Razlika između inačica stranice »Čavolj«
(Bot: Automatski unos stranica) |
(ispravna poveznica) |
||
Redak 7: | Redak 7: | ||
== Ime == | == Ime == | ||
Selo je dobilo ime po kršćanskom svecu, [[sveti Pavao|svetom Pavlu apostolu]], no neki su autori izvodili ime ovog sela od slavenske riječi ''Čachl''<ref name="Leksikon">[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/2006/glasnik44inter.pdf Hrvatski glasnik br. 44/2006.] Leksikon podunavskih Hrvata {{pdf}}</ref>. Neki izvori navode da se zove po Saulu, [[kalačka nadbiskupija|kalačkom nadbiskupu]]<ref name="Sekitsch">{{deu oznaka}} [http://www.sekitsch.de/daten/ | Selo je dobilo ime po kršćanskom svecu, [[sveti Pavao|svetom Pavlu apostolu]], no neki su autori izvodili ime ovog sela od slavenske riječi ''Čachl''<ref name="Leksikon">[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/2006/glasnik44inter.pdf Hrvatski glasnik br. 44/2006.] Leksikon podunavskih Hrvata {{pdf}}</ref>. Neki izvori navode da se zove po Saulu, [[kalačka nadbiskupija|kalačkom nadbiskupu]]<ref name="Sekitsch">{{deu oznaka}} [http://www.sekitsch.de/daten/bat/Batschka%20Orte.pdf Sekitsch, eine donauschwäbische Gemeinde] Arpádenzeit im Batscher Komitat</ref>. | ||
== Upravna organizacija == | == Upravna organizacija == | ||
Upravno pripada [[Bajska mikroregija|Bajskoj mikroregiji]] u [[Bačko-kiškunska županija|Bačko-kiškunskoj županiji]]. Poštanskog je broja 6448. | Upravno pripada [[Bajska mikroregija|Bajskoj mikroregiji]] u [[Bačko-kiškunska županija|Bačko-kiškunskoj županiji]]. Poštanskog je broja 6448. | ||
Upravno mu pripada '''[[Jelaš]]''' ('''Pustara'''),<ref name="Mandić"/> Nagyhát i Szőlőközidűlő.<ref>[http://www.ksh.hu/apps/!cp.hnt2.settlement?nn=16373 Mađarski statistički ured]</ref> | Upravno mu pripada '''[[Jelaš]]''' ('''Pustara'''),<ref name="Mandić"/> Nagyhát i Szőlőközidűlő{{coord|46.20761936618212| 19.08509334710298|display=inline}}<ref>[http://www.ksh.hu/apps/!cp.hnt2.settlement?nn=16373 Mađarski statistički ured]</ref> | ||
Čavolj je sjedište jedinice [[Hrvati u Mađarskoj|hrvatske]] i [[Nijemci u Mađarskoj|njemačke]] [[hrvatska manjinska samouprava|manjinske samouprave]] u Mađarskoj. | Čavolj je sjedište jedinice [[Hrvati u Mađarskoj|hrvatske]] i [[Nijemci u Mađarskoj|njemačke]] [[hrvatska manjinska samouprava|manjinske samouprave]] u Mađarskoj. | ||
== Povijest == | == Povijest == | ||
Povijest ovog sela se može pratiti od [[1198.]] godine. | Povijest ovog sela se može pratiti od [[1198.]] godine.<ref name="Mandić-zavičaj"/> | ||
Selo je pod imenom ''Chayol-Thayal'' mijenjalo brojne vlasnike od [[1374.]] godine. | Selo je pod imenom ''Chayol-Thayal'' mijenjalo brojne vlasnike od [[1374.]] godine. | ||
Prema [[osmansko carstvo|turskim]] poreznim popisima, u Čavolju su bile 22 kuće [[1580.]] godine. Nakon toga, selo je bilo razarano i obnavljano nekoliko puta. | Prema [[osmansko carstvo|turskim]] poreznim popisima, u Čavolju su bile 22 kuće [[1580.]] godine. Nakon toga, selo je bilo razarano i obnavljano nekoliko puta. | ||
