More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '{{dodaj infookvir|monarh}}' u '{{Infookvir monarh | ime = | slika = | opis = | titula = | vladavina = | krunidba = | prethodnik = | nasljednik = | regent = | titula1 = | vladavina1 = | krunidba1 = | prethodnik1 = | nasljednik1 = | regent1 = | titula2 = | vladavina2... |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Vespazijan'''-->{{ | <!--'''Vespazijan'''-->{{Infookvir monarh | ||
| ime = | |||
| slika = | |||
| opis = | |||
| titula = | |||
| vladavina = | |||
| krunidba = | |||
| prethodnik = | |||
| nasljednik = | |||
| regent = | |||
| titula1 = | |||
| vladavina1 = | |||
| krunidba1 = | |||
| prethodnik1 = | |||
| nasljednik1 = | |||
| regent1 = | |||
| titula2 = | |||
| vladavina2 = | |||
| krunidba2 = | |||
| prethodnik2 = | |||
| nasljednik2 = | |||
| regent2 = | |||
| titula3 = | |||
| vladavina3 = | |||
| krunidba3 = | |||
| prethodnik3 = | |||
| nasljednik3 = | |||
| regent3 = | |||
| titula4 = | |||
| vladavina4 = | |||
| krunidba4 = | |||
| prethodnik4 = | |||
| nasljednik4 = | |||
| regent4 = | |||
| nasljeđe = - | |||
| supruga = | |||
| supruge = | |||
| suprug = | |||
| supruzi = | |||
| djeca = | |||
| puno ime = | |||
| posthumno ime = | |||
| dinastija = | |||
| vladarska himna = | |||
| otac = | |||
| majka = | |||
| datum rođenja = | |||
| datum smrti = | |||
| datum pokopa = | |||
| mjesto pokopa = | |||
| potpis = | |||
| zanimanje = | |||
| vjera = | |||
}} | |||
[[Slika:Statue of Vespasian (Archaeological Museum Narona).jpg|minijatura|desno|150px|Kip Vespazijana u [[Arheološki muzej Narona|Arheološkom muzeju Narona]]]] | [[Slika:Statue of Vespasian (Archaeological Museum Narona).jpg|minijatura|desno|150px|Kip Vespazijana u [[Arheološki muzej Narona|Arheološkom muzeju Narona]]]] | ||
'''Tit Flavije Vespazijan''' (lat. Titus Flavius Vespasianus, kasnije Caesar Vespasianus Augustus), ([[17. studenog]] [[9.]] - [[23. lipnja]] [[79.]]) [[Dodatak:Popis rimskih careva|rimski car]], posljednji iz plejade careva koji su vladali [[69.]] ([[Godina četiri cara]]) i jedini među njima koji se duže zadržao na vlasti. Bio je rimski vojskovođa za vrijeme cara [[Neron]]a. Vojska ga je proglasila carem dok je bio gušio ustanak u [[Judeja|Judeji]]. Kada je proglašen carem, prepustio je gušenje ustanka svome sinu Titu. Nakon dolaska za vlast, svoje sinove je proglasio cezarima, a sina Tita je uzeo za suvladara. Dao je latinsko građansko pravo stanovnicima [[Hispanija|Hispanije]]. Napunio je državnu blagajnu koju je ispraznio Neron, a dio novca je uložio na gradnju [[Kolosej]]a u Rimu (dovršili sinovi). Prema legendi prije smrti je izjavio da se osjeća kao da postaje bog, aludirajući na rimsko postumno proglašavanje careva bogovima. | '''Tit Flavije Vespazijan''' (lat. Titus Flavius Vespasianus, kasnije Caesar Vespasianus Augustus), ([[17. studenog]] [[9.]] - [[23. lipnja]] [[79.]]) [[Dodatak:Popis rimskih careva|rimski car]], posljednji iz plejade careva koji su vladali [[69.]] ([[Godina četiri cara]]) i jedini među njima koji se duže zadržao na vlasti. Bio je rimski vojskovođa za vrijeme cara [[Neron]]a. Vojska ga je proglasila carem dok je bio gušio ustanak u [[Judeja|Judeji]]. Kada je proglašen carem, prepustio je gušenje ustanka svome sinu Titu. Nakon dolaska za vlast, svoje sinove je proglasio cezarima, a sina Tita je uzeo za suvladara. Dao je latinsko građansko pravo stanovnicima [[Hispanija|Hispanije]]. Napunio je državnu blagajnu koju je ispraznio Neron, a dio novca je uložio na gradnju [[Kolosej]]a u Rimu (dovršili sinovi). Prema legendi prije smrti je izjavio da se osjeća kao da postaje bog, aludirajući na rimsko postumno proglašavanje careva bogovima. | ||
