Popis organizacija koje koriste Linux OS: razlika između inačica
m file->datoteka |
m Zamjena teksta - '{{wikipedizirati}}' u '{{HIEpedizirati}}' |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Popis organizacija koje koriste Linux OS'''-->{{provjeriti}} | <!--'''Popis organizacija koje koriste Linux OS'''-->{{provjeriti}} | ||
{{ | {{HIEpedizirati}} | ||
{{pravopis}} | {{pravopis}} | ||
{{pogrješni format nadnevka}} | {{pogrješni format nadnevka}} | ||
Posljednja izmjena od 27. svibanj 2025. u 03:40

Popis organizacija koje koriste Linux OS je popis privatnih i vladinih organizacija koje su sa drugih operativnih sustava prešle na Linux operativni sustav.
Vladine organizacije
Kada neka vlada uslijed okolnosti dođe pod pritisak organizacija poput World Trade Organization i International Intellectual Property Alliance, izlaz iz ove situacije neki vide u prijelazu na Linux operativni sustav te slobodni software, kao na dostižnu i sa legalnog stanovišta prihvatljivu zamjenu za piratski software i skupe proizvode tvrtki kao što su Microsoft, Apple te druge komercijalno orijentirane tvrtke. Posebno je ovo često u zemljema sa velikim brojem kvalitetnih informatičkih stručnjaka, kao što su Indija i Pakistan - obje ove zemlje ne mogu si priuštiti ulaganja u skupe tehnološke projekte visoko razvijenih zapadnih zemalja. No nije samo faktor cijene ono što vladine organizacije usmjerava na prijelaz na Linux, vrlo je važna i njegova stabilnost te stabilnost i otvorenost izvornog koda, tako da su i neke europske i sjevernoameričke vladine organizacije i institucije također počele koristiti Linux OS.[1][2][3][4][5][6]
Afrika
- South African Social Security Agency (SASSA) koristi Linux.[7]
Azija
Istok
- Narodna republika Kina koristi Linux OS za svojue Loongson procesore, kako bi bila tehnološki što nezavisnija.[8]
- Kylin OS, koristi ga kineska vojska, prvo na FreeBSD osnovi, od inačice 3.0, baziran na Linuxu.[9][10]
- Državna kineska industrijsko komercijalna banka je instalirala LInux kod svih svojih 20,000 predstavništava. (2005)[11]
Zapad
- Godine 2003, turska je vlada odlučila kreirati vlastitu Linux distribuciju Pardus, razvijenu na Nacionalnom istraživačkom institutu za elektroniku i kriptologiju. Prva verzije Pardus 1.0, službeno je najavljena 27 prosinca 2005.[12]
Sjever
- Godine 2010, Vladimir Putin potpisao je plan da vlada ruske federacije do 2012.pređe na slobodni software, uključujući Linux OS.[13][14]
Jug
- Vlada indijske države Kerala najavila je 2001. svoju službenu podršku slobodnom softwareu te otvorenom kodu.[15] , ovaj je dokuiment obznanjen na prvoj konferenciji o slobodnom softwareu u Indiji "Freedom First!", održanom u srpnju 2001 u Trivandrumu, glavnom gradu Kerale, gdje je i Richard Stallman prisustvovao osnovanju Free Software Foundation of India.[16]
- Godine 2014, sa krajem podrške za Windows XP, vlada indijske države Tamil Nadu prešla je na Linux OS BOSS Linux (Bharat Operating System Solutions).[17]
Europa
Austrija
- Glavni grad Beč prešao je na vlastitu na debianu baziranu Linux inačicu Wienux.[18] Projekt je u međuvremenu propao, jer je potreban software bio inkopatibilan sa Linuxom.[19]
Češka republika
Francuska
- Francuska žandarmerija je sa Windows XP prešla na Ubuntu OS 2007 .[22][23][24]
- Francusko ministarstvo poljoprivrede koristi Mandriva Linux.[24]
- Francuski parlament od 2007. koristi Ubuntu OS.[25][26] No od 2012, zastupnici mogu birati žele li koristiti Windows ili Linux.[27]
Njemačka