Za turske vladavine stanovništvo je izbjeglo. 1720. godine vlastelin iz Baje i sela Pandura je naselio pustaru katoličkim Hrvatima, iz skupine Bunjevaca.<ref name="Mandić-zavičaj">Mišo Mandić: [https://www.sulinet.hu/oroksegtar/data/magyarorszagi_nemzetisegek/horvatok/csavoly/price_sa_bunjevacki_salasa/pages/price_04_sta_je.htm ''Šta je zavičaj? Priče s bunjevački salaša'']. Čavolj, 2011. ISBN 978-963-08-1222-1. Pristupljeno 12. studenoga 2023.</ref> | |||
Kao | Kao selo je bilo obnovljeno [[1734.]] godine. | ||
[[1736.]] godine izvori bilježe da su stanovnici [[Bunjevci|bunjevački Hrvati]] i [[Mađari]]<ref name="Sekitsch"/>. | [[1736.]] godine izvori bilježe da su stanovnici [[Bunjevci|bunjevački Hrvati]] i [[Mađari]]<ref name="Sekitsch"/>. | ||
Prva crkva u njemu je bila sagrađena [[1740.]] godine. | Prva crkva u njemu je bila sagrađena [[1740.]] godine. | ||
Prvi Nijemci se doseljavaju [[1762.]] godine te u još nekoliko valova. Između [[1782.]] i [[1784.]] godine, na prijedlog [[kaločanska biskupija|kaločanskog biskupa]], 424 Nijemca iz [[Soroksár]]a i [[Hajós|Ajoša]], odnosno iz okolice današnje [[Budimpešta|Budimpešte]] su naselila ovo selo. Ukupno je broj stanovnika u selu porastao za tisuću od 1762. do 1783. godine zbog naseljavanja njemačkih stanovnika<ref name="Sekitsch"/>. | Prvi Nijemci se doseljavaju [[1762.]] godine te u još nekoliko valova. Između [[1782.]] i [[1784.]] godine, na prijedlog [[kaločanska biskupija|kaločanskog biskupa]], 424 Nijemca iz [[Soroksár]]a i [[Hajós|Ajoša]], odnosno iz okolice današnje [[Budimpešta|Budimpešte]] su naselila ovo selo. Ukupno je broj stanovnika u selu porastao za tisuću od 1762. do 1783. godine zbog naseljavanja njemačkih stanovnika<ref name="Sekitsch"/>. Među Hrvatima je bilo nekoliko plemićkih obitelji: Mandić, Milašin i Vidaković.<ref>Mišo Mandić: [https://www.sulinet.hu/oroksegtar/data/magyarorszagi_nemzetisegek/horvatok/csavoly/price_sa_bunjevacki_salasa/pages/price_02_umjesto.htm ''Umjesto proslova. Priče s bunjevački salaša'']. Čavolj, 2011. ISBN 978-963-08-1222-1. Pristupljeno 12. studenoga 2023.</ref> | ||
Zbog toga izvori bilježe da su Nijemci činili preko 90% stanovnika u prvim desetljećima 19. stoljeća. Udio je kroz 19. stoljeće opadao zbog mađarizacije, tako da su do [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskoga rata]] pali udjelom ispod 2/3<ref name="Sekitsch"/>. | Zbog toga izvori bilježe da su Nijemci činili preko 90% stanovnika u prvim desetljećima 19. stoljeća. Udio je kroz 19. stoljeće opadao zbog mađarizacije, tako da su do [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskoga rata]] pali udjelom ispod 2/3<ref name="Sekitsch"/>. | ||
Redak 34: | Redak 34: | ||
[[1866.]] godine je Čavolj, kao i još neka mjesta u Bačkoj ([[Baja|Baju]], [[Čonoplja|Čonoplju]], [[Bikić]], [[Gornji Sveti Ivan]]) pogodila [[kolera]]. | [[1866.]] godine je Čavolj, kao i još neka mjesta u Bačkoj ([[Baja|Baju]], [[Čonoplja|Čonoplju]], [[Bikić]], [[Gornji Sveti Ivan]]) pogodila [[kolera]]. | ||
[[1947.]] godine je bila velika prekretnica u povijesti ovog sela. Prema [[Potsdamski dekret|Potsdamskom dekretu]], [[Nijemci]] su bili zamijenjeni [[Mađari u Slovačkoj|slovačkim Mađarima]]. 553 Nijemca su [[deportacija|deportirana]] u Njemačku. Unatoč tome, Čavolj je uspio ostati višenacionalnog sastava. | [[1947.]] godine je bila velika prekretnica u povijesti ovog sela. Prema [[Potsdamski dekret|Potsdamskom dekretu]], [[Nijemci]] su bili zamijenjeni [[Mađari u Slovačkoj|slovačkim Mađarima]]. 553 Nijemca su [[deportacija|deportirana]] u Njemačku. Unatoč tome, Čavolj je uspio ostati višenacionalnog sastava.<ref name="Mandić-zavičaj"/> | ||