Posljednja izmjena od 15. travanj 2025. u 22:11
.jpg)
Tit Flavije Vespazijan (lat. Titus Flavius Vespasianus, kasnije Caesar Vespasianus Augustus), (17. studenog 9. - 23. lipnja 79.) rimski car, posljednji iz plejade careva koji su vladali 69. (Godina četiri cara) i jedini među njima koji se duže zadržao na vlasti. Bio je rimski vojskovođa za vrijeme cara Nerona. Vojska ga je proglasila carem dok je bio gušio ustanak u Judeji. Kada je proglašen carem, prepustio je gušenje ustanka svome sinu Titu. Nakon dolaska za vlast, svoje sinove je proglasio cezarima, a sina Tita je uzeo za suvladara. Dao je latinsko građansko pravo stanovnicima Hispanije. Napunio je državnu blagajnu koju je ispraznio Neron, a dio novca je uložio na gradnju Koloseja u Rimu (dovršili sinovi). Prema legendi prije smrti je izjavio da se osjeća kao da postaje bog, aludirajući na rimsko postumno proglašavanje careva bogovima.
Ploča s natpisom cara Vespazijana nedavno je pronađena na pročelju građevine amfiteatra u sklopu rimskog vojnog logora u Burnumu, današnjem selu Ivoševci kraj Kistanja. Neukrašena monumentalna natpisna ploča cara Tita Flavija Vespazijana u vidu tabulae ansatae, načinjena je od znatno kvalitetnijeg vapnenca nego što je to slučaj sa samom zgradom amfiteatra. Taj natpis nedvojbeno s određenom sigurnošću omogućuje datiranje lokaliteta odnosno, vjerojatno, jedne od njegovih građevinskih faza gradnje amfiteatra. Od jednakog značaja ujedno je i očitovanje posebnog interesa cara Vespazijana za područje Burnuma, jer se time naznačuje kako je car i u provincijama poticao izgradnju tamošnjih javnih građevina u svrhu carske promidžbe i propagande. Iz dotičnog natpisa možemo restituirati i iščitavati službeno carevo ime u standardiziranoj formi, formalne titulature, funkcije i nomenklature vezane uz samu ličnost-osobu cara. Isto tako možemo saznati da je dotična građevina nedvojbeno carska donacija, jer ime cara stoji u nominativu (nominativus casus). Drugim riječima, formulacija nedvojbeno upozorava da je investitor radova u amfiteatru bio sam car, a znakovito je da je upravo tada u logoru boravila legija koja nosi počasni naziv Vespazijanova gensa – Flavia, koji je jedino car mogao udijeliti. Car promicatelj rimskih običaja, među koje su spadali i različiti spektakli u amfiteatru, nije se oglušio o molbe „njegove“ legije i poklonom jedne takve građevine olakšao je tešku legionarsku službu u dalmatinskom zaleđu. Monumentalni Vespazijanov natpis pronađen na pročelju južnog ulaza datira dovršetak izgradnje u godinu 76./77., odnosno, nedvojbeno datira građevinu amfiteatra ili jednu od njezinih građevinskih faza u 76./77.godinu poslije Krista na temelju navoda titule narodnog tribuna. Budući da je Vespazijan bio donator ovoga amfiteatra, to pokazuje kako je car i u provincijama poticao izgradnju javnih građevina. Poznato je da je u Rimu potaknuo obnovu hrama na Kapitoliju, pa novoga foruma, a za njegove vladavine počinje i izgradnja čuvenog Koloseja. S druge strane, pak, izgradnja amfiteatra ukazuje na prosperitet rimske provincije Dalmacije u kojoj je civilno naselje Burnum imalo status municipija.