- Gradska vlada Muenchena je od 2003. počela prelazak na Linux OS na debianu zasnovan LiMux.[28] ,[29] [30][31] Krajem 2011. 9000 računala gradske vlade koristilo je Linux OS.[32] Sukladno izvještaju iz 2012. grad je uštedio 11 000 000 eura.[33] Nedavno je najavljeno da bi se trebali vratiti na Windows sustav, prije svega zbog kompatibilnosti jer u ostatku Njemačke se koriste Windowsi, te zbog skupoće programerskih poslova. No činjenica je da su uštedjeli 11 000 000 USD.[34] No neki promatrači smatraju da, kao Silviu Stahie (Softpedia), je ovo prije svega političko a ne tehničko pitanje, te da je tu nesumnjivu ulogu imao i Microsoft.[35]
- Federalna agencija za zapošljavanje je svojih 13,000 računala prebacila sa Windows NT na OpenSuse.[36]
Island
- Island je u ožujku 2012 odlučio da želi da javne institucije pređu na open source software . Škole su već prešle sa Windowsa na Ubuntu Linux.[37]
Makedonija
- Ministarstvo obrazovanja i znanosti Makedonije na svojih više od 180,000 računala koristi Ubuntu OS.[38]
Nizozemska
- Nizozemska policija za svoju Internet Research and Investigation Network (iRN) koristi samo slobodni softwateree otvorenog koda, i to od 2003. Koriste 2200 računala sa Ubuntu OS.[39]
Rumunjska
- RATB, državno sponzorirana prevoznička tvrtka iz Bukurešta koristi liNUX os ZVAN "C90++ (Benny)" .[nedostaje izvor]
- ROMATSA, Rumunjska administracija za zračni promet koristi Ubuntu OS na svojim simulatorima letenja.[nedostaje izvor]
Rusija
- Godine 2014, Rusija je najavila da planira koristiti Linux OS za potrebe ministarstva zdravlja, kao protumjeru sankcijama vezanim uz aneksiju Krima, te kao bi oštetila američke korporacije poput Microsofta.[40]Godine 2018.Rusija je najavila da će početi koristiti Astra Linux.[41]
Španjolska
- Istaknuta je još 2003. kao zemlja koja je otišla najdalje u prihvaćanju Linux OS,[42], primjer je njihova distribucija LinEx
Obrazovanje
Linux se često koristi u tehničkim disciplinama na univerzitetima i u istraživačkim centrima. Prije svega zbog besplatne instalacije, te velike količine slobodnog softwarea. IBM vodi reklamnu kampanju pod naslovom Linux in education.
Primjeri masovnije primjene Linuxa u obrazovanju:
- OLPC XO-1 (prvo znan kao MIT $100 laptop i The Children's Machine), je jeftini laptop koji koristi Linux OS, te je trebao biti dostavljen milionima djece u zemljama u razvoju, kao dio One Laptop Per Child projekta.
- Linux se može koristiti i na Raspberry Pi jednopločnim računalima - koja su pak prvotno i razvijena za edukacijske svrhe(no danas se uporaba raširila i na druga područja primjene).
Europa
Njemačka
- Najavljeno je da će 560,000 njemačkih studenta, sa 33 univerziteta prijeći na Linux OS.[43]
- Godine 2012, Leibniz-Rechenzentrum (Leibniz Supercomputing Centre) (LRZ) Bavarske akademije znanosti i umjetnosti predstavio je SuperMUC, četvrto najjače računalo na svijetu. Računalo je zasnovano na x86- osnovi te ima 155,000 procesorskih jezgri, te brzinu od 3 (petaflops of processing power?) i 324 terabita RAM-a. Kao operativni sustav koristi SUSE Linux Enterprise Server.[44]
Italija
- Škole u Bolzanou, Italy, sa studentskom populacijom od 16,000, od rujna 2005 koriste Linux OS (FUSS Soledad GNU/Linux).[45]
Sjeverna Makedonija
- U makedonskim školama(486!) koristi se 5,000 Linux računala, operativni sustav Ubuntu .[46][47]Po novijim podacima 2009. je broj računala sa Ubuntu operativnim sustavom iznosio više od 180 000.[48]
Kućna primjena
- Sony's PlayStation 3 sa hard diskom (20 GB, 60 GB ili 80 GB)posebno je prilagođena lakoj instalacicji Linuxa.[49] Međutim pod linuxom nisu dostupne sve mogućnosti sustava poput 3D grafike.[50]
- 2008, brojni modelinetbook računala imali su predinstaliran Linux Os, najčešće prema hardveru nezahtjevne distribucije poput Xandrosa ili Linpusa.[51]
