Toggle menu
243,8 tis.
109
18
640,9 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Tahion: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '<!--'''T(.*)'''-->' u ''
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Tahion'''-->[[Datoteka:Tachyon04s.gif|alt=Alt text|thumb|250x250px|Nemoguće je vidjeti kako tahion prilazi, jer se kreće brže od svjetla. Nakon što tahion prolazi pored nas, vidjeli bismo dvije slike, kako dolazi i odlazi u suprotnim smjerovima. Crna linija je valni udar [[Čerenkovljevo zračenje|Čerenkovljeva zračenja]], prikazana u jednoj točci u vremenu. Ovaj efekt duple slike je najočitiji za promatraća na putu superluminalnog objekta (siva kugla). Desni plavkasti oblik je slika koju stvara plavo svijetlo Dopplerovog pomaka sfere koje dolazi do promatrača koji se nalazi na vrhu crnih Čerenkovljevih linija. Lijevu crvenu sliku stvara Dopplerov efekt sfere nakon što ode od promatrača. Zbog toga što objekt dolazi prije svjetla, promatrač ne vidi ništa do trenutka kad sfera prolazi pored njega, nakon čega slika koju vidi promatrač postaje dvostruka, kako sfera nadolazi (desno) i kako odlazi (lijevo).]]
[[Datoteka:Tachyon04s.gif|alt=Alt text|thumb|250x250px|Nemoguće je vidjeti kako tahion prilazi, jer se kreće brže od svjetla. Nakon što tahion prolazi pored nas, vidjeli bismo dvije slike, kako dolazi i odlazi u suprotnim smjerovima. Crna linija je valni udar [[Čerenkovljevo zračenje|Čerenkovljeva zračenja]], prikazana u jednoj točci u vremenu. Ovaj efekt duple slike je najočitiji za promatraća na putu superluminalnog objekta (siva kugla). Desni plavkasti oblik je slika koju stvara plavo svijetlo Dopplerovog pomaka sfere koje dolazi do promatrača koji se nalazi na vrhu crnih Čerenkovljevih linija. Lijevu crvenu sliku stvara Dopplerov efekt sfere nakon što ode od promatrača. Zbog toga što objekt dolazi prije svjetla, promatrač ne vidi ništa do trenutka kad sfera prolazi pored njega, nakon čega slika koju vidi promatrač postaje dvostruka, kako sfera nadolazi (desno) i kako odlazi (lijevo).]]
'''Tahion''' <span class="nowrap"><span class="IPA nopopups">/<span title="/ˈ/ primary stress follows">ˈ</span><span title="'t' in 'tie'">t</span><span title="/æ/ short 'a' in 'bad'">æ</span><span title="'k' in 'kind'">k</span><span title="/i/ 'y' in 'happy'">i</span><span title="/./ syllable break">.</span><span title="/ɒ/ short 'o' in 'body'">ɒ</span><span title="'n' in 'no'">n</span>/</span></span><span class="nowrap"></span> ili '''tahionska čestica''' je hipotetska [[Elementarna čestica|čestica]] koja uvijek putuje brže od svjetlosti. Riječ dolazi od [[Grčki jezik|grčkog]]&#x3A;<span> </span><span lang="el">[[wiktionary:ταχύ|ταχύ]]</span> (čit. ''tahi)'' - brz, ubrzan. Riječ je 1967. smislio Gerald Feinberg.<ref name="Feinberg67"><cite class="citation journal">Feinberg, G. (1967). </cite></ref>  Komplementarne vrste čestica su luksoni (uvijek putuju [[Brzina svjetlosti|brzinom svjetlosti]]) i bradioni (uvijek putuju sporije od brzine svjetlosti), koji postoje. Mogućnost čestice brže od svjetla su prvi predložili O. M. P. Bilaniuk, V. K. Deshpande, i E. C. G. Sudarshan 1962., iako su koristili izraz" meta-čestica".<ref name="sudarshan62"><cite class="citation journal">Bilaniuk, O.-M. P.; Deshpande, V. K.; Sudarshan, E. C. G. (1962). </cite></ref>
'''Tahion''' <span class="nowrap"><span class="IPA nopopups">/<span title="/ˈ/ primary stress follows">ˈ</span><span title="'t' in 'tie'">t</span><span title="/æ/ short 'a' in 'bad'">æ</span><span title="'k' in 'kind'">k</span><span title="/i/ 'y' in 'happy'">i</span><span title="/./ syllable break">.</span><span title="/ɒ/ short 'o' in 'body'">ɒ</span><span title="'n' in 'no'">n</span>/</span></span><span class="nowrap"></span> ili '''tahionska čestica''' je hipotetska [[Elementarna čestica|čestica]] koja uvijek putuje brže od svjetlosti. Riječ dolazi od [[Grčki jezik|grčkog]]&#x3A;<span> </span><span lang="el">[[wiktionary:ταχύ|ταχύ]]</span> (čit. ''tahi)'' - brz, ubrzan. Riječ je 1967. smislio Gerald Feinberg.<ref name="Feinberg67"><cite class="citation journal">Feinberg, G. (1967). </cite></ref>  Komplementarne vrste čestica su luksoni (uvijek putuju [[Brzina svjetlosti|brzinom svjetlosti]]) i bradioni (uvijek putuju sporije od brzine svjetlosti), koji postoje. Mogućnost čestice brže od svjetla su prvi predložili O. M. P. Bilaniuk, V. K. Deshpande, i E. C. G. Sudarshan 1962., iako su koristili izraz" meta-čestica".<ref name="sudarshan62"><cite class="citation journal">Bilaniuk, O.-M. P.; Deshpande, V. K.; Sudarshan, E. C. G. (1962). </cite></ref>



Posljednja izmjena od 2. lipanj 2025. u 13:14

Alt text
Nemoguće je vidjeti kako tahion prilazi, jer se kreće brže od svjetla. Nakon što tahion prolazi pored nas, vidjeli bismo dvije slike, kako dolazi i odlazi u suprotnim smjerovima. Crna linija je valni udar Čerenkovljeva zračenja, prikazana u jednoj točci u vremenu. Ovaj efekt duple slike je najočitiji za promatraća na putu superluminalnog objekta (siva kugla). Desni plavkasti oblik je slika koju stvara plavo svijetlo Dopplerovog pomaka sfere koje dolazi do promatrača koji se nalazi na vrhu crnih Čerenkovljevih linija. Lijevu crvenu sliku stvara Dopplerov efekt sfere nakon što ode od promatrača. Zbog toga što objekt dolazi prije svjetla, promatrač ne vidi ništa do trenutka kad sfera prolazi pored njega, nakon čega slika koju vidi promatrač postaje dvostruka, kako sfera nadolazi (desno) i kako odlazi (lijevo).

Tahion /ˈtæki.ɒn/ ili tahionska čestica je hipotetska čestica koja uvijek putuje brže od svjetlosti. Riječ dolazi od grčkog: ταχύ (čit. tahi) - brz, ubrzan. Riječ je 1967. smislio Gerald Feinberg.[1] Komplementarne vrste čestica su luksoni (uvijek putuju brzinom svjetlosti) i bradioni (uvijek putuju sporije od brzine svjetlosti), koji postoje. Mogućnost čestice brže od svjetla su prvi predložili O. M. P. Bilaniuk, V. K. Deshpande, i E. C. G. Sudarshan 1962., iako su koristili izraz" meta-čestica".[2]

Izvori

  1. Feinberg, G. (1967).
  2. Bilaniuk, O.-M. P.; Deshpande, V. K.; Sudarshan, E. C. G. (1962).
Sadržaj