Razlika između inačica stranice »Pokolj fratara u Hercegovini«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
Redak 3: Redak 3:
'''Pokolj fratara u Hercegovini''' označava niz pokolja kojeg su iz [[mržnja|mržnje]] prema [[Rimokatolička crkva|Katoličkoj crkvi]] počinili [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizani]] tijekom i nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u [[Hercegovina|Hercegovini]]. Bez suđenja su ubili 66 [[Bosanski franjevci|franjevca]], 78 su [[uhićenje|uhitili]] i zatvorili.<ref>[http://www.radiovaticana.org/cro/Articolo.asp?c=249114 Radio Vaticana]</ref>
'''Pokolj fratara u Hercegovini''' označava niz pokolja kojeg su iz [[mržnja|mržnje]] prema [[Rimokatolička crkva|Katoličkoj crkvi]] počinili [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizani]] tijekom i nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u [[Hercegovina|Hercegovini]]. Bez suđenja su ubili 66 [[Bosanski franjevci|franjevca]], 78 su [[uhićenje|uhitili]] i zatvorili.<ref>[http://www.radiovaticana.org/cro/Articolo.asp?c=249114 Radio Vaticana]</ref>


U [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]] [[7. veljače]] [[1945.]], ideologizirani partizani [[Osmi dalmatinski korpus NOVJ-a|osmog dalmatinskog korpusa]] su ubili 30 [[franjevci|franjevaca]]. Natjerali su ih podrum [[samostan]]a nakon čega su ga zapalili. <ref>[http://www.franjevci.info/index.php/pojmovnik/pojam/95 Pojmovnik]</ref>  
U [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]] [[7. veljače]] [[1945.]], ideologizirani partizani [[Osmi dalmatinski korpus NOVJ-a|osmog dalmatinskog korpusa]] su ubili 30 [[franjevci|franjevaca]]. Natjerali su ih podrum [[samostan]]a nakon čega su ga zapalili. <ref>[http://www.franjevci.info/index.php/pojmovnik/pojam/95 Pojmovnik]</ref> Premda su počinitelji iz dalmatinskog korpusa, pogrješno je reći da su počinitelji Dalmatinci. Naprotiv, pobunili su se protiv odlaska na Hercegovinu. Mnogi su i pohađali širokobriješku gimnaziju. Zbog toga je je Josip Broz Tito sve te dalmatinske postrojbe izuzeo ispod Glavnog štaba NOV i PO Hrvatske te ih izravno podredio Vrhovnom štabu, odnosno sebi. Zatim je zloglasna 11. dalmatinska brigada pobivši franjevce na Širokom Brijegu pobila mnoge na Kočevskom rogu. Zapovjednici većinom nisu bili Hrvati i pripadali su tvrdokornim komunistima jugoslavenskoga i velikosrpskoga usmjerenja. Dalmatinci su, našavši se u pohodu na Široki Brijeg pokušali pomoći franjevcima, no oni nisu donosili ključne odluke. Zadnjih godina dokazano je da je izravni naredbodavac bio Josip Broz Tito, što je on čak i priznao u razgovoru sa Stepincem 4. lipnja 1945. čiji je prijepis pronašao Jakov Sedlar; po tom je Dominik Sedlar po njemu napravio film Razgovor. Tito i njegova klika odlučili su pobiti franjevce zbog svoje mržnje kakvu su pokazivali zadrti komunisti prema vjeri, ali i zbog straha da uz žive franjevce ne će moći ovladati pukom u Hercegovini.<ref>[https://pobijeni.info/dalmatinci-nisu-ubijali-hercegovacke-fratre-vec-tvrdokorni-jugoslavenski-i-velikosrpski-komunisti/ ''DALMATINCI NISU UBIJALI HERCEGOVAČKE FRATRE, VEĆ TVRDOKORNI JUGOSLAVENSKI I VELIKOSRPSKI KOMUNISTI''].  Razgovor s fra Miljenkom Stojićem, članom Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja BDM. Stopama pobijenih, glasilo Vicepostulature postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće. Pristupljeno 14. kolovoza 2023.</ref>