== Stanovništvo == | == Stanovništvo == | ||
Redak 46: | Redak 46: | ||
=== Poznate osobe === | === Poznate osobe === | ||
Od [[1917.]] godine je u Čavolju župnik bio hrvatski književnik i sakupljač narodnih djela [[Ivan Petreš Čudomil]]. Iako je isti umro u Baji, pokopan je u Čavolju. | Od [[1917.]] godine je u Čavolju župnik bio hrvatski književnik i sakupljač narodnih djela [[Ivan Petreš Čudomil]]. Zadnjih 20 godina svog života proveo u Čavolju kao župnik, pisac, pjesnik i urednik novina, javni radnik.<ref name="Mandić-zavičaj"/> Iako je isti umro u Baji, pokopan je u Čavolju. | ||
* dr. [[Mišo Mandić]], pedagog, utemeljitelj Seoskog muzeja lokalne povijesti, nagrađen spomen-plaketom Mađarskog etnografskog društva<ref>[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/glasnik_23.pdf ''Hrvatski glasnik'', br. 23/2005.] Priznanje dr Miši Mandiću {{pdf}}</ref> | * dr. [[Mišo Mandić]], pedagog, utemeljitelj Seoskog muzeja lokalne povijesti, nagrađen spomen-plaketom Mađarskog etnografskog društva<ref>[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/glasnik_23.pdf ''Hrvatski glasnik'', br. 23/2005.] Priznanje dr Miši Mandiću {{pdf}}</ref> | ||
* [[stolnobiogradska biskupija|stolnobiogradski biskup]] [[Nikola Milašin]] | * [[stolnobiogradska biskupija|stolnobiogradski biskup]] [[Nikola Milašin]]<ref name="Mandić-zavičaj"/> | ||
* [[Petar Pančić]], bivši upravitelj travničkog sjemeništa | * [[Petar Pančić]], bivši upravitelj travničkog sjemeništa<ref>Đuro Franković: [https://zornicanova.hu/isusovac-iz-cavolja/ '' Isusovac iz Čavolja'']. Zornica nova. 28. srpnja 2015. Pristupljeno 12. studenoga 2023.</ref> | ||
* [[Roza Vidaković]], hrv. pjesnikinja | * [[Roza Vidaković]], hrv. pjesnikinja<ref name="Mandić-zavičaj"/> | ||
* mati biskupa [[Ivan Antunović|Ivana Antunović]], Manda Petrić, je iz Čavolja<ref name="Mandić-zavičaj"/> | |||
* [[Grgo Jasenović]], jav. djelatnik, osnovao hrv. školu u Santovu<ref name="Mandić-zavičaj"/> | |||
== Kultura == | == Kultura == | ||
* Muzej lokalne povijesti | * Muzej lokalne povijesti | ||
* spomenik palim vojnicima u Prvom i Drugom svjetskom ratu | * spomenik palim vojnicima u Prvom i Drugom svjetskom ratu | ||
* [[Čavoljska vodica]], mjesto hodočašća<ref>H.R.: [http://www.hrvatskarijec.rs/vijest/A12582/Sud%C2%ADbi%C2%ADna-Hr%C2%ADva%C2%ADta-ra%C2%ADsvje%C2%ADtom--et%C2%ADno%C2%ADgraf%C2%ADskih-istraziva%C2%ADnja/ ''Sudbina Hrvata rasvjetom etnografskih istraživanja'']. Hrvatska riječ, Subotica. 18. studenoga 2005. Pristupljeno 12. studenoga 2023.<br>"''...Mišo Mandić govorio je o tome što je sve vezano uz temu: »Čavoljska vodica«''"...</ref><ref>[https://www.google.com/maps/place/Cs%C3%A1volyi+vodica/@46.2077943,19.0838253,17z/data=!3m1!4b1!4m6!3m5!1s0x474319c061c9d793:0x4a128c97ce924f63!8m2!3d46.2077906!4d19.0864002!16s%2Fg%2F11ff4_lkl6?entry=ttu ''Csavolyi vodica'']. Google karte. Pristupljeno 12. studenoga 2023-</ref> | |||
== Izvori == | == Izvori == |
Inačica od 05:36, 12. studenoga 2023.
