je koristiti za ujednačavanje opterećenja na željezničkim elektrosustavima i za poboljšavanje kvalitete energije u sustavima s obnovljivom energijom. [[Zamašnjak]] koriste sustavi kojima treba veoma velika količina energije u kratkim vremenskim razdobljima. Ova metoda pohrane se također koristi za neprekinutu opskrbu električnom energijom za velike računske centre gdje za kratko vrijeme služi kao opskrba energijom u slučaju nestanka struje do stavljanja u pogon trajnijih izvora, poput [[diesel]] generatora.
<ref> {{Citiranje web|title=Energy Storage Association, Flywheels|url=http://energystorage.org/energy-storage/technologies/flywheels}}</ref>  
<ref> {{citiranje weba|title=Energy Storage Association, Flywheels|url=http://energystorage.org/energy-storage/technologies/flywheels}}</ref>  


===Skladištenje gravitacijske potencijalne energije pomoću čvrstih masa===
===Skladištenje gravitacijske potencijalne energije pomoću čvrstih masa===
Redak 81: Redak 81:
   
   
Za nekoliko godina, flota automatiziranih vlakova s električnim vučnim pogonom od 300 tona trebala bi se kretati gore i dolje na padini od 7,2%, pružajući 50MW brzog odziva [[snaga|snage]] kako bi se stabilizirala mreža električne energije u [[Kalifornija|Kaliforniji]]. 34 shuttle jedinice ARES sustava će raditi na [[tračnice|tračnici]] od 9,2 km, s ukupnom visinskom razlikom od 640 metara. Ovaj sustav je vrlo skalabilan s malim [[postrojenje|postrojenjima]] od 100 MW s [[kapacitetom]] skladištenja od 200 MWh do velikih 2 do 3 GW sustava s [[kapacitetima]] skladištenja od 16 do 24 GWh.
Za nekoliko godina, flota automatiziranih vlakova s električnim vučnim pogonom od 300 tona trebala bi se kretati gore i dolje na padini od 7,2%, pružajući 50MW brzog odziva [[snaga|snage]] kako bi se stabilizirala mreža električne energije u [[Kalifornija|Kaliforniji]]. 34 shuttle jedinice ARES sustava će raditi na [[tračnice|tračnici]] od 9,2 km, s ukupnom visinskom razlikom od 640 metara. Ovaj sustav je vrlo skalabilan s malim [[postrojenje|postrojenjima]] od 100 MW s [[kapacitetom]] skladištenja od 200 MWh do velikih 2 do 3 GW sustava s [[kapacitetima]] skladištenja od 16 do 24 GWh.
<ref> {{Citiranje web|title=Amusing planet, Gravity train as energy storage, 03.2015.|url=http://www.amusingplanet.com/2015/03/gravity-train-as-energy-storage.html}}</ref>  
<ref> {{citiranje weba|title=Amusing planet, Gravity train as energy storage, 03.2015.|url=http://www.amusingplanet.com/2015/03/gravity-train-as-energy-storage.html}}</ref>  


