More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '{{dodaj infookvir|monarh}}' u '{{Infookvir monarh | ime = | slika = | opis = | titula = | vladavina = | krunidba = | prethodnik = | nasljednik = | regent = | titula1 = | vladavina1 = | krunidba1 = | prethodnik1 = | nasljednik1 = | regent1 = | titula2 = | vladavina2... |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Sofija Paleolog'''-->{{ | <!--'''Sofija Paleolog'''-->{{Infookvir monarh | ||
| ime = | |||
| slika = | |||
| opis = | |||
| titula = | |||
| vladavina = | |||
| krunidba = | |||
| prethodnik = | |||
| nasljednik = | |||
| regent = | |||
| titula1 = | |||
| vladavina1 = | |||
| krunidba1 = | |||
| prethodnik1 = | |||
| nasljednik1 = | |||
| regent1 = | |||
| titula2 = | |||
| vladavina2 = | |||
| krunidba2 = | |||
| prethodnik2 = | |||
| nasljednik2 = | |||
| regent2 = | |||
| titula3 = | |||
| vladavina3 = | |||
| krunidba3 = | |||
| prethodnik3 = | |||
| nasljednik3 = | |||
| regent3 = | |||
| titula4 = | |||
| vladavina4 = | |||
| krunidba4 = | |||
| prethodnik4 = | |||
| nasljednik4 = | |||
| regent4 = | |||
| nasljeđe = - | |||
| supruga = | |||
| supruge = | |||
| suprug = | |||
| supruzi = | |||
| djeca = | |||
| puno ime = | |||
| posthumno ime = | |||
| dinastija = | |||
| vladarska himna = | |||
| otac = | |||
| majka = | |||
| datum rođenja = | |||
| datum smrti = | |||
| datum pokopa = | |||
| mjesto pokopa = | |||
| potpis = | |||
| zanimanje = | |||
| vjera = | |||
}} | |||
'''Zoe Paleolog''' ([[grčki jezik|grč.]] ''Ζωή Παλαιολογίνα''), kasnije '''Sofija Paleolog''' ([[ruski jezik|rus.]] ''София Фоминична Палеолог'') (?, oko [[1445.]] - ?, [[7. travnja]] [[1503.]]), [[Bizant|bizantska princeza]] iz carske dinastije [[Paleolozi|Paleologa]] i [[Moskva|moskovska]] velika kneginja, kao druga supruga velikog kneza [[Ivan III., moskovski veliki knez|Ivana III.]] (1462.-1505.) iz dinastije [[Rjurikoviči|Rjurikoviča]]. Preko najstarijeg sina [[Vasilije III., veliki knez Moskve|Vasilija III.]] (1505.-1533.) bila je baka prvog ruskog cara [[Ivan IV., ruski car|Ivana IV. Groznog]] (1533.-1584.). | '''Zoe Paleolog''' ([[grčki jezik|grč.]] ''Ζωή Παλαιολογίνα''), kasnije '''Sofija Paleolog''' ([[ruski jezik|rus.]] ''София Фоминична Палеолог'') (?, oko [[1445.]] - ?, [[7. travnja]] [[1503.]]), [[Bizant|bizantska princeza]] iz carske dinastije [[Paleolozi|Paleologa]] i [[Moskva|moskovska]] velika kneginja, kao druga supruga velikog kneza [[Ivan III., moskovski veliki knez|Ivana III.]] (1462.-1505.) iz dinastije [[Rjurikoviči|Rjurikoviča]]. Preko najstarijeg sina [[Vasilije III., veliki knez Moskve|Vasilija III.]] (1505.-1533.) bila je baka prvog ruskog cara [[Ivan IV., ruski car|Ivana IV. Groznog]] (1533.-1584.). | ||
Posljednja izmjena od 15. travanj 2025. u 22:15
Zoe Paleolog (grč. Ζωή Παλαιολογίνα), kasnije Sofija Paleolog (rus. София Фоминична Палеолог) (?, oko 1445. - ?, 7. travnja 1503.), bizantska princeza iz carske dinastije Paleologa i moskovska velika kneginja, kao druga supruga velikog kneza Ivana III. (1462.-1505.) iz dinastije Rjurikoviča. Preko najstarijeg sina Vasilija III. (1505.-1533.) bila je baka prvog ruskog cara Ivana IV. Groznog (1533.-1584.).