Zločini počinjeni nad šestoricom franjevaca zatečenih u župi Mostarskom Gracu 6. veljače 1945. dogodili su se u zoni odgovornosti [[Druga dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|2. dalmatinske brigade]] iz sastava [[Deveta dalmatinska divizija NOVJ-a|9. dalmatinske divizije]], zapovjednika brigade [[Bruno Vuletić|Brune Vuletića]], političkog komesara u toj brigadi [[Ante Jerkin|Ante Jerkina]], zapovjednika [[Ljubo Truta|Ljube Trute]] i [[Ilija Radaković|Ilije Radakovića]] i čelnih ljude 8. korpusa [[Petar Drapšin|Petra Drapšina]] i [[Boško Šiljegović|Boška Šiljegovića]].<ref>[http://kamenjar.com/mostarsku-operaciju-zapovjedio-josip-broz/ Kamenjar.com] Marta G. ''Mostarsku operaciju zapovjedio Josip Broz !'', 28. siječnja 2014. (pristupljeno 25. listopada 2016.)</ref>
Zločini počinjeni nad šestoricom franjevaca zatečenih u župi Mostarskom Gracu 6. veljače 1945. dogodili su se u zoni odgovornosti [[Druga dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|2. dalmatinske brigade]] iz sastava [[Deveta dalmatinska divizija NOVJ-a|9. dalmatinske divizije]], zapovjednika brigade [[Bruno Vuletić|Brune Vuletića]], političkog komesara u toj brigadi [[Ante Jerkin|Ante Jerkina]], zapovjednika [[Ljubo Truta|Ljube Trute]] i [[Ilija Radaković|Ilije Radakovića]] i čelnih ljude 8. korpusa [[Petar Drapšin|Petra Drapšina]] i [[Boško Šiljegović|Boška Šiljegovića]].<ref>[http://kamenjar.com/mostarsku-operaciju-zapovjedio-josip-broz/ Kamenjar.com] Marta G. ''Mostarsku operaciju zapovjedio Josip Broz !'', 28. siječnja 2014. (pristupljeno 25. listopada 2016.)</ref>

Inačica od 04:52, 14. kolovoza 2023.

Ploča u počast franjevcima ubijenim od strane partizana u Drugom svjetskom ratu

Pokolj fratara u Hercegovini označava niz pokolja kojeg su iz mržnje prema Katoličkoj crkvi počinili partizani tijekom i nakon završetka Drugog svjetskog rata u Hercegovini. Bez suđenja su ubili 66 franjevca, 78 su uhitili i zatvorili.[1]

U Širokom Brijegu 7. veljače 1945., ideologizirani partizani osmog dalmatinskog korpusa su ubili 30 franjevaca. Natjerali su ih podrum samostana nakon čega su ga zapalili. [2] Premda su počinitelji iz dalmatinskog korpusa, pogrješno je reći da su počinitelji Dalmatinci. Naprotiv, pobunili su se protiv odlaska na Hercegovinu. Mnogi su i pohađali širokobriješku gimnaziju. Zbog toga je je Josip Broz Tito sve te dalmatinske postrojbe izuzeo ispod Glavnog štaba NOV i PO Hrvatske te ih izravno podredio Vrhovnom štabu, odnosno sebi. Zatim je zloglasna 11. dalmatinska brigada pobivši franjevce na Širokom Brijegu pobila mnoge na Kočevskom rogu. Zapovjednici većinom nisu bili Hrvati i pripadali su tvrdokornim komunistima jugoslavenskoga i velikosrpskoga usmjerenja. Dalmatinci su, našavši se u pohodu na Široki Brijeg pokušali pomoći franjevcima, no oni nisu donosili ključne odluke. Zadnjih godina dokazano je da je izravni naredbodavac bio Josip Broz Tito, što je on čak i priznao u razgovoru sa Stepincem 4. lipnja 1945. čiji je prijepis pronašao Jakov Sedlar; po tom je Dominik Sedlar po njemu napravio film Razgovor. Tito i njegova klika odlučili su pobiti franjevce zbog svoje mržnje kakvu su pokazivali zadrti komunisti prema vjeri, ali i zbog straha da uz žive franjevce ne će moći ovladati pukom u Hercegovini.[3]

Zločini počinjeni nad šestoricom franjevaca zatečenih u župi Mostarskom Gracu 6. veljače 1945. dogodili su se u zoni odgovornosti 2. dalmatinske brigade iz sastava 9. dalmatinske divizije, zapovjednika brigade Brune Vuletića, političkog komesara u toj brigadi Ante Jerkina, zapovjednika Ljube Trute i Ilije Radakovića i čelnih ljude 8. korpusa Petra Drapšina i Boška Šiljegovića.[4]

Do danas od strane pravosuđa nisu podignute istrage ili sudski postupci protiv počinitelja ovog zločina, koji žive u Republici Hrvatskoj ili Bosni i Hercegovini.

Povezani članci

Izvori

  1. ↑ Radio Vaticana
  2. ↑ Pojmovnik
  3. ↑ DALMATINCI NISU UBIJALI HERCEGOVAČKE FRATRE, VEĆ TVRDOKORNI JUGOSLAVENSKI I VELIKOSRPSKI KOMUNISTI. Razgovor s fra Miljenkom Stojićem, članom Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja BDM. Stopama pobijenih, glasilo Vicepostulature postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće. Pristupljeno 14. kolovoza 2023.
  4. ↑ Kamenjar.com Marta G. Mostarsku operaciju zapovjedio Josip Broz !, 28. siječnja 2014. (pristupljeno 25. listopada 2016.)

Vanjske poveznice

Izvori

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Pokolj_fratara_u_Hercegovini&oldid=520749"