|
|
| Redak 11: |
Redak 11: |
|
| |
|
| == Arheološka zona == | | == Arheološka zona == |
| Prostrana je i slojevita arheološka zona. Na dijelu obale poluotoka, smještenom nasuprot gradu, nalaze se kuće građene u 19. i 20. stoljeću. Na vrhu poluotoka je zaravan sa crkvom Sv. Petra po kojoj je cijeli poluotok dobio ime. | | {{glavni|Arheološko nalazište na poluotoku Sv. Petru}} |
| | Prostrana je i slojevita arheološka zona. Na dijelu obale poluotoka, smještenom nasuprot gradu, nalaze se kuće građene u 19. i 20. stoljeću. Na vrhu poluotoka je zaravan sa [[crkva sv. Petra u Makarskoj|crkvom sv. Petra]] po kojoj je cijeli poluotok dobio ime. |
|
| |
|
| Arheološka zona na poluotoku Sv. Petru je [[zaštićeno kulturno dobro]].<ref name=bus.hr>[https://bus.hr/hrvatska/znamenitosti-makarske-vodic-kulturno-povijesnu-bastinu/#1 ''Znamenitosti Makarske – najiscrpniji vodič kroz kulturno-povijesnu baštinu ''] Bus.hr. nedatirano. Pristupljeno 2. lipnja 2020.; tekstovi o ostalim dobrima na toj stranici istovjetni su sa podatcima na stranicama Ministarstva kulture RH.</ref><ref name="min-kulture-RH">[https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212 ''Pretraživanje kulturnih dobara''] Ministarstvo kulture RH. Pristupljeno 2. lipnja 2020. Sadržaj preuzet uz [[Wikipedija:Dopuštenja_za_korištenje_sadržaja/Ustanove#Ministarstvo_kulture_Republike_Hrvatske|dopusnicu]].</ref><ref name=minkulturestari>http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&IsItSearchRegistar=yes&free=&kat_opcina=&kat_cestica=&klasifikacija=-1&naziv=&smjestaj=&opcina=&zupanija=&vrsta=NEP(P)&unesco=&vrsta_zastite=za%c5%a1ti%c4%87eno+kulturno+dobro&Page=1 Preuzeto 31. kolovoza 2017.</ref>
| | Na vrhu je crkva Sv. Petra iz 13. stoljeća, po kojem se zove poluotok. Sasvim blizu je plaža<ref name=makarskaonline/> te [[svjetionik Poluotok Sveti Petar|svjetionik]] podignut [[arhitektura u 1884.|1884.]] godine, danas bez osoblja.<ref>[https://www.plovput.hr/pomorska-signalizacija/svjetionici/svjetionik/a/view/id/9 ''Svjetionik Poluotok Sv. Petar''] Plovput. Pristupljeno 2. lipnja 2020.</ref> |
| | |
| Zapadni dio zaravni, uokolo crkve, ograđen je visokim kamenim zidom s puškarnicama pa se pretpostavlja da je ovaj prostor služio kao refugij u 16.-17. stoljeću za vrijeme tursko-mletačkih razgraničenja makarskog teritorija.na sjevernoj strani ograđene zaravni nalazi se groblje koje je bilo u funkciji do 19. stoljeća, a neki od grobova s natpisima su sačuvani do danas. Na krajnjoj zapadnoj točki poluotoka sv. Petar u 20. stoljeću sagrađen je svjetionik i „Vila Irena“ zaštićena kulturna dobra RH.<ref name=bus.hr/>
| |
| | |
| Oko zaravni utvrđeni su ostaci prapovijesnog suhozidnog bedema, a mletački bedem sa puškarnicama svojim najvećim dijelom nalazi se upravo na mjestu prapovijesnog koji je pritom razgrađen radi kamene građe. Prapovijesni bedem se pruža od sjeverozapada prema sjeveroistoku u dužini od stotinjak metara. Svrha mu je bila zaštita [[Gradina (tip naselja)|gradinskog]] naselje na vrhu koje je s južne strane bilo zaštićeno visokim liticama koje se okomito spuštaju u more. Zbog svojeg položaja Gradina na poluotoku Sv. Petru predstavljala je ključno strateško uporište s kojeg je bilo moguće kontrolirati morsko područje cijelog [[Brački kanal|Bračkog kanala]] sve do [[Splitska vrata|Splitskih vrata]]. Prema pronađenom arheološkom materijalu gradina se okvirno može datirati u razdoblje kasnog [[neolitik]]a ([[4. tisućljeće pr. Kr.]]) uz kasniju [[brončano doba|brončanodobnu]] fazu ([[2. tisućljeće pr. Kr.]]) kada se najvjerojatnije gradi bedem.<ref name=bus.hr/>
| |
| | |
