Bazilika sv. Ivana Lateranskog: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Posljednja izmjena od 9. prosinac 2024. u 13:00

Bazilika Svetog Ivana Lateranskog (talijanski: Basilica di San Giovanni in Laterano) rimska je katedrala, službeno crkveno sjedište rimskog biskupa, tj. pape. Službeni naziv na latinskome glasi: Archibasilica Sanctissimi Salvatoris et sancti et Iohannes Baptista Evangelista in Laterano (hrvatski: Arhibazilika Presvetog Spasitelja, Svetog Ivana Krstitelja i Svetog Ivana Evanđelista na Lateranu). To je najstarija i prva po važnosti (kao rimska katedrala) među četiri velike (papinske) bazilike u Rimu, i nosi počasni naslov Omnium urbis et orbis ecclesiarum mater et caput (lat., majka i glava svih crkava u Rimu i u cijelom svijetu).

Sama bazilika smještena je u Rimu, ali izvan granica Vatikanskog Grada. Međutim, Lateranskim ugovorom bazilici je dodijeljen poseban eksteritorijalni status kao vlasništvo Svete Stolice.

Također pogledajte

Vanjske poveznice

San Giovanni in Laterano

PREUSMJERI Predložak:Ita oznaka

9.XI - Posveta Lateranske bazilike Pristupljeno 25. travnja 2013. (hrv.)

Znamenitosti Rima

Rimski mostovi

Pons Cestius • Pons Fabricius • Ponte Milvio • Ponte Sant'Angelo • Ponte Sisto

Bazilike i crkve u Rimu

Bazilika sv. Petra (* Sikstinska kapela) • Bazilika sv. Ivana Lateranskog • Bazilika sv. Klementa Lateranskog • Bazilika sv. Marije Velike • Bazilika sv. Marije od nebeskog oltara • Bazilika sv. Pavla izvan zidina • Rimske katakombe • Isusovačka crkva u Rimu • Sv. Karlo na četiri fontane • Bazilika Sv. Križ Jeruzalemski • Sv. Marija od Anđela i mučenika • Sv. Marija u Kozmedinu • Sv. Marija u Trasteveru • Sv. Presidija • Bazilika sv. Sabine • Sv. Ivo na Sapienzi • Sv. Marija Pobjedonosna • Bazilika sv. Marije od naroda • Sveti Petar u okovima

Arhitektura starog Rima

Vile	Villa Farnese • Villa Livia • Villa Quintilii • Villa dei Sette Bassi

Rimski hramovi	Panteon • Hram Kastora i Poluksa • Hram Herkula Viktora • Portunov hram • Saturnov hram • Vestin hram

Arhitektura starog Rima	Altare della Patria • Ara Pacis • Aurelijanove zidine • Karakaline terme • Castel Sant'Angelo • Circus Maximus • Colosseum • Stup Marka Aurelija • Comitium • Carski forumi • Largo di Torre Argentina • Augustov mauzolej • Obelisci • Palazzo Barberini • Palazzo Farnese • Piazza Navona • Cestijeva piramida • Rimski forum • Servijev zid • Španjolske stube • Marcellovo kazalište • Pompejevo kazalište • Otok Tiber • Torre dei Capocci • Torre delle Milizie • Trajanov stup • Trajanova tržnica • Fontana di Trevi

Rimska umjetnost	•Apollo del Belvedere • Augusto di Prima Porta • La Bocca della Verità • Laokontova skupina • Zanos svete Tereze

Sedam rimskih brežuljaka	Aventin • Celij • Kapitol • Eskvilin Palatin • Kvirinal • Viminal

Popis parkova u Rimu

Villa Ada • Villa Borghese • Villa Doria Pamphili • Villa Medici • Villa Torlonia • Parco degli Acquedotti

Trgovi i javna mjesta u Rimu

Campo de' Fiori • Piazza Colonna • Piazza d'Aracoeli • Piazza del Popolo • Piazza della Minerva • Piazza della Repubblica • Piazza Farnese • Piazza Navona • Piazza di Spagna • Piazza Venezia

Popis ulica u Rimu

Via Appia • Clivus Capitolinus • Via del Corso • Via della Conciliazione • Via dei Fori Imperiali • Via Sacra • Via Veneto

Popis rimskih muzeja

Vatikanski muzeji • Galleria Borghese • Galerija Doria Pamphilj • Galleria Nazionale d'Arte Antica • Muzej rimske civilizacije • Kapitolski muzeji • Nacionalni rimski muzej • Nacionalni muzej orijentalne umjetnosti

Popis rimskih palača

Palazzo Farnese • Palazzo Colonna • Palazzo Chigi • Palazzo Corsini • Palazzo Barberini • Palazzo Riario • Palazzo Pamphilj • Quirinal Palace

Povezano

Vatikan (* Trg svetog Petra)

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Bazilika_sv._Ivana_Lateranskog&oldid=524890"

Inačica od 1. studeni 2021. u 14:18 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 520.596 edits m no summary specified ← Starija izmjena		Posljednja izmjena od 9. prosinac 2024. u 13:00 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 520.596 edits m Zamjena teksta - '<!--'''(.*)-->' u ''
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Bazilika sv. Ivana Lateranskog'''-->~~[[Datoteka:Archbasilica of St. John Lateran HD.jpg\|mini\|300px\|Pročelje Bazilike Sv. Ivana Lateranskog]]		[[Datoteka:Archbasilica of St. John Lateran HD.jpg\|mini\|300px\|Pročelje Bazilike Sv. Ivana Lateranskog]]
	'''Bazilika Svetog Ivana Lateranskog''' ([[talijanski]]: ''Basilica di San Giovanni in Laterano'') [[Rim\|rimska]] je [[katedrala]], službeno crkveno sjedište rimskog [[biskup]]a, tj. [[papa\|pape]]. Službeni naziv na [[latinski\|latinskome]] glasi: ''Archibasilica Sanctissimi Salvatoris et sancti et Iohannes Baptista Evangelista in Laterano'' ([[hrvatski]]: ''Arhibazilika Presvetog Spasitelja, [[Sveti Ivan Krstitelj\|Svetog Ivana Krstitelja]] i [[Sveti Ivan Evanđelist\|Svetog Ivana Evanđelista]] na [[Lateran]]u''). To je najstarija i prva po važnosti (kao rimska katedrala) među četiri velike (papinske) [[bazilika\|bazilike]] u Rimu, i nosi počasni naslov ''Omnium urbis et orbis ecclesiarum mater et caput'' (lat., ''majka i glava svih crkava u Rimu i u cijelom svijetu'').		'''Bazilika Svetog Ivana Lateranskog''' ([[talijanski]]: ''Basilica di San Giovanni in Laterano'') [[Rim\|rimska]] je [[katedrala]], službeno crkveno sjedište rimskog [[biskup]]a, tj. [[papa\|pape]]. Službeni naziv na [[latinski\|latinskome]] glasi: ''Archibasilica Sanctissimi Salvatoris et sancti et Iohannes Baptista Evangelista in Laterano'' ([[hrvatski]]: ''Arhibazilika Presvetog Spasitelja, [[Sveti Ivan Krstitelj\|Svetog Ivana Krstitelja]] i [[Sveti Ivan Evanđelist\|Svetog Ivana Evanđelista]] na [[Lateran]]u''). To je najstarija i prva po važnosti (kao rimska katedrala) među četiri velike (papinske) [[bazilika\|bazilike]] u Rimu, i nosi počasni naslov ''Omnium urbis et orbis ecclesiarum mater et caput'' (lat., ''majka i glava svih crkava u Rimu i u cijelom svijetu'').