Ivan Krstitelj Birling: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 22. lipanj 2025. u 12:21

Ivan Krstitelj Birling (Zagreb, 31. svibnja, 1775. – Zagreb, 24. ožujka, 1852.) hrvatski (kajkavski) je prevoditelj i pisac.

Rođen je ocu Đuru Pirlinu (ili Pirling) i majci Agnezi Poljak. Pohađao je Klasičnu gimnaziju u Zagrebu koju je završio 1792. godine.^[1] Studirao je u zagrebačkom Sjemeništu. Zaređen je za svećenika 1798. godine. Najprije je bio kaplan u Brdovcu kod Zagreba, od svibnja 1799. pomoćni svećenik u zagrebačkoj crkvi sv. Marka i uz to bio kateheta u narodnim učionicama. 1826. godine postao je začasni čazmanski kanonik, zatim zagrebački kanonik, od 1835. godine kalnički arhiđakon, od 1839. godine arhiđakon zagrebačke katedrale. Od 1842. godine čazmanski prepozit, a 1848. skopljanski naslovni biskup. Bio je prisjednik zagrebačkoga i križevačkoga županijskog suda i upravitelj ubožnice u Zagrebu 1830. – 1832. godine.

Radio je u planu biskupa Vrhovca za kajkavsko Sveto pismo. Njegovi tovariši su bili: Ivan Rupert Gusić, Antun Vranić, Štefan Korolija i Ivan Nepomuk Labaš. Podatci Birlingu pripisujeju kajkavski prijevod Poslanicea Filipljanima. Pisao je i misu prema latinskom i prema grčkom obredu. Pisao je i kajkavske molitve i obrede za bolesne i umiruće, pouk o krštenju i drugim sakramentima, te propovijedi. Ima kajkavski molitvenik Molitvena knyisicza (1832.). Najveće njegovo djelo je Nova zkup szlosena zagrebechka szokachka kniga (1813.), kajkavska kuharica.

Izvori

↑ Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., ISBN 978-953-95772-0-7, str. 904

Vanjske poveznice

BIRLING, Ivan Krstitelj (Hrvatski biografski leksikon)

Viri

Alojz Jembrih: Još o "Vrhovčevoj Bibliji," Kajkavski u povijesnom i sadašnjem obzorju, Krapina 2010.

[1] Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., ISBN 978-953-95772-0-7, str. 904

[1]

Inačica od 21. listopad 2021. u 21:26 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 568.127 edits Bot: Automatski unos stranica		Posljednja izmjena od 22. lipanj 2025. u 12:21 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 568.127 edits m Zamjena teksta - '<!--'''Iv(.*)'''-->' u ''
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Ivan Krstitelj Birling'''-->~~'''Ivan Krstitelj Birling''' ([[Zagreb]], [[31. svibnja]], [[1775.]] – Zagreb, [[24. ožujka]], [[1852.]]) [[Hrvati\|hrvatski]] ([[kajkavsko narječje\|kajkavski]]) je prevoditelj i pisac.		'''Ivan Krstitelj Birling''' ([[Zagreb]], [[31. svibnja]], [[1775.]] – Zagreb, [[24. ožujka]], [[1852.]]) [[Hrvati\|hrvatski]] ([[kajkavsko narječje\|kajkavski]]) je prevoditelj i pisac.

	Rođen je ocu Đuru Pirlinu (ili ''Pirling'') i majci Agnezi Poljak. Pohađao je [[Klasična gimnazija u Zagrebu\|Klasičnu gimnaziju]] u [[Zagreb]]u koju je završio 1792. godine.<ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., {{ISBN\|978-953-95772-0-7}}, str. 904</ref> Studirao je u zagrebačkom Sjemeništu. Zaređen je za svećenika [[1798.]] godine. Najprije je bio kaplan u [[Brdovec\|Brdovcu]] kod Zagreba, od svibnja [[1799.]] pomoćni svećenik u [[Crkva sv. Marka u Zagrebu\|zagrebačkoj crkvi sv. Marka]] i uz to bio kateheta u narodnim učionicama. [[1826.]] godine postao je začasni [[čazma]]nski kanonik, zatim zagrebački kanonik, od [[1835.]] godine [[Kalnik\|kalnički]] arhiđakon, od [[1839.]] godine arhiđakon zagrebačke katedrale. Od [[1842.]] godine čazmanski prepozit, a [[1848.]] [[skopljan]]ski naslovni biskup. Bio je prisjednik zagrebačkoga i križevačkoga županijskog suda i upravitelj ubožnice u Zagrebu [[1830.]] – [[1832.]] godine.		Rođen je ocu Đuru Pirlinu (ili ''Pirling'') i majci Agnezi Poljak. Pohađao je [[Klasična gimnazija u Zagrebu\|Klasičnu gimnaziju]] u [[Zagreb]]u koju je završio 1792. godine.<ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., {{ISBN\|978-953-95772-0-7}}, str. 904</ref> Studirao je u zagrebačkom Sjemeništu. Zaređen je za svećenika [[1798.]] godine. Najprije je bio kaplan u [[Brdovec\|Brdovcu]] kod Zagreba, od svibnja [[1799.]] pomoćni svećenik u [[Crkva sv. Marka u Zagrebu\|zagrebačkoj crkvi sv. Marka]] i uz to bio kateheta u narodnim učionicama. [[1826.]] godine postao je začasni [[čazma]]nski kanonik, zatim zagrebački kanonik, od [[1835.]] godine [[Kalnik\|kalnički]] arhiđakon, od [[1839.]] godine arhiđakon zagrebačke katedrale. Od [[1842.]] godine čazmanski prepozit, a [[1848.]] [[skopljan]]ski naslovni biskup. Bio je prisjednik zagrebačkoga i križevačkoga županijskog suda i upravitelj ubožnice u Zagrebu [[1830.]] – [[1832.]] godine.