| Nalazi oboda grčo-italskih amfora te ulomaka helenističke keramike upućuje i na kasnohelenističko razdoblje na području zaravni. Arheološka istraživanja 1992. godine potvrdila su povijesni kontinuitet ovog strateški vrlo važnog mjesta. Naime, prilikom faksimilne obnove crkve sv. Petra s gotičkom i baroknom fazom u kojoj su sačuvani Kačićevi grobovi, a koja je nakon oštećenja u potresu 1962. godine doživjela damnatio memoriae. Na zapadnoj strani zaravni otkriven je antički zid datiran u 4. stoljeće poslije Krista u dužini od 30 mi i temelji kule s cisternom obloženom kvalitetnom hidrauličnom žbukom iz prve pol. 4 stoljeća. Također su ispod crkve pronađeni ostatci starokršćanske crkve i ulomci oltarne pregrade koji su kao [[spoilae]] bili ugrađeni u zidove barokne crkve. Pronađena je i polukružna apsida te piloni crkvenog predvorja.<ref name=bus.hr/>
| |
| | |
| Na temelju arheološki ostataka može se zaključiti da je upravo na poluotoku sv. Pretar nalazio antički kastrum Muccrum, poznat iz izvora, kojeg su 548. godine razorili Goti. Još uvijek nije moguće predočiti cijeli razvojni tijek antičke faze lokaliteta, ali iz dosadašnjih istraživanja, prema keramičkom materijalu, uočava se duži konituitet naselja. Ostaci arhitekture govore u prilog većoj graditeljskoj cjelini, a dužina zapadnog zida i temelj venecijanske ograde platoa upozoravaju na fotifikacijski karakter arhitekture na Sv. Petru. Opravdano je zaključiti kako je Justinijanovim fortificiranjem obalnih središta u prvoj pol. 4. stoljeća bio zahvaćen i poluotok sv. Petra, a to se potvrđuje i brojnim keramičkim nalazima iz 4. i 5. stoljeća. Od 2010. godine [[Muzej grada Makarske]] ponovo provodi sustavna arheološka istraživanja na platou poluotoka Sv. Petra.<ref name=bus.hr/>
| |
| | |
| Na vrhu je crkva Sv. Petra iz 13. stoljeća, po kojem se zove poluotok. Sasvim blizu je plaža<ref name=makarskaonline/> te svjetionik podignut [[arhitektura u 1884.|1884.]] godine, danas bez osoblja.<ref>[https://www.plovput.hr/pomorska-signalizacija/svjetionici/svjetionik/a/view/id/9 ''Svjetionik Poluotok Sv. Petar''] Plovput. Pristupljeno 2. lipnja 2020.</ref> | |
|
| |
|
| == Zaštita == | | == Zaštita == |
Zemljopisne osobine
Mali je poluotok na ulazu u gradsku luku.[1]
Smjestio se na vanjskom jugozapadnom dijelu zemljopisnog i povijesnog prostora današnje Makarske. Poluotok je zbog više osobina zanimljiva arheološka i krajobrazna zona.
Na Sv. Petru je špilja otvorena za posjetitelje, s otvorenom terasom s pogledom na cijelu Makarsku. Dio pećine je pod morem. Nastala je umjetno u drugome svjetskom ratu. Iskopana je za potrebe Kriegsmarine kao zaklon za podmornice. Prema otvorenom moru su litice, omiljeno mjesto ljubitelja skakanja u more.[1]
Krajobrazna zona
Radi guste borove šume te geološko-morfoloških formacija polutok je krajobrazna zona koja svojim pružanjem i s dva istaknuta rta zatvara i kontrolira ulaz u makarsku luku.
Arheološka zona
Prostrana je i slojevita arheološka zona. Na dijelu obale poluotoka, smještenom nasuprot gradu, nalaze se kuće građene u 19. i 20. stoljeću. Na vrhu poluotoka je zaravan sa crkvom sv. Petra po kojoj je cijeli poluotok dobio ime.
Na vrhu je crkva Sv. Petra iz 13. stoljeća, po kojem se zove poluotok. Sasvim blizu je plaža[1] te svjetionik podignut 1884. godine, danas bez osoblja.[2]
Zaštita
Poluotok danas
Danas funkcionira kao gradski park sa dugom šetnicom i plažama. Na polutoku je kip sv. Petra, ispod kojeg je lančana ograda na kojoj zaljubljeni parovi ostavljaju svoje ljubavne katance, a ključ bacaju u more.[1]
Galerija
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 E. R.: Poluotok Sv. Petar Makarska online. nedatirano. Pristupljeno 2. lipnja 2020.
- ↑ Svjetionik Poluotok Sv. Petar Plovput. Pristupljeno 2. lipnja 2020.
- ↑ Pogreška u citiranju: Nevažeća
<ref> oznaka; nije zadan tekst za izvor min-kulture-RH
- ↑ Pogreška u citiranju: Nevažeća
<ref> oznaka; nije zadan tekst za izvor minkulturestari
