Razlika između inačica stranice »Bitka za Travnik listopada 1944.«
m (bnz) |
(ispravna, nezagađena inačica s hr.wikipedije dok je bila hrvatska) |
||
Redak 4: | Redak 4: | ||
vrijeme = [[19. listopada]] - [[22. listopada]] [[1944.]] | | vrijeme = [[19. listopada]] - [[22. listopada]] [[1944.]] | | ||
mjesto = [[Travnik]], [[NDH]] | | mjesto = [[Travnik]], [[NDH]] | | ||
ishod = | ishod = pobjeda partizanskih snaga | | ||
strana1 = [[Datoteka:Flag of Independent State of Croatia.svg|25x22px]] [[NDH]] | | strana1 = [[Datoteka:Flag of Independent State of Croatia.svg|25x22px]] [[NDH]] | | ||
strana2 = [[Datoteka:Yugoslav Partisans flag 1945.svg|25x22px]] [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|Jugoslavenski partizani]] | | strana2 = [[Datoteka:Yugoslav Partisans flag 1945.svg|25x22px]] [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|Jugoslavenski partizani]] | | ||
Redak 10: | Redak 10: | ||
zapovjednik2 = [[Datoteka:Yugoslav Partisans flag 1945.svg|25x22px]] [[Slavko Rodić]] | | zapovjednik2 = [[Datoteka:Yugoslav Partisans flag 1945.svg|25x22px]] [[Slavko Rodić]] | | ||
postrojbe1 = 1.400 domobrana i ustaša | | postrojbe1 = 1.400 domobrana i ustaša | | ||
postrojbe2 = 22.560 partizana | | postrojbe2 = 22.560 partizana i četnikopartizana | | ||
gubitci1 = | | gubitci1 = | | ||
gubitci2 = | gubitci2 = | ||
}} | }} | ||
'''Bitka za Travnik''' bila je bitka u Drugome svjetskom ratu na području [[NDH]]. Zametnuta bitka bila je između postrojbi NDH s jedne strane, a s druge strane bili su partizani, četnikopartizani i prebjezi sa strane NDH. Izdajom snaga NDH i snage njemačkog Trećeg Reicha našle su se na drugoj strani. | |||
== Povijest == | |||
Partizanske snage pokušale su [[bitka za Travnik 1943.|zauzeti Travnik]] 1943. godine. Nisu uspjeli, pa su blokirale grad. Nagomilale su snage oko grada u kolovozu 1944. godine.<ref name="Zrinski od Travnika - braniteljski">[http://www.dragovoljac.com/index.php/zvonimir-r-dosen/2309-zrinski-od-travnika Dragovoljac.com] [[Zvonimir R. Došen]] za [[Braniteljski radio|Braniteljski Radio]], ''Zrinski od Travnika'', 23. studenog 2013. (pristupljeno 1. studenoga 2018.)</ref> | |||
Grad je bio na glasu kao relativno siguran, zbog čega je u njemu bilo mnogo [[izbjeglica]] koje su u njemu našli utočište. Izbjeglice su se s pravom bojale Titovih boljševika i četniko-partizana. <ref name="HU Benedikt">[http://hu-benedikt.hr/?p=6310 Hrvatska udruga Benedikt] ''Travnički holokaust '', postavljeno 28. siječnja 2013. Za Hrvatski program [[Radio Vatikan]]a pripremio [[Željko Tomašević]], član Predsjedništva [[Hrvatsko žrtvoslovno društvo|Hrvatskog žrtvoslovnog društva]]. (pristupljeno 1. studenoga 2018.)</ref><ref name="Sjemenište">[http://sjemeniste-travnik.info/sadrzaj/travnicki-holokaust Nadbiskupsko sjemenište 'Petar Barbarić' - Travnik] ''Travnički holokaust '' postavljeno 12. siječnja 2015. (pristupljeno 1. studenoga 2018.)</ref><ref name="Radio Vatikan">[http://hr.radiovaticana.va/storico/2013/01/27/travni%C4%8Dki_holokaust/cro-659541 Vatikanski radio] Za Hrvatski program Radio Vatikana pripremio [[Željko Tomašević]], član Predsjedništva Hrvatskog žrtvoslovnog društva. ''Travnički holokaust'', 27. siječnja 2013. (pristupljeno 1. studenoga 2018.)</ref><ref name="YouTube">[https://www.youtube.com/watch?v=fFhS-v1UATI YouTube - Božja ljubav] Zvučni zapis vijesti s Vatikanskog radija. Za Hrvatski program Radio Vatikana pripremio [[Željko Tomašević]], član Predsjedništva Hrvatskog žrtvoslovnog društva. ''Travnički holokaust'', Datum objavljivanja: 22. pro 2015. (pristupljeno 1. studenoga 2018.)</ref> | |||
