Toggle menu
243,3 tis.
110
18
643 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Aktin: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
m bnz
mNema sažetka uređivanja
 
Redak 1: Redak 1:
[[Datoteka:Adherens Junctions structural proteins.svg|minijatura|Strukturni proteini]]
'''Aktin''' je jedan od najzastupljenijih strukturnih [[Protein|proteina]] u [[Eukarioti|eukariotskim]] stanicama koji sudjeluje u više protein-protein interakcija nego bilo koji drugi protein. Navedena svojstva čine ovaj protein ključnim čimbenikom u većini staničnih funkcija, u rasponu od pokretljivosti stanica i održavanja oblika i polariteta stanice do regulacije '''[[Transkripcija (biologija)|t]]'''[[Transkripcija (biologija)|ranskripcije'''.''']]<ref>{{Citiranje časopisa|last=Roberto Sominquez, Kenneth C. Holems|date=2011|title=Actin Strucutre and Function|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3130349/|journal=Annual Review of Biophysics|volume=40|pages=169-195}}</ref>[[Datoteka:Adherens Junctions structural proteins.svg|minijatura|Strukturni proteini]]
'''Aktin''' (globularni aktin, G-aktin, aktinski monomer, tanka mišićna nit) je [[bjelančevina]]sta [[molekula]]. Izgrađuje [[miofibrila|miofibrile]].<ref name="hinus">Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. [http://www.hinus.hr/wp-content/knjige/2011/10/SKOLSKI-LEKSIKON-BIOLOGIJE-S-PITANJIMA-ZA-MATURU-I-PRIJEMNE.pdf Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160921142528/http://www.hinus.hr/wp-content/knjige/2011/10/SKOLSKI-LEKSIKON-BIOLOGIJE-S-PITANJIMA-ZA-MATURU-I-PRIJEMNE.pdf |date=21. rujna 2016. }} (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, {{ISBN|978-953-6904-26-6}}, str. 31.</ref> [[Globularni protein|Globularni]] je višefunkcijski protein koji tvori [[mikrofilament]]e. Nalazimo ga u svim [[eukarioti|eukariotskim]] stanicama, uz iznimku [[oblići|oblićke]] sperme. U stanicama je u koncentracijama od preko [[količina tvari|100 μM]]. Masa aktina je oko [[atomska jedinica mase|42-kDa]] i [[monomeri|monomerska]] je [[proteinska podjedinica|podjedinica]] dviju vrsta filamenata u u stanicama: mikrofilamenata, jedan od tri glavna sastojka [[citoskelet|staničnog kostura]], i tankih filamenata, dio [[stezanje mišića|steznog]] aparata u mišićnim stanicama. Može biti slobodni monomer zvan G-aktin (globularni) ili dio linearnog polimernog mikrofilamenta zvanog F-aktin (filamentnog), a oba su bitna za važne stanične funkcije kao što su [[motilnost]] i kontrakcija stanica u [[stanična dioba|staničnoj diobi]]. U svakoj [[sarkomera|sarkomeri]] razlikujemo dvije vrste mikrofilamenata, aktin i miozin.
 
== Građa ==
== Građa ==
Kuglasta je oblika. S istovjetnim se molekulama povezuje u lance [[nitasti aktin|nitastog aktina]].<ref>[http://struna.ihjj.hr/naziv/aktin/16605/#naziv aktin], Struna - Hrvatsko stomatološko nazivlje</ref>
Kuglasta je oblika. S istovjetnim se molekulama povezuje u lance [[nitasti aktin|nitastog aktina]].<ref>[http://struna.ihjj.hr/naziv/aktin/16605/#naziv aktin], Struna - Hrvatsko stomatološko nazivlje</ref>
== Struktura ==
Aktin može postojati u dva oblika: [[Monomeri|monomerni]] aktin (globularni [G] aktin) koji može [[Polimerizacija|polimerizirati]] u filamentni aktin ([F] aktin). Monomerna jedinica aktina izgrađena je od 375 [[aminokiselina]] te sadrži 4 subdomene između kojih se nalazi rascjep na koji se veže [[Adenozin trifosfat|ATP]].<ref>{{Citiranje časopisa|last=Thomas D. Pollard|date=2016|title=Actin and Actin-Binding Proteins|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4968159/#A018226C27|journal=Cold Spring Harb Perspect Biol|volume=8(8)|pages=a018226}}</ref> Pošto su svi aktinski monomeri orijentirani u istom smjeru, aktinski filamenti imaju različit polaritet koji osigurava pravilno smatanje i uspostavljanje jedinstvenog smjera kretanja miozina u odnosu na aktin.<ref>{{Citiranje knjige|last=Geoffrey M. Cooper|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK9908/|title=The Cell: A molecular approach: Structure and organization of actin filaments“. 2nd edition|publisher=Washington, D.C : ASM Press; Sunderland, Mass.: Sinauer Associates|year=2000}}</ref>
== Funkcija ==
U mišićnom tkivu tanki filamenti aktina u interakciji s filamentima [[Miozin|miozina]] odgovorni su za mišićne kontrakcije koje su moguće zahvaljujući ATP-aznoj aktivnosti miozinskih molekula.<ref name=":0">{{Citiranje časopisa|last=Kühn S, Mannherz HG.|date=2017|title=Actin: Structure, Function, Dynamics, and Interactions with Bacterial Toxins|url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/27848038/|journal=Curr Top Microbiol Immunol|volume=399|pages=1-34}}</ref>
Aktinski filamenti, uz [[Intermedijarni filament|intermedijarne filamente]] i [[Mikrotubuli|mikrotubule]], jedni su od [[Citoskelet|citoskeletnih]] polimera. Kod ameboidnih i životinjskih stanica pružaju mehaničku strukturu i pokretljivost, a kod stanica [[Gljive|gljiva]] i [[Biljke|biljaka]] održavaju oblike staničnih odjeljaka.<ref name=":1">{{Citiranje časopisa|last=Pollard TD, Cooper JA|date=2009|title=Actin, a central player in cell shape and movement|url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/19965462/|journal=Science|volume=27;326(5957)|pages=1208-12}}</ref>
Gotovo sve eukariotske stanice koriste miozinske molekularne motore za transport organela putem aktinskih filamenata tijekom reorganizacije stanice ili [[Stanična dioba|diobe]].<ref name=":1" /> Na sličan način, nakupine aktinskih filamenata mijenjaju oblik stanice i uzrokuju protruzije koje djeluju kao početan korak u pokretljivosti stanica, tijekom koje miozinski motori stupaju u interakciju s aktinom.
Aktin također sudjeluje u procesima [[Citokineza|citokineze]], [[Endocitoza|endocitoze]] te kao repovi za pokretanje nekih vrsta bakterija.<ref name=":1" />
== Proteini koji stupaju u interakciju s aktinom ==
Identificirano je oko 160 različitih '''[[Protein|proteina]]''' koji stupaju u interakciju s aktinom. Većina sudjeluje u organizaciji staničnog aktina ili održavanju supramolekularnog F-aktina i njegove povezanosti s drugim staničnim komponentama. tek je nekoliko proteina na čiju [[Enzim|enzimatsku]] aktivnost utječe aktin, primjer je [[DNaza 1]].<ref name=":0" /> 
== Patologija ==
Mutacije aktina su asocirane s heterogenim bolestima pod nazivom kongenitalne miopatije.<ref name=":2">{{Citiranje časopisa|last=Clarkson E, Costa CF, Machesky LM|date=2004|title=Congenital myopathies: diseases of the actin cytoskeleton|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/path.1648|journal=J Pathol|volume=204(4)|pages=407-17}}</ref> Karakterizira ih slabost ili ukočenost skeletnih mišića što otežava aktivnosti kao što su disanje i gutanje. Mutacije koje uzrokuju ovaj tip bolesti se događaju na genima [[ACTA1]] i [[nebulin]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Romero NB, Clarke NF|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/B9780444595652000046|title=Handbook of Clinical Neurology, Chapter 139 -  Congenital myopathies|publisher=Elsevier|year=2013|pages=1321-36}}</ref> Prilikom razvoja miopatija, u području [[Sarkomera|sarkomere]] skeletnog mišićna dolazi do stvaranja homogenih nakupina aktina koji uzrokuju postupnu degeneraciju mišića.
Trenutno ne postoji lijek za kongenitalne miopatije te su [[fizioterapija]], [[umjetno disanje]] i hranjenje putem [[Nazogastrična intubacija|nazogastrične intubacije]] jedina dostupna medicinska pomoć.<ref name=":2" />


== Povijest ==
== Povijest ==

Posljednja izmjena od 2. lipanj 2025. u 12:08

Aktin je jedan od najzastupljenijih strukturnih proteina u eukariotskim stanicama koji sudjeluje u više protein-protein interakcija nego bilo koji drugi protein. Navedena svojstva čine ovaj protein ključnim čimbenikom u većini staničnih funkcija, u rasponu od pokretljivosti stanica i održavanja oblika i polariteta stanice do regulacije transkripcije.[1]

Strukturni proteini

Građa

Kuglasta je oblika. S istovjetnim se molekulama povezuje u lance nitastog aktina.[2]

Struktura

Aktin može postojati u dva oblika: monomerni aktin (globularni [G] aktin) koji može polimerizirati u filamentni aktin ([F] aktin). Monomerna jedinica aktina izgrađena je od 375 aminokiselina te sadrži 4 subdomene između kojih se nalazi rascjep na koji se veže ATP.[3] Pošto su svi aktinski monomeri orijentirani u istom smjeru, aktinski filamenti imaju različit polaritet koji osigurava pravilno smatanje i uspostavljanje jedinstvenog smjera kretanja miozina u odnosu na aktin.[4]

Funkcija

U mišićnom tkivu tanki filamenti aktina u interakciji s filamentima miozina odgovorni su za mišićne kontrakcije koje su moguće zahvaljujući ATP-aznoj aktivnosti miozinskih molekula.[5]

Aktinski filamenti, uz intermedijarne filamente i mikrotubule, jedni su od citoskeletnih polimera. Kod ameboidnih i životinjskih stanica pružaju mehaničku strukturu i pokretljivost, a kod stanica gljiva i biljaka održavaju oblike staničnih odjeljaka.[6]

Gotovo sve eukariotske stanice koriste miozinske molekularne motore za transport organela putem aktinskih filamenata tijekom reorganizacije stanice ili diobe.[6] Na sličan način, nakupine aktinskih filamenata mijenjaju oblik stanice i uzrokuju protruzije koje djeluju kao početan korak u pokretljivosti stanica, tijekom koje miozinski motori stupaju u interakciju s aktinom.

Aktin također sudjeluje u procesima citokineze, endocitoze te kao repovi za pokretanje nekih vrsta bakterija.[6]

Proteini koji stupaju u interakciju s aktinom

Identificirano je oko 160 različitih proteina koji stupaju u interakciju s aktinom. Većina sudjeluje u organizaciji staničnog aktina ili održavanju supramolekularnog F-aktina i njegove povezanosti s drugim staničnim komponentama. tek je nekoliko proteina na čiju enzimatsku aktivnost utječe aktin, primjer je DNaza 1.[5]

Patologija

Mutacije aktina su asocirane s heterogenim bolestima pod nazivom kongenitalne miopatije.[7] Karakterizira ih slabost ili ukočenost skeletnih mišića što otežava aktivnosti kao što su disanje i gutanje. Mutacije koje uzrokuju ovaj tip bolesti se događaju na genima ACTA1 i nebulin.[8] Prilikom razvoja miopatija, u području sarkomere skeletnog mišićna dolazi do stvaranja homogenih nakupina aktina koji uzrokuju postupnu degeneraciju mišića.

Trenutno ne postoji lijek za kongenitalne miopatije te su fizioterapija, umjetno disanje i hranjenje putem nazogastrične intubacije jedina dostupna medicinska pomoć.[7]

Povijest

Mađarski fiziolog Albert Szent-Györgyi 1938. je godine kad je istraživao biofiziku mišića otkrio da mišići sadrže aktin koji u kombinaciji s proteinom miozinom i izvorom energije (ATPom) kontrahira mišićna vlakna.

Vidi

Izvori

  1. Roberto Sominquez, Kenneth C. Holems (2011). "Actin Strucutre and Function". Annual Review of Biophysics 40: 169-195. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3130349/ 
  2. aktin, Struna - Hrvatsko stomatološko nazivlje
  3. Thomas D. Pollard (2016). "Actin and Actin-Binding Proteins". Cold Spring Harb Perspect Biol 8(8): a018226. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4968159/#A018226C27 
  4. Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
  5. 5,0 5,1 Kühn S, Mannherz HG. (2017). "Actin: Structure, Function, Dynamics, and Interactions with Bacterial Toxins". Curr Top Microbiol Immunol 399: 1-34. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/27848038/ 
  6. 6,0 6,1 6,2 Pollard TD, Cooper JA (2009). "Actin, a central player in cell shape and movement". Science 27;326(5957): 1208-12. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/19965462/ 
  7. 7,0 7,1 Clarkson E, Costa CF, Machesky LM (2004). "Congenital myopathies: diseases of the actin cytoskeleton". J Pathol 204(4): 407-17. https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/path.1648 
  8. Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.