Pozivajući se na rodbinsku vezu s Paleolozima, preko carice Sofije, Rjurikoviči su kasnije uzeli carski naslov, imenovali Moskvu Trećim Rimom i proglasili se baštinicima Bizantskog Carstva, iskazujući svoje pravo na Istanbul.
Životopis
Bila je drugorođena kći morejskog despota i titularnog bizantskog cara Tome Paleologa i Katarine Zaccaria. Poslije pada Carigrada 1453. godine, Paleolozi su se održali na Peloponezu. Međutim, 1460. godine Osmanlije su napale i zauzele Morejsku despotovinu te je Toma Paleolog zajedno s obitelji izbjegao na otok Krf. Odatle je Toma otputovao u Rim gdje ga je papa Pio II. (1458.-1464.) priznao za zakonitog bizantskog cara. Katarina († 1462.) je s djecom, Helenom, Zoe, Andrijom i Manuel ostala na Krfu. Godine 1465. djeca su na poziv umirućeg oca otputovala u Rim. Poslije očeve smrti papa Siksto IV. (1471.-1484.) preuzeo je brigu o djeci i vjerojatno je tada Zoe prešla s pravoslavlja na katoličanstvo i promjenila ime u Sofija. Brigu o djeci vodio je kardinal i biskup Bazil Bessarion (1403.-1472.) ugledni grčki renesansni humanist i teolog, a papa je plaćao sve potrebno za njihovo školovanje i život.
Nakon Tomine smrti, stariji sin Andrija († 1502.) naslijedio je titularni naslov bizantskog cara, ali ga je prodao nekolicini europskih vladara i na kraju umro u siromaštvu. Mlađi sin Manuel se vratio u Istanbul gdje je priznao suverenitet sultana Bajazida II. (1481.-1512.). Prema nekim izvorima, navodno je prešao na islam, stvorio obitelj i služio u osmanskoj mornarici.
Nakon smrti prve supruge moskovskog velikog kneza Ivana III. 1467. godine, Sofija se na inicijativu pape Pavla II. (1464.-1471.) udala za moskovskog kneza. Činom vjenčanja Ivan III. je prisvojio Sofijino pravo na Carigrad, a papa je stekao mogućnost utjecaja na Rusiju s željom da ostvari uniju između katoličke i pravoslavne Crkve.
Godine 1497. Sofija i njen najastariji sin Vasilije bili su optuženi za urotu protiv kneza Dimitrija, sina Ivana Mladog te su protjerani s dvora. Pomilovani su 1499. godine nakon čega su se vratili na dvor
Sofija je s Ivanom III. imala jedanaestero djece:
- Helena (1474. – 1476.)
- Feodosija (1475. – ?)
- Helena (1476. – 1513.) - udana za Aleksandra Jagelovića, poljskog kralja i litavskog velikog vojvodu.
- Vasilij III. (1479. – 1533.) - postao moskovski veliki knez
- Jurij (1480. – 1536.) - knez Dmitrova; umro u zatvoru od gladi
- Dmitrij (1481. – 1521.) - princ Ugliča
- Eudokija (1483. – 1513.) - udana za Khudakul, Kazanskog cara Tartara
- Helena (1484. – ?)
- Feodosija (1485. – 1501.), udana za Vasilija, princa Kholma
- Simeon (1487. – 1518.) - knez Kaluge, pobjega u Litvu nakon optužbe za veleizdaju
- Andrej (1490. – 1537.), knez Staritza, ubijen u zatvoru
Nedovršeni članak Sofija Paleolog koji govori o vladaru treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.