Bezvučna postalveolarna afrikata: razlika između inačica
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '<!--'''(.*)'''-->' u '' |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Infookvir IPA|ipa-broj=103 (134)|ipa-tekst=t͡ʃ|ipa-slika=IPA voiceless postalveolar affricate.png|ipa-entitet=&#679;|xsampa=tS|kirshenbaum=tS|zvuk=Voiceless alveolo-palatal affricate.ogg}} | |||
'''Bezvučna postalveolarna afrikata''', '''bezvučna postalveolarna sibilantna afrikata''' ili '''bezvučna palato-alveolarna afrikata''' je [[suglasnik]] koji postoji u mnogim [[jezik|jezicima]]; u [[Međunarodna fonetska abeceda|međunarodnoj fonetskoj abecedi]] za njega se koristi simbol <nowiki>[</nowiki> {{IPA|t͡ʃ}} <nowiki>]</nowiki>. U literaturi se ranije označavao i simbolima '''c''', | '''Bezvučna postalveolarna afrikata''', '''bezvučna postalveolarna sibilantna afrikata''' ili '''bezvučna palato-alveolarna afrikata''' je [[suglasnik]] koji postoji u mnogim [[jezik|jezicima]]; u [[Međunarodna fonetska abeceda|međunarodnoj fonetskoj abecedi]] za njega se koristi simbol <nowiki>[</nowiki> {{IPA|t͡ʃ}} <nowiki>]</nowiki>. U literaturi se ranije označavao i simbolima '''c''', | ||
'''č''', '''ch''', '''tc''', '''tš''', '''cs''' i '''cz'''. | '''č''', '''ch''', '''tc''', '''tš''', '''cs''' i '''cz'''. | ||
Posljednja izmjena od 26. prosinac 2024. u 02:38
| IPA-broj | 103 (134) |
| IPA-tekst | t͡ʃ |
| IPA-slika | Datoteka:IPA voiceless postalveolar affricate.png |
| HTML-entitet | ʧ
|
| X-SAMPA | tS
|
| Kirshenbaum | tS
|
Bezvučna postalveolarna afrikata, bezvučna postalveolarna sibilantna afrikata ili bezvučna palato-alveolarna afrikata je suglasnik koji postoji u mnogim jezicima; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol [ t͡ʃ ]. U literaturi se ranije označavao i simbolima c, č, ch, tc, tš, cs i cz.
Glas postoji u standardnom hrvatskom i većini narječja; suvremeni pravopis hrvatskog jezika koristi simbol č; vidi slovo č.
Osim toga, glas postoji npr. u talijanskom, slavenskim jezicima, mađarskom, gruzijskom, turskom, rumunjskom, španolskom i engleskom.
Karakteristike su:
- po načinu tvorbe je sibilantna afrikata;
- po mjestu tvorbe je postalveolarni suglasnik;
- po zvučnosti je bezvučan.
Po bazi podataka UPSID, glas se nalazi u 41,7% jezika.