- Tijekom 2007 i 2008, Linux distribucije sa naglaskom na lakoću uporabe poput Ubuntua doživjele su porast popularnosti kod korisnika kućnih računala, čak su i neke tvrtkr poput Della, nudile modele sa preinstaliranim Ubuntu OS.[52]
- Godine 2011, Google je uveo svoje Chromebooks, web thin client računala zasnovana na Linuxu, sustav je uključivao samo web browser, file manager i media player. Kao ekstenzija mogao se postaviti i Chrome Remote Desktop .Godine 2012 pojavio se prvi Chromebox, desktop verzija Chromebooka. U 2013 Chromebook računala su činila oko 20-25% udjela na tržištu laptopa jeftinijih od 300 USD.[53]U 2016, Chromebooks računala činila su 58 % od 2.6 miliona mobilnih uređaja kupljenih za škole u SAD i oko 64 % tržišta ovih uređaja izvan SAD. Nasuprot ovom prodaja Apple tableta i laptopa školama u SAD pala je u istom razdoblju na 19 %, ista je iznosila 52 % u godini 2012.[54]Godine 2018. su u mjesecu ožujku 60% laptopa kupljenih za škole u SAD činila Chromebook računala.[55]
- Android OS, kreiran od strane Googlea 2007, namijenjen za smartphone i tablet računala je krajem 2013 pokrivao 80 % tržišta istih [56] i 60% tablet računala;[57].
- U ožujku 2014, Ubuntu OS je imao 22,000,000 korisnika.[58]
Znanstvene institucije

- NASA j e odlučila da laptope na svojoj međunarodnoj svemirskoj stanici prebaci sa Windows XP na Debian 6.[59][60]
- CERN i Fermilab koriste Scientific Linux [61] na 20,000 internih servera CERN-a[62]
- Internet Archive na stotinama svojih servera koristi Linux.[63]
Vanjske poveznice
Izvori
- ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ • Parametar
typenije dopušten u klasinews
• Parametartitlenije dopušten u klasinews
• Parametardatenije dopušten u klasinews
• Parametarurlnije dopušten u klasinews
• Parametarworknije dopušten u klasinews
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasinews - ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ • Parametar
lastnije dopušten u klasinews
• Parametardatenije dopušten u klasinews
• Parametarauthornije dopušten u klasinews
• Parametartitlenije dopušten u klasinews
• Parametarfirstnije dopušten u klasinews
• Parametarworknije dopušten u klasinews
• Parametarurlnije dopušten u klasinews
• Parametartypenije dopušten u klasinews
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasinews - ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ • Nepoznat parametar:
archivedate
• Nepoznat parametar:archiveurl
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ • Nepoznat parametar:
archivedate
• Nepoznat parametar:archiveurl
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ • Nepoznat parametar:
archiveurl
• Nepoznat parametar:archivedate
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ "Role of Open or Free Software", Section 15, page 20, of the State IT Policy (2001) of the Government of Kerala, copy available at the UN Public Administration Network (UNPAN) site.
- ↑ Press release from GNU Project, July 2001.
- ↑ • Parametar
lastnije dopušten u klasinews
• Parametardatenije dopušten u klasinews
• Parametarauthornije dopušten u klasinews
• Parametartitlenije dopušten u klasinews
• Parametartypenije dopušten u klasinews
• Parametarworknije dopušten u klasinews
• Parametarurlnije dopušten u klasinews
• Parametarfirstnije dopušten u klasinews
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasinews - ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb[neaktivna poveznica]
- ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ 24,0 24,1 • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ French parliament dumping Windows for Linux | Tech News on ZDNet Arhivirano na web stranici Wayback Machine (srpanj 6, 2008) (eng.)