===Toplinsko skladištenje sunčeve energije===
===Toplinsko skladištenje sunčeve energije===
[[Datoteka:Crescent Dunes Solar December 2014.JPG|thumb|Crescent Dunes, solarna elektrana koja ima mogućnost toplinskog skladištenja sunčeve energije|504x504px]]
[[Datoteka:Crescent Dunes Solar December 2014.JPG|thumb|Crescent Dunes, solarna elektrana koja ima mogućnost toplinskog skladištenja sunčeve energije|504x504px]]
Postoje tri glavne vrste termalnog skladištenja energije, od kojih samo jedna ima značajnu komercijalnu [[dostupnost]] u sektoru [[energetika|energetike]]. Sustavi skladištenja latentne energije i toplinsko-kemijskih sustavi su skupi i još uvijek uglavnom [[eksperiment]]alni. S druge strane, skladištenje osjetne energije je relativno jeftino i puno manje komplicirano, gdje se tekući ili kruti medij, poput [[voda|vode]], rastaljenih [[sol]]i, [[pijesak|pijeska]] ili [[kamen]]a, zagrijava ili hladi kako bi se pohranila energija. U velikoj se mjeri koristi u koncentracijskim [[solarne elektrane|solarnim elektranama]] gdje se uz pomoć termalne pohrane omogućuje proizvodnja električne energije i nakon što je zađe [[sunce]]. Uglavnom se kao medij za pohranu energije koriste rastopljene soli, koje mogu izdržati izuzetno visoke [[temperatura|temperature]].<ref> {{Citiranje web|title=Power, The Latest in Thermal Energy Storage|url=http://www.powermag.com/the-latest-in-thermal-energy-storage/}}</ref>  
Postoje tri glavne vrste termalnog skladištenja energije, od kojih samo jedna ima značajnu komercijalnu [[dostupnost]] u sektoru [[energetika|energetike]]. Sustavi skladištenja latentne energije i toplinsko-kemijskih sustavi su skupi i još uvijek uglavnom [[eksperiment]]alni. S druge strane, skladištenje osjetne energije je relativno jeftino i puno manje komplicirano, gdje se tekući ili kruti medij, poput [[voda|vode]], rastaljenih [[sol]]i, [[pijesak|pijeska]] ili [[kamen]]a, zagrijava ili hladi kako bi se pohranila energija. U velikoj se mjeri koristi u koncentracijskim [[solarne elektrane|solarnim elektranama]] gdje se uz pomoć termalne pohrane omogućuje proizvodnja električne energije i nakon što je zađe [[sunce]]. Uglavnom se kao medij za pohranu energije koriste rastopljene soli, koje mogu izdržati izuzetno visoke [[temperatura|temperature]].<ref> {{citiranje weba|title=Power, The Latest in Thermal Energy Storage|url=http://www.powermag.com/the-latest-in-thermal-energy-storage/}}</ref>  


Solarna elektrana [[Crescent Dunes]], smještena u [[Nevada|Nevadi]], prvi je komunalni objekt u svijetu koji ima mogućnost pohrane energije uz pomoć naprednog tornja s rastaljenom solju kao medijem. Projekt donosi dovoljno čvrstu i pouzdanu struju iz sunčeve energije za 75,000 domova u Nevadi tijekom perioda najveće potražnje, danju i noću, bez obzira da li sunce sja. [[Postrojenje]] je započelo s radom krajem 2015. godine i isporučuje 110 MW električne energije uz dodatnu mogućnost pohrane 1100 MWh energije. <ref> {{Citiranje web|title=Solar Reserve, Crescent Dunes|url=http://www.solarreserve.com/en/global-projects/csp/crescent-dunes}}</ref>  
Solarna elektrana [[Crescent Dunes]], smještena u [[Nevada|Nevadi]], prvi je komunalni objekt u svijetu koji ima mogućnost pohrane energije uz pomoć naprednog tornja s rastaljenom solju kao medijem. Projekt donosi dovoljno čvrstu i pouzdanu struju iz sunčeve energije za 75,000 domova u Nevadi tijekom perioda najveće potražnje, danju i noću, bez obzira da li sunce sja. [[Postrojenje]] je započelo s radom krajem 2015. godine i isporučuje 110 MW električne energije uz dodatnu mogućnost pohrane 1100 MWh energije. <ref> {{citiranje weba|title=Solar Reserve, Crescent Dunes|url=http://www.solarreserve.com/en/global-projects/csp/crescent-dunes}}</ref>  


===Elektrokemijski sustavi pohrane energije===
===Elektrokemijski sustavi pohrane energije===
Redak 105: Redak 105:
* hibrid protočna baterija
* hibrid protočna baterija