Na mjesto zapovjednika obrane [[Travnik]]a postavljem je domobranski pukovnik [[Eduard de Bona]], koji je preuzeo zapovjedništvo, bez obzira što se NDH nalazila razapeta na više bojišta, Bona-Bunić preuzeo je zapovjedništvo. U Travniku su braniteljske snage bilo brojčano vrlo slabe. Činile su ih tek jedna domobranska konjanička bojne, jedna (5.) bojne kupreških i bugojanskih ustaša, te nešto oružnika, redarstvenika i civilnih dragovoljaca, sveukupno oko 1.400 branitelja. Većinom su imali lagano oružje. Od teškog naoružanja imali su nešto teških strojnica i topništvo od jedne bitnice od 4 topa kalibra 75 mm, 2 topa kalibra 40 mm. <ref name="Zrinski od Travnika - braniteljski"/> | |||
Nisu se mogli pouzdati u njemačke snage. Njemačke su se postrojbe užurbano povlačile. Radi izvlačenja počinili su izdaju. Otvoreno su drugovali s partizanima, a licemjerno su nastojali da im hrvatska vojska osigurava odstupnicu.<ref name="Zrinski od Travnika - braniteljski"/> | |||
Vojni zemljovid Europe mijenjao se u korist Saveznika, kako demokratskih zapadnih, tako i onih boljševičkih totalitarista. Hrvatska država tad je privremeno imala totalitarni ustaški režim na vlasti, a hrvatsko pučanstvo prihvatilo je tu državu, jer su znali da se režimi mijenjaju i da država ostaje. Očekivali su da će doći demokratska vremena u kojima će se poštivati ljudska prava, pa su se zdušno borili za opstanak te države i protiv povratka pod velikosrpsku čizmu. Tako se ovdje Hrvatska sama morala boriti protiv udruženih snaga srbskih fašista, četnika, četniko-partizana i Titinih (u stvari Staljinovih) boljševika. Titova vojska uz to je poslije [[Teheranska konferencija|Teheranske konferencije]] (28. studenog do 1 prosinca 1943.) dobivala silnu pomoć od Sovjeta, Engleza i Amerikanaca. | |||
Snage pukovnika Bone-Bunića ostale su prepuštene same sebi braniti Travnik protiv 22.560 dobro naoružanih partizana, kako su tvrdili partizanski izvori. Situaciju je pogoršala izdaja nekih muslimana. Prije napada izvjestni podžupan dr. Tatlić, neki Sudžuka i Zeljković su s još 40 domobrana jedne noći prebjegli k partizanima, odali razmještaj obrambenih postrojbi. Pod zapovjedništvom njihova zapvojednika [[Slavko Rodić|Slavka Rodića]], zajedno s četniko-partizanima prešli su u napad na svoje dotadašnje suborce.<ref name="Zrinski od Travnika - braniteljski"/> | |||
Njemačka se izdaja otišla korak dalje. Njemački general [[Ernst von Leyser]] je radi svog dogovora s partizanima zahtjevao da pukovnik Bunić i branitelji napuste Travnik skupa s njemačkom vojskom i predaju ga Rodićevim partizanima. Krajem rujna ministar u NDH dr. [[Vjekoslav Vrančić]] došao je radi ohrabrivanja branitelja. Kad se vratio u Zagreb, izvijestio je zapovjedništvo Hrvatskih oružanih snaga o situaciji u Travniku i njemačkom postupku. Zbog izdaje one skupine domobrana, partizani su znali za Vrančićevu posjetu. Bunić je odbio napustiti grad kako je zahtijevao njemački general.<ref name="Zrinski od Travnika - braniteljski"/> | |||
Nakon višemjesečne partizansko-četnikopartizanske blokade koja je trajala od kolovoza 1944., [[19. listopada]] 1944. uslijedio je napad na grad jačim snagama razine divizija.<ref name="HU Benedikt">[http://hu-benedikt.hr/?p=6310 Hrvatska udruga Benedikt] ''Travnički holokaust '', postavljeno 28. siječnja 2013. Za Hrvatski program [[Radio Vatikan]]a pripremio [[Željko Tomašević]], član Predsjedništva [[Hrvatsko žrtvoslovno društvo|Hrvatskog žrtvoslovnog društva]]. (pristupljeno 1. studenoga 2018.)</ref><ref name="Sjemenište">[http://sjemeniste-travnik.info/sadrzaj/travnicki-holokaust Nadbiskupsko sjemenište 'Petar Barbarić' - Travnik] ''Travnički holokaust '' postavljeno 12. siječnja 2015. (pristupljeno 1. studenoga 2018.)</ref><ref name="Radio Vatikan">[http://hr.radiovaticana.va/storico/2013/01/27/travni%C4%8Dki_holokaust/cro-659541 Vatikanski radio] Za Hrvatski program Radio Vatikana pripremio [[Željko Tomašević]], član Predsjedništva Hrvatskog žrtvoslovnog društva. ''Travnički holokaust'', 27. siječnja 2013. (pristupljeno 1. studenoga 2018.)</ref><ref name="YouTube">[https://www.youtube.com/watch?v=fFhS-v1UATI YouTube - Božja ljubav] Zvučni zapis vijesti s Vatikanskog radija. Za Hrvatski program Radio Vatikana pripremio [[Željko Tomašević]], član Predsjedništva Hrvatskog žrtvoslovnog društva. ''Travnički holokaust'', Datum objavljivanja: 22. pro 2015. (pristupljeno 1. studenoga 2018.)</ref> | |||
== Ishod == | |||
Grad su partizani uspjeli osvojiti tri dana poslije, [[22. listopada]] 1944. godine. U Titovoj Jugoslaviji ovaj je dan bio slavljen kao "dan oslobođenja grada".<ref name="HU Benedikt">[http://hu-benedikt.hr/?p=6310 Hrvatska udruga Benedikt] ''Travnički holokaust '', postavljeno 28. siječnja 2013. Za Hrvatski program [[Radio Vatikan]]a pripremio [[Željko Tomašević]], član Predsjedništva [[Hrvatsko žrtvoslovno društvo|Hrvatskog žrtvoslovnog društva]]. (pristupljeno 1. studenoga 2018.)</ref><ref name="Sjemenište">[http://sjemeniste-travnik.info/sadrzaj/travnicki-holokaust Nadbiskupsko sjemenište 'Petar Barbarić' - Travnik] ''Travnički holokaust '' postavljeno 12. siječnja 2015. (pristupljeno 1. studenoga 2018.)</ref><ref name="Radio Vatikan">[http://hr.radiovaticana.va/storico/2013/01/27/travni%C4%8Dki_holokaust/cro-659541 Vatikanski radio] Za Hrvatski program Radio Vatikana pripremio [[Željko Tomašević]], član Predsjedništva Hrvatskog žrtvoslovnog društva. ''Travnički holokaust'', 27. siječnja 2013. (pristupljeno 1. studenoga 2018.)</ref><ref name="YouTube">[https://www.youtube.com/watch?v=fFhS-v1UATI YouTube - Božja ljubav] Zvučni zapis vijesti s Vatikanskog radija. Za Hrvatski program Radio Vatikana pripremio [[Željko Tomašević]], član Predsjedništva Hrvatskog žrtvoslovnog društva. ''Travnički holokaust'', Datum objavljivanja: 22. pro 2015. (pristupljeno 1. studenoga 2018.)</ref> | |||
Nakon zauzimanja grada uslijedilo je pravo [[etničko čišćenje]]. Uslijedilo je pokolj u "čišćenju" grada koji je trajao osam dana. Samo u [[Pokolj u Travniku listopada 1944.|pokolju]] počinjenom 24. listopada ubili su oko 800 građana Travnika i manji broj hrvatskih vojnika. Zbog razmjera pokolja to je "čišćenje" poprimio je razmjere [[genocid]]a. Grad je bio praktično popločan ljudskim kosturima. <ref name="HU Benedikt">[http://hu-benedikt.hr/?p=6310 Hrvatska udruga Benedikt] ''Travnički holokaust '', postavljeno 28. siječnja 2013. Za Hrvatski program [[Radio Vatikan]]a pripremio [[Željko Tomašević]], član Predsjedništva [[Hrvatsko žrtvoslovno društvo|Hrvatskog žrtvoslovnog društva]]. (pristupljeno 1. studenoga 2018.)</ref><ref name="Sjemenište">[http://sjemeniste-travnik.info/sadrzaj/travnicki-holokaust Nadbiskupsko sjemenište 'Petar Barbarić' - Travnik] ''Travnički holokaust '' postavljeno 12. siječnja 2015. (pristupljeno 1. studenoga 2018.)</ref><ref name="Radio Vatikan">[http://hr.radiovaticana.va/storico/2013/01/27/travni%C4%8Dki_holokaust/cro-659541 Vatikanski radio] Za Hrvatski program Radio Vatikana pripremio [[Željko Tomašević]], član Predsjedništva Hrvatskog žrtvoslovnog društva. ''Travnički holokaust'', 27. siječnja 2013. (pristupljeno 1. studenoga 2018.)</ref><ref name="YouTube">[https://www.youtube.com/watch?v=fFhS-v1UATI YouTube - Božja ljubav] Zvučni zapis vijesti s Vatikanskog radija. Za Hrvatski program Radio Vatikana pripremio [[Željko Tomašević]], član Predsjedništva Hrvatskog žrtvoslovnog društva. ''Travnički holokaust'', Datum objavljivanja: 22. pro 2015. (pristupljeno 1. studenoga 2018.)</ref> | |||
== Izvori == | == Izvori == |
Trenutačna izmjena od 02:30, 17. rujna 2023.
Bitka za Travnik | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
sukob: Drugi svjetski rat | |||||||
| |||||||
Sukobljene strane | |||||||
NDH | Jugoslavenski partizani | ||||||
Zapovjednici | |||||||
Eduard de Bona |
Slavko Rodić | ||||||
Postrojbe | |||||||
1.400 domobrana i ustaša | 22.560 partizana i četnikopartizana |
Bitka za Travnik bila je bitka u Drugome svjetskom ratu na području NDH. Zametnuta bitka bila je između postrojbi NDH s jedne strane, a s druge strane bili su partizani, četnikopartizani i prebjezi sa strane NDH. Izdajom snaga NDH i snage njemačkog Trećeg Reicha našle su se na drugoj strani.
Povijest
Partizanske snage pokušale su zauzeti Travnik 1943. godine. Nisu uspjeli, pa su blokirale grad. Nagomilale su snage oko grada u kolovozu 1944. godine.[1] Grad je bio na glasu kao relativno siguran, zbog čega je u njemu bilo mnogo izbjeglica koje su u njemu našli utočište. Izbjeglice su se s pravom bojale Titovih boljševika i četniko-partizana. [2][3][4][5]
Na mjesto zapovjednika obrane Travnika postavljem je domobranski pukovnik Eduard de Bona, koji je preuzeo zapovjedništvo, bez obzira što se NDH nalazila razapeta na više bojišta, Bona-Bunić preuzeo je zapovjedništvo. U Travniku su braniteljske snage bilo brojčano vrlo slabe. Činile su ih tek jedna domobranska konjanička bojne, jedna (5.) bojne kupreških i bugojanskih ustaša, te nešto oružnika, redarstvenika i civilnih dragovoljaca, sveukupno oko 1.400 branitelja. Većinom su imali lagano oružje. Od teškog naoružanja imali su nešto teških strojnica i topništvo od jedne bitnice od 4 topa kalibra 75 mm, 2 topa kalibra 40 mm. [1]
Nisu se mogli pouzdati u njemačke snage. Njemačke su se postrojbe užurbano povlačile. Radi izvlačenja počinili su izdaju. Otvoreno su drugovali s partizanima, a licemjerno su nastojali da im hrvatska vojska osigurava odstupnicu.[1]
Vojni zemljovid Europe mijenjao se u korist Saveznika, kako demokratskih zapadnih, tako i onih boljševičkih totalitarista. Hrvatska država tad je privremeno imala totalitarni ustaški režim na vlasti, a hrvatsko pučanstvo prihvatilo je tu državu, jer su znali da se režimi mijenjaju i da država ostaje. Očekivali su da će doći demokratska vremena u kojima će se poštivati ljudska prava, pa su se zdušno borili za opstanak te države i protiv povratka pod velikosrpsku čizmu. Tako se ovdje Hrvatska sama morala boriti protiv udruženih snaga srbskih fašista, četnika, četniko-partizana i Titinih (u stvari Staljinovih) boljševika. Titova vojska uz to je poslije Teheranske konferencije (28. studenog do 1 prosinca 1943.) dobivala silnu pomoć od Sovjeta, Engleza i Amerikanaca.
Snage pukovnika Bone-Bunića ostale su prepuštene same sebi braniti Travnik protiv 22.560 dobro naoružanih partizana, kako su tvrdili partizanski izvori. Situaciju je pogoršala izdaja nekih muslimana. Prije napada izvjestni podžupan dr. Tatlić, neki Sudžuka i Zeljković su s još 40 domobrana jedne noći prebjegli k partizanima, odali razmještaj obrambenih postrojbi. Pod zapovjedništvom njihova zapvojednika Slavka Rodića, zajedno s četniko-partizanima prešli su u napad na svoje dotadašnje suborce.[1]
Njemačka se izdaja otišla korak dalje. Njemački general Ernst von Leyser je radi svog dogovora s partizanima zahtjevao da pukovnik Bunić i branitelji napuste Travnik skupa s njemačkom vojskom i predaju ga Rodićevim partizanima. Krajem rujna ministar u NDH dr. Vjekoslav Vrančić došao je radi ohrabrivanja branitelja. Kad se vratio u Zagreb, izvijestio je zapovjedništvo Hrvatskih oružanih snaga o situaciji u Travniku i njemačkom postupku. Zbog izdaje one skupine domobrana, partizani su znali za Vrančićevu posjetu. Bunić je odbio napustiti grad kako je zahtijevao njemački general.[1]
Nakon višemjesečne partizansko-četnikopartizanske blokade koja je trajala od kolovoza 1944., 19. listopada 1944. uslijedio je napad na grad jačim snagama razine divizija.[2][3][4][5]
Ishod
Grad su partizani uspjeli osvojiti tri dana poslije, 22. listopada 1944. godine. U Titovoj Jugoslaviji ovaj je dan bio slavljen kao "dan oslobođenja grada".[2][3][4][5]
Nakon zauzimanja grada uslijedilo je pravo etničko čišćenje. Uslijedilo je pokolj u "čišćenju" grada koji je trajao osam dana. Samo u pokolju počinjenom 24. listopada ubili su oko 800 građana Travnika i manji broj hrvatskih vojnika. Zbog razmjera pokolja to je "čišćenje" poprimio je razmjere genocida. Grad je bio praktično popločan ljudskim kosturima. [2][3][4][5]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Dragovoljac.com Zvonimir R. Došen za Braniteljski Radio, Zrinski od Travnika, 23. studenog 2013. (pristupljeno 1. studenoga 2018.)
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 Hrvatska udruga Benedikt Travnički holokaust , postavljeno 28. siječnja 2013. Za Hrvatski program Radio Vatikana pripremio Željko Tomašević, član Predsjedništva Hrvatskog žrtvoslovnog društva. (pristupljeno 1. studenoga 2018.)
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 Nadbiskupsko sjemenište 'Petar Barbarić' - Travnik Travnički holokaust postavljeno 12. siječnja 2015. (pristupljeno 1. studenoga 2018.)
- ↑ 4,0 4,1 4,2 4,3 Vatikanski radio Za Hrvatski program Radio Vatikana pripremio Željko Tomašević, član Predsjedništva Hrvatskog žrtvoslovnog društva. Travnički holokaust, 27. siječnja 2013. (pristupljeno 1. studenoga 2018.)
- ↑ 5,0 5,1 5,2 5,3 YouTube - Božja ljubav Zvučni zapis vijesti s Vatikanskog radija. Za Hrvatski program Radio Vatikana pripremio Željko Tomašević, član Predsjedništva Hrvatskog žrtvoslovnog društva. Travnički holokaust, Datum objavljivanja: 22. pro 2015. (pristupljeno 1. studenoga 2018.)