More actions
uklanjanje komesarske štete |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
''Bilić''' ili ''Bilići'' (srp. ''Билићи'')<ref name="Zapadnobački okrug"/> se | '''Bilić''' ili ''Bilići'' (srp. ''Билићи'')<ref name="Zapadnobački okrug"/> je salašarsko naselje koje se nalazi između Sombora, [[Lemeš (Sombor, Srbija)|Lemeša]] i Rančeva. Cestovnim je putem na pola između Sombora i [[Stanišić]]a. Službeno se Bilić ne smatra posebnim naseljem, nego ga se smatra somborskim predgrađem. Do Bilića se može doći cestom koja vodi od Sombora kroz [[Nenadić]]. Cesta završava u Rančevu. U srednjim stoljećima srednjeg vijeka, u vremenima prije osmanskih osvajanja, ovdje se nalazila crkva od koje su ostale ruševine-<ref name="Sekulić84">[[Ante Sekulić]]: Bački Bunjevci i Šokci, Školska knjiga, Zagreb 1989., str. 84, {{ISBN|86-03-99816-7}}</ref> Kroz povijest ovo je naselje bilo pustarom, pa je opet oživljavalo.<ref name="Sekulić84"/> Turski su ga popisi zabilježili kao dio Somborske nahije.<ref name="Sekulić84"/> U [[Vojna granica|graničarskim]] vremenima ovdje su graničari dobijali zemlje koje su smjeli obrađivati i gdje su se mogli nastanjivati.<ref name="Sekulić84"/> | ||
Dijelom je prstena od 18 [[salašk]]ih naselja oko Sombora.<ref name="Zapadnobački okrug">[http://www.zapadnobackiokrug.org.rs/index.php/lat/sombor/istorijat Zapadnobački okrug] Istorijat Sombora (srpski)</ref> | Dijelom je prstena od 18 [[salašk]]ih naselja oko Sombora.<ref name="Zapadnobački okrug">[http://www.zapadnobackiokrug.org.rs/index.php/lat/sombor/istorijat Zapadnobački okrug] Istorijat Sombora (srpski)</ref> | ||
Inačica od 4. travanj 2025. u 15:32
Bilić ili Bilići (srp. Билићи)[1] je salašarsko naselje koje se nalazi između Sombora, Lemeša i Rančeva. Cestovnim je putem na pola između Sombora i Stanišića. Službeno se Bilić ne smatra posebnim naseljem, nego ga se smatra somborskim predgrađem. Do Bilića se može doći cestom koja vodi od Sombora kroz Nenadić. Cesta završava u Rančevu. U srednjim stoljećima srednjeg vijeka, u vremenima prije osmanskih osvajanja, ovdje se nalazila crkva od koje su ostale ruševine-[2] Kroz povijest ovo je naselje bilo pustarom, pa je opet oživljavalo.[2] Turski su ga popisi zabilježili kao dio Somborske nahije.[2] U graničarskim vremenima ovdje su graničari dobijali zemlje koje su smjeli obrađivati i gdje su se mogli nastanjivati.[2]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Zapadnobački okrug Istorijat Sombora (srpski)
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 Ante Sekulić: Bački Bunjevci i Šokci, Školska knjiga, Zagreb 1989., str. 84, ISBN 86-03-99816-7