U konvencionalnim sekundarnim baterijama energija se puni i prazni u aktivnim [[masa]]ma [[elektroda]]. Protočne baterije su također baterije za ponovno punjenje, ali kod njih je energija pohranjena u jednoj ili više elektro-aktivnoj vrsti koja je otopljena u tekućem [[elektrolit]]u.<ref> {{Citiranje web|title=International Electrotechnical Commisssion – IEC ''Electrical Energy Storage'', 2011.|url=http://www.iec.ch/whitepaper/pdf/iecWP-energystorage-LR-en.pdf}}</ref>
U konvencionalnim sekundarnim baterijama energija se puni i prazni u aktivnim [[masa]]ma [[elektroda]]. Protočne baterije su također baterije za ponovno punjenje, ali kod njih je energija pohranjena u jednoj ili više elektro-aktivnoj vrsti koja je otopljena u tekućem [[elektrolit]]u.<ref> {{citiranje weba|title=International Electrotechnical Commisssion – IEC ''Electrical Energy Storage'', 2011.|url=http://www.iec.ch/whitepaper/pdf/iecWP-energystorage-LR-en.pdf}}</ref>


===Vodik===
===Vodik===
Redak 113: Redak 113:
Međutim tekući vodik zahtijeva kriogenu pohranu i vrije oko 20.268 K (-252.882 °C), čime njegovo [[ukapljivanje]] nameće veliki gubitak energije. Spremnici moraju biti dobro izolirani kako bi se spriječilo [[isparavanje]], ali dodavanje [[izolacija|izolacije]] povećava troškove.
Međutim tekući vodik zahtijeva kriogenu pohranu i vrije oko 20.268 K (-252.882 °C), čime njegovo [[ukapljivanje]] nameće veliki gubitak energije. Spremnici moraju biti dobro izolirani kako bi se spriječilo [[isparavanje]], ali dodavanje [[izolacija|izolacije]] povećava troškove.
Komprimirani se vodik pohranjuje sasvim drugačije. Vodik ima visoku [[gustoća|gustoću]] energije po težini, ali u usporedbi s [[ugljikovodici]]ma, ima nisku gustoću energije po [[volumen]]u, stoga zahtijeva veći spremnik za pohranu. Veliki spremnik vodika bit će teži od malog spremnika [[ugljikovodik]]a koji se koristi za pohranu iste količine energije, dok ostali čimbenici ostaju jednaki.
Komprimirani se vodik pohranjuje sasvim drugačije. Vodik ima visoku [[gustoća|gustoću]] energije po težini, ali u usporedbi s [[ugljikovodici]]ma, ima nisku gustoću energije po [[volumen]]u, stoga zahtijeva veći spremnik za pohranu. Veliki spremnik vodika bit će teži od malog spremnika [[ugljikovodik]]a koji se koristi za pohranu iste količine energije, dok ostali čimbenici ostaju jednaki.
<ref> {{Citiranje web|title=UTMS u Europi,  Ekonomija vodika, 2003.|url=https://hrcak.srce.hr/file/10215}}</ref>:
<ref> {{citiranje weba|title=UTMS u Europi,  Ekonomija vodika, 2003.|url=https://hrcak.srce.hr/file/10215}}</ref>:


== Izvori ==
== Izvori ==

Posljednja izmjena od 14. rujan 2025. u 01:13

Konvencionalnim izvorima energije, kao što su ugljen, nafta, zemni plin i nuklearna energija, čovječanstvo zadovoljava većinu svojih potreba, kada je riječ o proizvodnji električne energije. Kao što je sredinom 20. stoljeća primjećeno, tadašnjom brzinom njihova korištenja, tih resursa će biti još samo konačan vremenski period, reda veličine prosječnog životnog vijeka čovjeka te je u obzir bilo potrebno početi uzimati i druge, u većoj količini dostupne resurse.

Obnovljivi izvori energije, u kombinaciji s o njima adekvatnim znanjem, počinju dobivati sve veću ulogu u rješavanju navedenog problema. Postavlja se pitanje načina spremanja proizvedene energije kada je ima previše, odnosno kada vjetar optimalno puše i kada sunce u velikoj mjeri obasjava solarne panele. Ne bili se ta energija „bacala u zrak“, potrebno je sustavima koji se tek počinju realizirati, bez velikih gubitaka, korištenje spomenute energije odgoditi za period u kojem će ona biti potrebna. Tome služe sustavi skladištenja energije i primjenjuju se na razne načine, kako će biti razjašnjeno u nastavku članka.