Čavolj (mađ. Csávoly,[1] nje. Tschawal) je selo u Bačko-kiškunskoj županiji, na jugoistoku Mađarske.
Zemljopisni položaj
Nalazi se 15 km od Baje, na 46°11′28″ sjeverne zemljopisne širine i 19°08′49″ istočne zemljopisne dužine. Površine je 47,43 km 2.
Ime
Selo je dobilo ime po kršćanskom svecu, svetom Pavlu apostolu, no neki su autori izvodili ime ovog sela od slavenske riječi Čachl[2]. Neki izvori navode da se zove po Saulu, kalačkom nadbiskupu[3].
Upravna organizacija
Upravno pripada Bajskoj mikroregiji u Bačko-kiškunskoj županiji. Poštanskog je broja 6448.
Upravno mu pripada Jelaš (Pustara),[1] Nagyhát i Szőlőközidűlő46°12′27″N 19°05′06″E / 46.20761936618212°N 19.08509334710298°E[4]
Čavolj je sjedište jedinice hrvatske i njemačke manjinske samouprave u Mađarskoj.
Povijest
Povijest ovog sela se može pratiti od 1198. godine.[5]
Selo je pod imenom Chayol-Thayal mijenjalo brojne vlasnike od 1374. godine.
Prema turskim poreznim popisima, u Čavolju su bile 22 kuće 1580. godine. Nakon toga, selo je bilo razarano i obnavljano nekoliko puta. Za turske vladavine stanovništvo je izbjeglo. 1720. godine vlastelin iz Baje i sela Pandura je naselio pustaru katoličkim Hrvatima, iz skupine Bunjevaca.[5] Kao selo je bilo obnovljeno 1734. godine.
1736. godine izvori bilježe da su stanovnici bunjevački Hrvati i Mađari[3].
Prva crkva u njemu je bila sagrađena 1740. godine. Prvi Nijemci se doseljavaju 1762. godine te u još nekoliko valova. Između 1782. i 1784. godine, na prijedlog kaločanskog biskupa, 424 Nijemca iz Soroksára i Ajoša, odnosno iz okolice današnje Budimpešte su naselila ovo selo. Ukupno je broj stanovnika u selu porastao za tisuću od 1762. do 1783. godine zbog naseljavanja njemačkih stanovnika[3]. Među Hrvatima je bilo nekoliko plemićkih obitelji: Mandić, Milašin i Vidaković.[6]
Zbog toga izvori bilježe da su Nijemci činili preko 90% stanovnika u prvim desetljećima 19. stoljeća. Udio je kroz 19. stoljeće opadao zbog mađarizacije, tako da su do Drugoga svjetskoga rata pali udjelom ispod 2/3[3].
1866. godine je Čavolj, kao i još neka mjesta u Bačkoj (Baju, Čonoplju, Bikić, Gornji Sveti Ivan) pogodila kolera.
