Toggle menu
242,4 tis.
116
18
647,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Rođenje Venere (Botticelli): razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '{{redirect|' u '{{preusmjerava|'
 
Redak 11: Redak 11:
| muzej= [[Uffizi]]
| muzej= [[Uffizi]]
}}
}}
{{redirect|Rođenje Venere}}
{{preusmjerava|Rođenje Venere}}
[[Sandro Botticelli]] (1445.-1510.) je svoju sliku ''[[Rođenje Venere]]'' naslikao u seriji [[Mitologija|mitoloških]] slika za obitelj [[Medici]] koji su se zanimali za "pogansku" tematiku. To zanimanje je potaknuto obnovom [[Platon]]ove filozofije ([[Neoplatonizam]]) koja je dovela do zanimanja za antičke teme i osnivanje Platonove [[Akademija|Akademije]] u [[Firenca|Firenci]] [[1469.]] god.
[[Sandro Botticelli]] (1445.-1510.) je svoju sliku ''[[Rođenje Venere]]'' naslikao u seriji [[Mitologija|mitoloških]] slika za obitelj [[Medici]] koji su se zanimali za "pogansku" tematiku. To zanimanje je potaknuto obnovom [[Platon]]ove filozofije ([[Neoplatonizam]]) koja je dovela do zanimanja za antičke teme i osnivanje Platonove [[Akademija|Akademije]] u [[Firenca|Firenci]] [[1469.]] god.



Posljednja izmjena od 18. travanj 2025. u 01:10

  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir slika
»Rođenje Venere« preusmjerava ovamo. Za druga značenja, pogledajte Rođenje Venere (razdvojba).

Sandro Botticelli (1445.-1510.) je svoju sliku Rođenje Venere naslikao u seriji mitoloških slika za obitelj Medici koji su se zanimali za "pogansku" tematiku. To zanimanje je potaknuto obnovom Platonove filozofije (Neoplatonizam) koja je dovela do zanimanja za antičke teme i osnivanje Platonove Akademije u Firenci 1469. god.

Boticellijeva naga Venera, poput Masacciove Eve, je inspirirana rimskom mramornom skulpturom Venera Medici iz 1. stoljeća. Za razliku od Masaccia, Boticellijeva Venera je elegantno izdužena, kao da je ošamućena, netom probuđena i bunovna. Venera pluta na ogromnoj školjci dok joj vjetar (muškarac) i lahor (žena) lagano pušu tjerajući je prema obali. S desna je žena, vjerojatno personifikacija Proljeća, koja juri da prekrije njenu nagost laganim ružičastim ogrtačem. Kao božica ljubavi i plodnosti, Venera je prigodno okružena cvijećem. Njena lepršava i valovita kosa ima odjek u gracioznim krivuljama haljina i prozirnih valova koji su uokvireni jasnim linijama, što je prepoznatljiva karakteristika Boticellijeva slikarstva.

Vanjske poveznice