Vjetropark i dalekovodi, Istočni Sussex, Engleska
Pogreška pri izradbi sličice:
Solarni tornjevi, postrojenje u Španjolskoj

Energija dolazi u više oblika, uključujući zračenje, potencijalnu, kinetičku, električnu, toplinsku energiju, nuklearnu, mehaničku i kemijsku energiju. Skladištenje energije uključuje pretvaranje energije iz oblika koji se teško pohranjuju na prikladnije ili ekonomski isplativije oblike. Skladištenje energije je način kako operator električne mreže prilagođava proizvodnju prema potrošnji električne energije, koja se tijekom vremena mijenja. Tako se povećava učinkovitost i smanjuju troškovi proizvodnje ili olakšava upotreba intermitentnih izvora energije. Neke tehnologije omogućuju kratkotrajnu pohranu energije, dok druge mogu izdržati mnogo duže.

Idealno rješenje za skladištenje energije ima pet kvaliteta [1]:

  1. može se spremiti puno energije u mali prostor,
  2. jeftino je,
  3. zbog određenih načina transformacije izgubi se manje od petine pohranjene energije,
  4. traje desetljećima,
  5. ima sposobnost brzog oslobađanja energije kada je to potrebnono.

Optimalna tehnologija skladištenja energije također bi bila sigurna za transport i neotrovna za odlaganje, kao i od sirovina koje se mogu dobiti bez nanošenja velikih šteta okolišu.

Metode skladištenja energije[uredi]

Fosilna i nuklearna goriva[uredi]

Datoteka:Coal fired power plant diagram.svg
Ugljen kao spremnik energije iz kojega se u termoelektrani dobiva električna energija

Fosilna i nuklearna goriva su primarni oblici energije iz koje se već dugi niz godina, prvenstveno izgaranjem, dobiva električna energija. Budući da takvih resursa na kugli zemaljskoj ima još samo konačno mnogo, u interesu je da se pronađe zamjena na dugoročnoj osnovi.

Hidroenergija[uredi]

Datoteka:Three Gorges Dam, Yangtze River, China.jpg
Hidroelektrana Tri klanca, rijeka Yangtze, Kina

Energija vodenih tokova (hidroenergija) je 2015. generirala 16,6 % ukupne svjetske električne energije i 70 % električne energije dobivene iz obnovljivih izvora. [2] Za dobivanje struje, hidroenergija se koristi u 150 zemalja, od čega je udio zemalja Azije i Pacifika 2013. godine bio 33 %. U 2013. godini vodeća je bila Kina s 920 TWh proizvodene energije.[3] Velike brane se još uvijek projektiraju. Trenutno najveća hidroelektrana na svijetu, Hidroelektrana Tri klanca, izgrađena je u Kini, na najduljoj svjetskoj rijeci Yangtze. Osim u nekolicini zemalja koje imaju energije vode dovoljno za pokrivanje većine potreba za električnom energijom, hidroelektrane uobičajeno pokrivaju vršne potrebe za električnom energijom zahvaljujući mogućnosti brzog upuštanja u pogon. [4]

10 najvećih hidroelektrana u svijetu[uredi]