- ↑ • Nepoznat parametar:
archivedate
• Nepoznat parametar:archiveurl
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ • Parametar
typenije dopušten u klasinews
• Parametartitlenije dopušten u klasinews
• Parametardatenije dopušten u klasinews
• Parametarurlnije dopušten u klasinews
• Parametarworknije dopušten u klasinews
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasinews - ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ • Parametar
formatnije dopušten u klasiweb[neaktivna poveznica]
- ↑ • Nepoznat parametar:
archiveurl
• Nepoznat parametar:deadurl
• Nepoznat parametar:archivedate
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ • Parametar
lastnije dopušten u klasinews
• Parametardatenije dopušten u klasinews
• Parametarauthornije dopušten u klasinews
• Parametartitlenije dopušten u klasinews
• Parametartypenije dopušten u klasinews
• Parametarworknije dopušten u klasinews
• Parametarurlnije dopušten u klasinews
• Parametarfirstnije dopušten u klasinews
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasinews - ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ Linux-on-the-desktop pioneer Munich now considering a switch back to Windows, Arstechnica - retrieved August 19, 2014
- ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ heise online - Federal Employment Office switches to Linux Arhivirano na web stranici Wayback Machine (ožujak 17, 2009) (eng.)
- ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ • Nepoznat parametar:
author-link
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ • Parametar
lastnije dopušten u klasinews
• Parametardatenije dopušten u klasinews
• Parametarauthornije dopušten u klasinews
• Parametartitlenije dopušten u klasinews
• Parametartypenije dopušten u klasinews
• Parametarworknije dopušten u klasinews
• Parametarurlnije dopušten u klasinews
• Parametarfirstnije dopušten u klasinews
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasinews - ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ Cimpanu, Catalin. "Russian military moves closer to replacing Windows with Astra Linux". ZDNet. Retrieved 6 June 2019.
- ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ The GNOME Journal: Macedonia Deploys 5,000 GNOME Desktops in Public Schools Arhivirano na web stranici Wayback Machine (travanj 30, 2011) (eng.)
- ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ Canonical Ltd. (November 2007). "Every Student in the Republic of North Macedonia to Use Ubuntu-Powered Computer Workstations". Archived from the original on 2009-04-03. Retrieved 2009-03-22.
- ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ SDB:PS3 - openSUSE. en.opensuse.org 0. Pristupljeno 2016-07-06.
- ↑ • Nepoznat parametar:
author-link
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasinews
• Parametartypenije dopušten u klasinews
• Parametartitlenije dopušten u klasinews
• Parametarurlnije dopušten u klasinews
• Parametardatenije dopušten u klasinews
• Parametarauthornije dopušten u klasinews
• Parametarlastnije dopušten u klasinews - ↑ • Nepoznat parametar:
author-link
• Nepoznat parametar:archiveurl
• Nepoznat parametar:archivedate
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ • Nepoznat parametar:
issn
• Parametarlastnije dopušten u klasinews
• Parametaraccess-datenije dopušten u klasinews
• Parametardatenije dopušten u klasinews
• Parametarauthornije dopušten u klasinews
• Parametarlast2nije dopušten u klasinews
• Parametarfirst2nije dopušten u klasinews
• Parametartitlenije dopušten u klasinews
• Parametarworknije dopušten u klasinews
• Parametarurlnije dopušten u klasinews
• Parametarfirstnije dopušten u klasinews
• Parametartypenije dopušten u klasinews - ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ • Parametar
typenije dopušten u klasinews
• Parametartitlenije dopušten u klasinews
• Parametardatenije dopušten u klasinews
• Parametarurlnije dopušten u klasinews
• Parametarnewspapernije dopušten u klasinews
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasinews - ↑ • Parametar
lastnije dopušten u klasinews
• Parametardatenije dopušten u klasinews
• Parametarauthornije dopušten u klasinews
• Parametartitlenije dopušten u klasinews
• Parametartypenije dopušten u klasinews
• Parametarworknije dopušten u klasinews
• Parametarurlnije dopušten u klasinews
• Parametarfirstnije dopušten u klasinews
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasinews - ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ • Parametar
lastnije dopušten u klasinews
• Parametardatenije dopušten u klasinews
• Parametarauthornije dopušten u klasinews
• Parametartitlenije dopušten u klasinews
• Parametartypenije dopušten u klasinews
• Parametarworknije dopušten u klasinews
• Parametarurlnije dopušten u klasinews
• Parametarfirstnije dopušten u klasinews
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasinews - ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ • Nepoznat parametar:
author-link
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasiweb



