IRAS (satelit): razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
← Starija izmjena
m brisanje nepotrebnog teksta
m Zamjena teksta - '{{Predložak:' u '{{'
 
Redak 32: Redak 32:


== Novosti ==
== Novosti ==
Opservatorij se nekoliko puta našao u vijestima. 10. prosinca 1983. izjavljeno je kako je opservatorij otkrio "nepoznati objekt", prvotno opisan kao "vjerojatno velik kao [[Jupiter]] i toliko blizu [[Zemlja|Zemlji]] da će postati dio našeg [[Sunčev sustav|sunčeva sustava]]."<ref>{{Predložak:Citiranje novina|url=http://web.ipac.caltech.edu/staff/tchester/iras/washington_post_mystery_object.html|archiveurl=http://web.archive.org/web/20100201211608/http://web.ipac.caltech.edu/staff/tchester/iras/washington_post_mystery_object.html|archivedate=2010-02-01|title=Mystery Heavenly Body Discovered|work=Washington Post|accessdate=2008-01-28|author=Thomas O'Toole|page=A1|date=1983-12-30}}</ref><ref>{{Predložak:Citiranje novina|url=http://news.google.com/newspapers?id=Za80AAAAIBAJ&sjid=jaUFAAAAIBAJ&pg=6060,3461403&dq=heavenly+body+iras&hl=en|title=Mystery heavenly body found close to Earth|work=[[The Gazette (Montreal)|The Gazette]]|agency=Washington Post|accessdate=2012-10-16|page=A-2|date=1983-12-30}}</ref> Daljnja je analiza ustvrdila kako su, od nekoliko nepoznatih objekata, njih devet udaljene galaksije a deseti je "intergalaktički cirus".<ref name="Chester-CalTech">{{Predložak:Citiranje weba|url=http://web.ipac.caltech.edu/staff/tchester/iras/no_tenth_planet_yet.html|archiveurl=http://web.archive.org/web/20100202054332/http://web.ipac.caltech.edu/staff/tchester/iras/no_tenth_planet_yet.html|archivedate=2010-02-02|publisher=Thomas J. Chester ([[California Institute of Technology|CalTech]])|title=No Tenth Planet Yet From IRAS|accessdate=2008-01-28|author=Thomas J. Chester}}</ref> Ni jedna od navedenih nije u Sunčevom sustavu.<ref name="Chester-CalTech">{{Predložak:Citiranje weba|url=http://web.ipac.caltech.edu/staff/tchester/iras/no_tenth_planet_yet.html|archiveurl=http://web.archive.org/web/20100202054332/http://web.ipac.caltech.edu/staff/tchester/iras/no_tenth_planet_yet.html|archivedate=2010-02-02|publisher=Thomas J. Chester ([[California Institute of Technology|CalTech]])|title=No Tenth Planet Yet From IRAS|accessdate=2008-01-28|author=Thomas J. Chester}}</ref><ref name="PlanetX">{{Predložak:Citiranje weba|date=2010-11-17|title=The Planet X Saga: Science|publisher=Bad Astronomy|author=[[Phil Plait]]|url=http://www.badastronomy.com/bad/misc/planetx/science.html|accessdate=2011-03-05}}</ref>
Opservatorij se nekoliko puta našao u vijestima. 10. prosinca 1983. izjavljeno je kako je opservatorij otkrio "nepoznati objekt", prvotno opisan kao "vjerojatno velik kao [[Jupiter]] i toliko blizu [[Zemlja|Zemlji]] da će postati dio našeg [[Sunčev sustav|sunčeva sustava]]."<ref>{{Citiranje novina|url=http://web.ipac.caltech.edu/staff/tchester/iras/washington_post_mystery_object.html|archiveurl=http://web.archive.org/web/20100201211608/http://web.ipac.caltech.edu/staff/tchester/iras/washington_post_mystery_object.html|archivedate=2010-02-01|title=Mystery Heavenly Body Discovered|work=Washington Post|accessdate=2008-01-28|author=Thomas O'Toole|page=A1|date=1983-12-30}}</ref><ref>{{Citiranje novina|url=http://news.google.com/newspapers?id=Za80AAAAIBAJ&sjid=jaUFAAAAIBAJ&pg=6060,3461403&dq=heavenly+body+iras&hl=en|title=Mystery heavenly body found close to Earth|work=[[The Gazette (Montreal)|The Gazette]]|agency=Washington Post|accessdate=2012-10-16|page=A-2|date=1983-12-30}}</ref> Daljnja je analiza ustvrdila kako su, od nekoliko nepoznatih objekata, njih devet udaljene galaksije a deseti je "intergalaktički cirus".<ref name="Chester-CalTech">{{Citiranje weba|url=http://web.ipac.caltech.edu/staff/tchester/iras/no_tenth_planet_yet.html|archiveurl=http://web.archive.org/web/20100202054332/http://web.ipac.caltech.edu/staff/tchester/iras/no_tenth_planet_yet.html|archivedate=2010-02-02|publisher=Thomas J. Chester ([[California Institute of Technology|CalTech]])|title=No Tenth Planet Yet From IRAS|accessdate=2008-01-28|author=Thomas J. Chester}}</ref> Ni jedna od navedenih nije u Sunčevom sustavu.<ref name="Chester-CalTech">{{Citiranje weba|url=http://web.ipac.caltech.edu/staff/tchester/iras/no_tenth_planet_yet.html|archiveurl=http://web.archive.org/web/20100202054332/http://web.ipac.caltech.edu/staff/tchester/iras/no_tenth_planet_yet.html|archivedate=2010-02-02|publisher=Thomas J. Chester ([[California Institute of Technology|CalTech]])|title=No Tenth Planet Yet From IRAS|accessdate=2008-01-28|author=Thomas J. Chester}}</ref><ref name="PlanetX">{{Citiranje weba|date=2010-11-17|title=The Planet X Saga: Science|publisher=Bad Astronomy|author=[[Phil Plait]]|url=http://www.badastronomy.com/bad/misc/planetx/science.html|accessdate=2011-03-05}}</ref>
{| align="center" class="wikitable"
{| align="center" class="wikitable"
|+ '''[[Asteroidi|Asteroida]] otkriveno: 3'''
|+ '''[[Asteroidi|Asteroida]] otkriveno: 3'''