Redni broj
  1. REDIRECT Predložak:Abbr !! Država !! class="unsortable"| Lokacija !! width=100 |
  2. REDIRECT Predložak:Abbr
    (MW) !! data-sort-type="number" |
  3. REDIRECT Predložak:Abbr
    (TWh)!!class="unsortable"| Reference
1. Hidroelektrana Tri klanca Datoteka:Flag of the People's Republic of China.svg Kina 30°49′15″N 111°00′08″E / 30.82083°N 111.00222°E / 30.82083; 111.00222 (Three Gorges Dam) 22.500 93,5 (2016.) [5]
2. Hidroelektrana Itaipu Datoteka:Flag of Brazil.svg Brazil
Datoteka:Flag of Paraguay.svg Paragvaj		 25°24′31″S 54°35′21″W / 25.40861°S 54.58917°W / -25.40861; -54.58917 (Itaipu Dam) 14.000 103,09 (2016.) [6]
3. Hidroelektrana Xiluodu Datoteka:Flag of the People's Republic of China.svg Kina 28°15′52″N 103°38′47″E / 28.26444°N 103.64639°E / 28.26444; 103.64639 (Xiluodu Dam) 13.860 55,2 (2015.) [7]
4. Hidroelektrana Guri Datoteka:Flag of Venezuela (state).svg Venezuela 07°45′59″N 62°59′57″W / 7.76639°N 62.99917°W / 7.76639; -62.99917 (Guri Dam) 10.235 47 (prosjek) [8]
5. Hidroelektrana Tucuruí Datoteka:Flag of Brazil.svg Brazil 03°49′53″S 49°38′36″W / 3.83139°S 49.64333°W / -3.83139; -49.64333 (Tucuruí Dam) 8.370 21,4 (1999.) [9]
6. Hidroelektrana Grand Coulee SAD 47°57′23″N 118°58′56″W / 47.95639°N 118.98222°W / 47.95639; -118.98222 (Grand Coulee Dam) 6.765 21,596 (2007.) [10]
7. Hidroelektrana Xiangjiaba Datoteka:Flag of the People's Republic of China.svg Kina 28°38′57″N 104°22′14″E / 28.64917°N 104.37056°E / 28.64917; 104.37056 (Xiangjiaba Dam) 6.448 30,7 (2015.) [11]
8. Hidroelektrana Longtan Datoteka:Flag of the People's Republic of China.svg Kina 25°01′38″N 107°02′51″E / 25.02722°N 107.0475°E / 25.02722; 107.0475 (Longtan Dam) 6.426 17,3 (2015.) [12]
9. Hidroelektrana Sajano Šušenskaja Datoteka:Flag of Russia.svg Rusija 54°49′33″N 91°22′13″E / 54.82583°N 91.37028°E / 54.82583; 91.37028 6.400 26,9 (2016.) [13][14]
10. Hidroelektrana Krasnojarsk Datoteka:Flag of Russia.svg Rusija 55°56′05″N 92°17′40″E / 55.93472°N 92.29444°E / 55.93472; 92.29444 (Krasnoyarsk Hydroelectric Dam) 6.000 18,4 (prosjek) [15]


Reverzibilne hidroelekrane[uredi]

Pogreška pri izradbi sličice:
Shema hidroelektrane

Hidropotencijal se također može koristiti kao veliki spremnik jeftine energije ukoliko se pri suvišnoj proizvodnji hidrogenerator koristi kao pumpa. U vremenima s niskom potrošnjom električne energije, višak kapaciteta za proizvodnju se koristi za pumpanje vode iz nižeg izvora u veći spremnik. Kada potražnja raste, voda se oslobađa natrag u niži spremnik (ili vodeni put ili vodu) kroz turbinu, generirajući električnu energiju. Reverzibilni sklopovi generatora djeluju kao pumpa i turbina (obično se radi o Francisovoj turbini). [16]

Belgija je objavila plan gradnje otoka čija bi jedina svrha bila spremati velike količine energije koja se proizvodi iz vjetra. Belgijska vlada vjeruje da će ovaj otok riješiti probleme sa nestalnošću proizvodnje iz obnovljivih izvora energije kao što su vjetar i sunce. Otok će koristiti pumpno-akumulacijski sustav za spremanje viška energije vjetra koja se proizvodi tokom sati kada nije velika potrošnja električne energije te će se ta ista energije kasnije koristiti za zadovoljavanje potražnje za električnom energijom u doba kada vjetra nema.

Otok bi imao dužinu od tri kilometra te oblik konjske potkove sa velikim dubokim rezervoarom u sredini, a nalazio bi se tri do četiri kilometra od obale Zapadne Flandrije. Kada je vjetar najjači, što je najčešće tokom noći, voda bi se pumpala iz rezervoara kroz turbine u more, a kada nema vjetra bi išla u suprotnom smjeru i proizvodila električnu energiju. [17]

Komprimirani zrak[uredi]

Datoteka:Kompressorstation mit Druckluftspeicher.jpg
Spremnik komprimiranog zraka u elektrani

Sustavi malih razmjera dugo se koriste u takvim primjenama kao što su pogon mina lokomotiva. Komprimirani zrak pohranjen je u podzemnom spremniku. Kada je potreba za energijom visoka, komprimirani zrak se zagrije s malom količinom plina i prolazi kroz turbinu te proizvodi struju.[18]Kompresija zraka stvara toplinu, tj. zrak je topliji nakon kompresije. Za širenje zraka potrebna je toplina. Ako se toplina ne doda, zrak će biti puno hladniji nakon širenja. Kada bi se toplina generirana tijekom kompresije mogla spremiti i upotrijebiti tokom širenja, iskoristivost pohrane značajno bi narasla. Postoje tri načina na koji se sustav može odnositi prema toplini. Pohrana zraka može biti adijabatska, dijabatska i izotermna. [19]

Skladištenje energije zamašnjakom[uredi]

Ova metoda temelji se na inerciji - teški rotirajući disk ubrza se elektromotorom, koji može raditi i kao generator usporavajući disk i proizvodeći struju. Energija je pohranjena kao kinetička energija diska. Trenje mora biti čim manje da se produži vrijeme čuvanja energije. To se postiže tako da se zamašnjak stavlja u vakuum i korištenjem magnetskih ležajeva, što ovu metodu čini skupom. Veliki zamašnjaci omogućuju spremanje veće količine energije, ali za njih su potrebni čvrsti materijali poput čelika ili kompozita da izdrže centrifugalne sile. Međutim, zbog tehnički moguće količine spremljene energije zamašnjaci nisu prikladni za opću primjenu u sustavu. Najbolje ih je koristiti za ujednačavanje opterećenja na željezničkim elektrosustavima i za poboljšavanje kvalitete energije u sustavima s obnovljivom energijom. Zamašnjak koriste sustavi kojima treba veoma velika količina energije u kratkim vremenskim razdobljima. Ova metoda pohrane se također koristi za neprekinutu opskrbu električnom energijom za velike računske centre gdje za kratko vrijeme služi kao opskrba energijom u slučaju nestanka struje do stavljanja u pogon trajnijih izvora, poput diesel generatora. [20]

Skladištenje gravitacijske potencijalne energije pomoću čvrstih masa[uredi]

Promjena nadmorske visine čvrstih masa može pohraniti ili osloboditi energiju putem sustava kojim upravlja elektromotor, odnosno generator. Kalifornijska tvrtka koja se zove Advanced Rail Energy Storage (ARES) razvila je jedinstvenu alternativu na kopnu koja bi mogla omogućiti skladištenje električne energije pomoću električnih lokomotiva.

ARES tehnologija koristi željezničke automobile koji nose teške blokove betona koji se guraju na vrh uspona koristeći višak snage iz obnovljivih izvora energije tijekom izvanrednih sati kada je potražnja za električnom energijom niska. Kada mreža zahtijeva energiju da zadovolji razdoblja velike potražnje, željeznička se vozila puštaju nizbrdo stvarajući električnu energiju kroz regenerativno kočenje. Tvrtka kaže da sustav može odgovoriti na povećanje ili smanjenje potražnje u nekoliko sekundi, s učinkovitosti punjenja / pražnjenja od 80 %, a može isporučivati konstantnu snagu u trajanju do 8 sati.

Za nekoliko godina, flota automatiziranih vlakova s električnim vučnim pogonom od 300 tona trebala bi se kretati gore i dolje na padini od 7,2%, pružajući 50MW brzog odziva snage kako bi se stabilizirala mreža električne energije u Kaliforniji. 34 shuttle jedinice ARES sustava će raditi na tračnici od 9,2 km, s ukupnom visinskom razlikom od 640 metara. Ovaj sustav je vrlo skalabilan s malim postrojenjima od 100 MW s kapacitetom skladištenja od 200 MWh do velikih 2 do 3 GW sustava s kapacitetima skladištenja od 16 do 24 GWh. [21]

Toplinsko skladištenje sunčeve energije[uredi]

Datoteka:Crescent Dunes Solar December 2014.JPG
Crescent Dunes, solarna elektrana koja ima mogućnost toplinskog skladištenja sunčeve energije

Postoje tri glavne vrste termalnog skladištenja energije, od kojih samo jedna ima značajnu komercijalnu dostupnost u sektoru energetike. Sustavi skladištenja latentne energije i toplinsko-kemijskih sustavi su skupi i još uvijek uglavnom eksperimentalni. S druge strane, skladištenje osjetne energije je relativno jeftino i puno manje komplicirano, gdje se tekući ili kruti medij, poput vode, rastaljenih soli, pijeska ili kamena, zagrijava ili hladi kako bi se pohranila energija. U velikoj se mjeri koristi u koncentracijskim solarnim elektranama gdje se uz pomoć termalne pohrane omogućuje proizvodnja električne energije i nakon što je zađe sunce. Uglavnom se kao medij za pohranu energije koriste rastopljene soli, koje mogu izdržati izuzetno visoke temperature.[22]

Solarna elektrana Crescent Dunes, smještena u Nevadi, prvi je komunalni objekt u svijetu koji ima mogućnost pohrane energije uz pomoć naprednog tornja s rastaljenom solju kao medijem. Projekt donosi dovoljno čvrstu i pouzdanu struju iz sunčeve energije za 75,000 domova u Nevadi tijekom perioda najveće potražnje, danju i noću, bez obzira da li sunce sja. Postrojenje je započelo s radom krajem 2015. godine i isporučuje 110 MW električne energije uz dodatnu mogućnost pohrane 1100 MWh energije. [23]

Elektrokemijski sustavi pohrane energije[uredi]

Datoteka:Datacenter Backup Batteries.jpg
Rezervne baterije u računskom centru

Punjiva baterija sadrži jednu ili više elektrokemijskih ćelija. Poznata je kao "sekundarna ćelija", jer su njezine elektrokemijske reakcije električno reverzibilne. Dolaze u različitim oblicima i veličinama i imaju niži ukupni trošak uporabe i utjecaj na okoliš od baterija koje se ne mogu puniti (jednokratne). Imaju veći početni trošak, ali se mogu ponovo napuniti vrlo jeftino i koristiti ih mnogo puta.

Punjive se baterije po kemijskom sastavu uobičajeno svrstavaju na:

  • olovno kiselinske
  • nikadl kadmij
  • nikal metal hibrid
  • litij-ion
  • metal zrak
  • natrij sumpor
  • nikal klorid
  • redoks protočna baterija
  • hibrid protočna baterija

U konvencionalnim sekundarnim baterijama energija se puni i prazni u aktivnim masama elektroda. Protočne baterije su također baterije za ponovno punjenje, ali kod njih je energija pohranjena u jednoj ili više elektro-aktivnoj vrsti koja je otopljena u tekućem elektrolitu.[24]

Vodik[uredi]

Datoteka:Liquid hydrogen storage tank at Launch Pad 39B.jpg
Spremnik ukapljenog vodika za potrebe svemirskih letjelica
Pogreška pri izradbi sličice:
Toyota Mirai, vodikom pogonjen automobil

