Septimije Sever: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na: orijentacija, traži
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
 
Redak 6: Redak 6:
Panonske legije su ga proglasile carem poslije ubojstva cara [[Pertinaks|Publija Helvija Pertinaksa]] [[193.]] godine. Sever je krenuo na [[Rim]] i na taj način osigurao svoj izbor u [[Italija|Italiji]]. U svom pohodu na istok, pobijedio je protupretendenta [[Pescenije Niger|Gaja Pescenija Nigera]] i u [[Partski ratovi Rima|šestom partskom ratu]] osvojio Mezopotamiju. U međuvremenu je suzbio pobunu [[Klodije Albin|Decima Klodija Albina]], suvladara u [[Velika Britanija|Britaniji]], [[Galija (rimska provincija)|Galiji]] i [[Hispanija|Hispaniji]].  
Panonske legije su ga proglasile carem poslije ubojstva cara [[Pertinaks|Publija Helvija Pertinaksa]] [[193.]] godine. Sever je krenuo na [[Rim]] i na taj način osigurao svoj izbor u [[Italija|Italiji]]. U svom pohodu na istok, pobijedio je protupretendenta [[Pescenije Niger|Gaja Pescenija Nigera]] i u [[Partski ratovi Rima|šestom partskom ratu]] osvojio Mezopotamiju. U međuvremenu je suzbio pobunu [[Klodije Albin|Decima Klodija Albina]], suvladara u [[Velika Britanija|Britaniji]], [[Galija (rimska provincija)|Galiji]] i [[Hispanija|Hispaniji]].  


Tijekom svoje vladavine proveo je veliki broj značajnih reforma u vojsci, financijama i pravosuđu.<ref name=HE/> Raspustio je dotadašnju, vrlo ujecajnu [[pretorijanska garda|pretorijansku gardu]], i osnovao novu od pouzdanih bivših vojnika iz podunavskih legija. Dopustio je izgradnju '''[[kanaba]]''', naselja vojničkih obitelji, u blizini vojnih logora rimske vojske, dopustio vjenčanje rimskim vojnicima i omogućio je vojničko napredovanje svakog vojnika bez obzira je li on bio rimski građanin ili ne. Umanjio je moć [[rimski senat|senata]] i prenio prava odlučivanja na carevo vijeće.  
Tijekom svoje vladavine proveo je veliki broj značajnih reforma u vojsci, financijama i pravosuđu.<ref name=HE/> Raspustio je dotadašnju, vrlo ujecajnu [[pretorijanska garda|pretorijansku gardu]], i osnovao novu od pouzdanih bivših vojnika iz podunavskih legija. Dopustio je izgradnju '''[[kanabe|kanaba]]''', naselja vojničkih obitelji, u blizini vojnih logora rimske vojske, dopustio vjenčanje rimskim vojnicima i omogućio je vojničko napredovanje svakog vojnika bez obzira je li on bio rimski građanin ili ne. Umanjio je moć [[rimski senat|senata]] i prenio prava odlučivanja na carevo vijeće.  
U vladavini se oslanjao na vojsku. Vojsci je osigurao povlastice kao što su: pojačana civilna skrb, izvanredna promaknuća, izgradnja naselja vojničkih obitelji – [[canabae|kanaba]] i dr. Radio na smanjenju razlika između Italije i provincija.<ref name=HE/>
U vladavini se oslanjao na vojsku. Vojsci je osigurao povlastice kao što su: pojačana civilna skrb, izvanredna promaknuća, izgradnja naselja vojničkih obitelji – [[canabae|kanaba]] i dr. Radio na smanjenju razlika između Italije i provincija.<ref name=HE/>



Posljednja izmjena od 12. lipanj 2024. u 01:38

Septimije Sever

Septimije Lucije Sever (Leptis Magna, 11. travnja 146. - Eboracum, 4. veljače 211.), rimski car. Prvi je rimski car podrijetlom s afričkog kontinenta.[1]

Panonske legije su ga proglasile carem poslije ubojstva cara Publija Helvija Pertinaksa 193. godine. Sever je krenuo na Rim i na taj način osigurao svoj izbor u Italiji. U svom pohodu na istok, pobijedio je protupretendenta Gaja Pescenija Nigera i u šestom partskom ratu osvojio Mezopotamiju. U međuvremenu je suzbio pobunu Decima Klodija Albina, suvladara u Britaniji, Galiji i Hispaniji.

Tijekom svoje vladavine proveo je veliki broj značajnih reforma u vojsci, financijama i pravosuđu.[1] Raspustio je dotadašnju, vrlo ujecajnu pretorijansku gardu, i osnovao novu od pouzdanih bivših vojnika iz podunavskih legija. Dopustio je izgradnju kanaba, naselja vojničkih obitelji, u blizini vojnih logora rimske vojske, dopustio vjenčanje rimskim vojnicima i omogućio je vojničko napredovanje svakog vojnika bez obzira je li on bio rimski građanin ili ne. Umanjio je moć senata i prenio prava odlučivanja na carevo vijeće. U vladavini se oslanjao na vojsku. Vojsci je osigurao povlastice kao što su: pojačana civilna skrb, izvanredna promaknuća, izgradnja naselja vojničkih obitelji – kanaba i dr. Radio na smanjenju razlika između Italije i provincija.[1]

Bez obzira na svoju okrutnost koja je postala poznata zbog pogubljivanja neprijatelja, Septimije Sever je bio čovjek sa smislom za humor što nam dokazuju ove dvije anegdote:

Nakon dolaska na vlast, iz poštovanja prema svojim prethodnicima na prijestolju, proglasio se najprije najprije sinom Pertinaksa, a potom Marka Aurelija.[2] Čuvši za tu vijest, jedan rimski senator mu je pristupio, bez ikakvih posljedica po sebe, s čestitkom: "Drago mi je da si napokon našao oca!"

U drugoj anegdoti Sever je predsjedao sudom tijekom suđenja radi vojne pobune protiv cara. Optuženi se branio riječima: "Ja sam se pobunio kada i ti Severe samo si ti prije stigao do Rima". Na tu obranu Sever je odgovorio oslobađajućom presudom zbog nevinosti optuženog.

Ratovao u Mezopotamiji protiv Parta koje je pobijedio (Victoria Parthica) te je dao podići velik slavoluk u Rimu.[1] Poznat je po ratnom pohodu u Britaniju (započet 208.). Tamo je preuredio Hadrijanov zid, a u Škotskoj je ratovao s Piktima. Nakon nekoliko sukoba je sklopljen mir i Rimljani su se obećali povući iz Britanije. No, Sever se ubrzo razbolio i umro 211. Prije nego je umro, dao je savjet svojim sinovima rekavši: "Budite složni, obogaćujte vojnike i prezirite sve druge ljude".

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Septimije Sever. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 11.6.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/septimije-sever>
  2. (Danica Pinterović: Mursa, Osijek, 1978., 62)