Posljednja izmjena od 6. travanj 2025. u 22:49

Infrared Astronomical Satellite (IRAS)
OrganizacijaNASA
NIVR
SERC
Tip misijeinfracrveni svemirski opservatorij
Datum lansiranja25. siječnja 1983. u 21:17
Raketa nosačDelta 3910
Mjesto lansiranjaVandenberg AFB Space Launch Complex 2
Trajanje misije10 mjeseci
Internet sjedišteIRAS
Masa1.083 kg
Orbitalni elementi
Orbitalni režimheliosinkrona orbita
Velika poluos7.270 km
Ekscentricitet orbite0,0018392
Inklinacija98,9591°
Orbitalni period102,8 minuta
Apoapsis913,1 km
Periapsis886,4 km

Infrared Astronomical Satellite (IRAS) bio je prvi opservatorij u svemiru koji je pregledao cijelo nebo u infracrvenim valnim duljinama.[1]

Lansiran u 25. siječnja 1983,[2] misija mu je trajala 10 mjeseci.[3] Teleskop je bio skupni projekt na kojem su radili SAD (NASA), Nizozemska (NIVR), i Velika Britanija (SERC). Teleskop je promotrio više od 250.000 infracrvenih izvora na 12, 25, 60, i 100 mikrometarskim valnim duljinama.[3]

Potporu pri procesiranju i analizi podataka koje je IRAS skupio pružio je Centar za procesiranje i analizu infracrvenih podataka u Kalifornijskom institutu tehnologije. IRASova arhiva se trenutno nalazi u Arhivu infracrvenih znanosti u sklopu IPACa.[4][5]

Misija

IRAS je bio prvi opservatorij koji je promotrio cijelo nebo na infracrvenim valnim duljinama. Uspješno je mapirao 96% neba četiri puta, na valnim duljinama od 12, 25, 60 i 100 mikrometara, sa rezolucijama koje variraju od 30 kutnih sekundi na 12 mikrometara do 2 kutne minute na 100 mikrometara. Otkrio je oko 350.000 izvora, od kojih mnogi još nisu identificirani. Za oko 75,000 izvora se vjeruje da su zvjezdorodne galaktike, koje su i dalje u fazi formiranja zvijezda. Mnogi drugi izvori su obične zvijezde sa diskovima prašine oko sebe, vjerojatno u ranoj fazi formacije planetarnog sustava. Nova otkrića uključuju disk prašine oko Vege, kao i prve fotografije jezgre Mliječnog puta.

IRASov rad, kao i rad većine infracrvenih satelita poslije njega je jako ograničavao sustav za hlađenje. Kako bi uspješno radio, infracrveni teleskop mora biti ohlađen do kriogenskih temperatura. U slučaju IRASa, 73 kilograma supratekučeg helija održavalo je teleskop na 2 kelvina (oko -271 °C), postupkom hlapljenja. Helij unutar teleskopa je potrošen nakon 10 mjeseci, 22. studenog 1983, pa su prekinuta daljna promatranja zbog pregrijavanja. Letjelica je zadržana u Zemljinoj orbiti.

Novosti

Opservatorij se nekoliko puta našao u vijestima. 10. prosinca 1983. izjavljeno je kako je opservatorij otkrio "nepoznati objekt", prvotno opisan kao "vjerojatno velik kao Jupiter i toliko blizu Zemlji da će postati dio našeg sunčeva sustava."[6][7] Daljnja je analiza ustvrdila kako su, od nekoliko nepoznatih objekata, njih devet udaljene galaksije a deseti je "intergalaktički cirus".[8] Ni jedna od navedenih nije u Sunčevom sustavu.[8][9]

Asteroida otkriveno: 3
3200 Phaethon 11. listopad 1983.
3728 IRAS 23. kolovoz 1983.
(10714) 1983 QG 31. kolovoz 1983.

Vidi

Izvori

  1. ↑ IRAS Explanatory Supplement II.
  2. ↑ National Space Science Data Center -- IRAS
  3. ↑ 3,0 3,1 Lutz D. Schmadel - Dictionary of minor planet names (2003) - Page 315 (Google Books)
  4. ↑ http://www.ipac.caltech.edu/project/15
  5. ↑ IRAS data archive at IRSA
  6. ↑
    • Nepoznat parametar: archiveurl
    • Nepoznat parametar: archivedate
    • Parametar date nije dopušten u klasi news
    • Parametar author nije dopušten u klasi news
    • Parametar page nije dopušten u klasi news
    • Parametar title nije dopušten u klasi news
    • Parametar type nije dopušten u klasi news
    • Parametar work nije dopušten u klasi news
    • Parametar url nije dopušten u klasi news
    • Parametar pages nije dopušten u klasi news
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi news
  7. ↑
    • Nepoznat parametar: agency
    • Parametar type nije dopušten u klasi news
    • Parametar date nije dopušten u klasi news
    • Parametar page nije dopušten u klasi news
    • Parametar title nije dopušten u klasi news
    • Parametar work nije dopušten u klasi news
    • Parametar url nije dopušten u klasi news
    • Parametar pages nije dopušten u klasi news
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi news
  8. ↑ 8,0 8,1
    • Nepoznat parametar: archivedate
    • Nepoznat parametar: archiveurl
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  9. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=IRAS_(satelit)&oldid=540735"