Metode skladištenja vodika za naknadnu uporabu obuhvaćaju mnoge pristupe, uključujući visoke tlakove, kriogene i kemijske spojeve koji zagrijavanjem reverzibilno otpuštaju H2. Većina istraživanja o skladištenju vodika usmjerena je na pohranu vodika kao laganog, kompaktnog nosača energije čime se dobiva na mobilnosti. Međutim tekući vodik zahtijeva kriogenu pohranu i vrije oko 20.268 K (-252.882 °C), čime njegovo ukapljivanje nameće veliki gubitak energije. Spremnici moraju biti dobro izolirani kako bi se spriječilo isparavanje, ali dodavanje izolacije povećava troškove. Komprimirani se vodik pohranjuje sasvim drugačije. Vodik ima visoku gustoću energije po težini, ali u usporedbi s ugljikovodicima, ima nisku gustoću energije po volumenu, stoga zahtijeva veći spremnik za pohranu. Veliki spremnik vodika bit će teži od malog spremnika ugljikovodika koji se koristi za pohranu iste količine energije, dok ostali čimbenici ostaju jednaki. [25]:

Izvori[uredi]

  1. ↑ . Health and science, Alternative energy, 03.2013. ID: health_and_science_alternative_energy_03_2013.
  2. ↑ . Renewables 2016, Global status report ID: renewables_2016_global_status_report.
  3. ↑ . Worldwatch Institute, Use and Capacity of Global Hydropower Increases report ID: worldwatch_institute_use_and_capacity_of_global_hydropower_increases_report.
  4. ↑ . Renewables 2016, Global status report ID: renewables_2016_global_status_report.
  5. ↑ . Three Gorges Project reaches 1 trillion kWh milestone ID: three_gorges_project_reaches_1_trillion_kwh_milestone.
  6. ↑ . The Itaipu Hydroelectric Dam Project, Brazil ID: the_itaipu_hydroelectric_dam_project_brazil.
  7. ↑ . Power Techonolgy, Xiluodu Hydroelectric Power Plant ID: power_techonolgy_xiluodu_hydroelectric_power_plant.
  8. ↑ . The Guri Hydroelectric Power Plant Project, Venezuela ID: the_guri_hydroelectric_power_plant_project_venezuela.
  9. ↑ . Dams in amazona ID: dams_in_amazona.
  10. ↑ . Dams and Energy Sectors Interdependency Study ID: dams_and_energy_sectors_interdependency_study.
  11. ↑ . Xiangjiaba hydropower plant ID: xiangjiaba_hydropower_plant.
  12. ↑ . Longtan hydropower plant surpasses annual target ID: longtan_hydropower_plant_surpasses_annual_target.
  13. ↑ . Rushydro: Sayano–Shushenskaya Dam ID: rushydro_sayano_shushenskaya_dam.
  14. ↑ . Proizvodnja energije, RusHydro ID: proizvodnja_energije_rushydro.
  15. ↑ . Krasnoyarkkoye Hydro Power Plant Official Page ID: krasnoyarkkoye_hydro_power_plant_official_page.
  16. ↑ . Energy Storage Association, Pumped Hydroelectric Storage ID: energy_storage_association_pumped_hydroelectric_storage.
  17. ↑ . Renewable energy world, article 01. 2013. ID: renewable_energy_world_article_01_2013.
  18. ↑ . Energy and Environmet, Wind Drives Growing Use of Batteries ID: energy_and_environmet_wind_drives_growing_use_of_batteries.
  19. ↑ . Energy and Environmet, A Storage Solution Is in the Air ID: energy_and_environmet_a_storage_solution_is_in_the_air.
  20. ↑ . Energy Storage Association, Flywheels ID: energy_storage_association_flywheels.
  21. ↑ . Amusing planet, Gravity train as energy storage, 03.2015. ID: amusing_planet_gravity_train_as_energy_storage_03_2015.
  22. ↑ . Power, The Latest in Thermal Energy Storage ID: power_the_latest_in_thermal_energy_storage.
  23. ↑ . Solar Reserve, Crescent Dunes ID: solar_reserve_crescent_dunes.
  24. ↑ . International Electrotechnical Commisssion – IEC Electrical Energy Storage, 2011. ID: international_electrotechnical_commisssion_iec_electrical_energy_storage_2011.
  25. ↑ . UTMS u Europi, Ekonomija vodika, 2003. ID: utms_u_europi_ekonomija_vodika_2003.
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Sustavi_skladištenja_energije&oldid=625083"