1947. godine je bila velika prekretnica u povijesti ovog sela. Prema Potsdamskom dekretu, Nijemci su bili zamijenjeni slovačkim Mađarima. 553 Nijemca su deportirana u Njemačku. Unatoč tome, Čavolj je uspio ostati višenacionalnog sastava.[5]
Stanovništvo
Čavolju ima 2104 stanovnika (2001.).
Stanovnici su Mađari te manjinski Hrvati i Nijemci.[7]. Na popisu 2001. godine je bilo 2,7% Hrvata, 2,4% Nijemaca, 0,5% Srba, 0,2% Ukrajinaca, 0,1% Rumunja te ostalih. Rimokatolika je 81%, kalvinista je 3,6%, luterana je 0,3%, grkokatolika je 0,2%, bez vjere je 7% te ostalih.
U povijesti je Čavolj bilježio brojnu hrvatsku zajednicu, uglavnom iz skupine Bunjevaca[8]. Još 1711. godine bilježi ga se kao hrvatsko naselje.[2]. Par desetljeća poslije, 1730. godine, plemić Czobor je naselio Hrvate iz Baje. Iduće valove naseljavanje su činili Nijemci, i to nakon par desetljeća, 1747./48. te 1782. godine.
Poznate osobe
Od 1917. godine je u Čavolju župnik bio hrvatski književnik i sakupljač narodnih djela Ivan Petreš Čudomil. Zadnjih 20 godina svog života proveo u Čavolju kao župnik, pisac, pjesnik i urednik novina, javni radnik.[5] Iako je isti umro u Baji, pokopan je u Čavolju.
- dr. Mišo Mandić, pedagog, utemeljitelj Seoskog muzeja lokalne povijesti, nagrađen spomen-plaketom Mađarskog etnografskog društva[9]
- stolnobiogradski biskup Nikola Milašin[5]
- Petar Pančić, bivši upravitelj travničkog sjemeništa[10]
- Roza Vidaković, hrv. pjesnikinja[5]
- mati biskupa Ivana Antunović, Manda Petrić, je iz Čavolja[5]
- Grgo Jasenović, jav. djelatnik, osnovao hrv. školu u Santovu[5]
Kultura
- Muzej lokalne povijesti
- spomenik palim vojnicima u Prvom i Drugom svjetskom ratu
- Čavoljska vodica, mjesto hodočašća[11][12]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, Folia onomastica croatica, 14/2005.
- ↑ 2,0 2,1 Hrvatski glasnik br. 44/2006. Leksikon podunavskih Hrvata
- Preusmjeri Predložak:PDF
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 (njem.) Sekitsch, eine donauschwäbische Gemeinde Arpádenzeit im Batscher Komitat
- ↑ Mađarski statistički ured
- ↑ 5,0 5,1 5,2 5,3 5,4 5,5 5,6 5,7 Mišo Mandić: Šta je zavičaj? Priče s bunjevački salaša. Čavolj, 2011. ISBN 978-963-08-1222-1. Pristupljeno 12. studenoga 2023.
- ↑ Mišo Mandić: Umjesto proslova. Priče s bunjevački salaša. Čavolj, 2011. ISBN 978-963-08-1222-1. Pristupljeno 12. studenoga 2023.
- ↑ Hrvatski glasnik, br. 22/2005. U Čavolju su nošeni na dlanovima, 2. lipnja 2005.
- Preusmjeri Predložak:PDF
- ↑ Bunjevačke Školovanje uz Antunovićevu podrušku
- Preusmjeri Predložak:PDF
- ↑ Hrvatski glasnik, br. 23/2005. Priznanje dr Miši Mandiću
- Preusmjeri Predložak:PDF
- ↑ Đuro Franković: Isusovac iz Čavolja. Zornica nova. 28. srpnja 2015. Pristupljeno 12. studenoga 2023.
- ↑ H.R.: Sudbina Hrvata rasvjetom etnografskih istraživanja. Hrvatska riječ, Subotica. 18. studenoga 2005. Pristupljeno 12. studenoga 2023.
"...Mišo Mandić govorio je o tome što je sve vezano uz temu: »Čavoljska vodica«"... - ↑ Csavolyi vodica. Google karte. Pristupljeno 12. studenoga 2023-