Razlika između inačica stranice »Polonistika«
m (bnz) |
|||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Polonistika''' (prema [[Latinski|srednjovj. lat.]] ''Polonia'', [[Poljska]]) je grana [[Filologija|filologije]] koja se bavi proučavanjem [[Poljski jezik|poljskog jezika]] i [[Poljska književnost|poljske književnosti]]. Ujedno i naziv studija poljskoga jezika i književnosti. Prvi predavači polonističkih kolegija na [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilištu u Zagrebu]] bili su [[Fran Celestin]], [[Leopold Václav Geitler]], [[Franjo Marković]] i [[Tomislav Maretić]]. Školske god. 1918/19. [[Julije Benešić]] uveo je lektorat poljskog jezika, a od 1931. lektorat je vodio [[Josip Hamm]]. Osnivačem samostalnoga studija poljskog jezika i književnosti na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|zagrebačkom Filozofskom fakultetu]] u školskoj god. 1965/66. bio je [[Zlatko Malić]]. Godine 2004. osnovana je Katedra za poljski jezik i književnost u okviru Odsjeka za [[Zapadnoslavenski jezici|zapadnoslavenske jezike]] i književnosti, a za predstojnicu je izabrana [[Neda Pintarić]]. Od 2005. polonistika je organizirana kao petogodišnji studij (3+2). Na [[Sveučilište|sveučilištima]] u [[Sveučilište u Rijeci|Rijeci]] i [[Sveučilište u Zadru|Zadru]] djeluju lektorati poljskog jezika unutar studija [[Kroatistika|kroatistike]]. | '''Polonistika''' (prema [[Latinski|srednjovj. lat.]] ''Polonia'', [[Poljska]]) je grana [[Filologija|filologije]] koja se bavi proučavanjem [[Poljski jezik|poljskog jezika]] i [[Poljska književnost|poljske književnosti]]. Ujedno i naziv studija poljskoga jezika i književnosti. Prvi predavači polonističkih kolegija na [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilištu u Zagrebu]] bili su [[Fran Celestin]], [[Leopold Václav Geitler]], [[Franjo Marković]] i [[Tomislav Maretić]]. Školske god. 1918/19. [[Julije Benešić]] uveo je lektorat poljskog jezika, a od 1931. lektorat je vodio [[Josip Hamm]]. Osnivačem samostalnoga studija poljskog jezika i književnosti na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|zagrebačkom Filozofskom fakultetu]] u školskoj god. 1965/66. bio je [[Zlatko Malić]]. Godine 2004. osnovana je Katedra za poljski jezik i književnost u okviru Odsjeka za [[Zapadnoslavenski jezici|zapadnoslavenske jezike]] i književnosti, a za predstojnicu je izabrana [[Neda Pintarić]]. Od 2005. polonistika je organizirana kao petogodišnji studij (3+2). Na [[Sveučilište|sveučilištima]] u [[Sveučilište u Rijeci|Rijeci]] i [[Sveučilište u Zadru|Zadru]] djeluju lektorati poljskog jezika unutar studija [[Kroatistika|kroatistike]]. | ||
U hrvatskoj publicistici i znanosti često je zaboravljeno ime zaslužnog hrvatskog polonista, franjevca [[Didak Burić|Didaka Burića]].<ref>Vladimir Lončarević: [https://www.glas-koncila.hr/franjevac-koji-je-zblizio-poljski-i-hrvatski-jezik-didak-buric-zaboravljeni-a-zasluzni-hrvatski-polonist/ ''Franjevac koji je zbližio poljski i hrvatski jezik. Didak Burić – zaboravljeni, a zaslužni hrvatski polonist'']. Glas Koncila. 11. rujna 2019. Pristupljeno 14. kolovoza 2023.</ref> | |||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Trenutačna izmjena od 00:35, 14. kolovoza 2023.
Polonistika (prema srednjovj. lat. Polonia, Poljska) je grana filologije koja se bavi proučavanjem poljskog jezika i poljske književnosti. Ujedno i naziv studija poljskoga jezika i književnosti. Prvi predavači polonističkih kolegija na Sveučilištu u Zagrebu bili su Fran Celestin, Leopold Václav Geitler, Franjo Marković i Tomislav Maretić. Školske god. 1918/19. Julije Benešić uveo je lektorat poljskog jezika, a od 1931. lektorat je vodio Josip Hamm. Osnivačem samostalnoga studija poljskog jezika i književnosti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu u školskoj god. 1965/66. bio je Zlatko Malić. Godine 2004. osnovana je Katedra za poljski jezik i književnost u okviru Odsjeka za zapadnoslavenske jezike i književnosti, a za predstojnicu je izabrana Neda Pintarić. Od 2005. polonistika je organizirana kao petogodišnji studij (3+2). Na sveučilištima u Rijeci i Zadru djeluju lektorati poljskog jezika unutar studija kroatistike. U hrvatskoj publicistici i znanosti često je zaboravljeno ime zaslužnog hrvatskog polonista, franjevca Didaka Burića.[1]
Izvori
- ↑ Vladimir Lončarević: Franjevac koji je zbližio poljski i hrvatski jezik. Didak Burić – zaboravljeni, a zaslužni hrvatski polonist. Glas Koncila. 11. rujna 2019. Pristupljeno 14. kolovoza 2023.
|
Napomena: | Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežne stranice Hrvatske enciklopedije |
| https://web.archive.org/web/20151126074731/http://hebeta.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=49270 | ||
| koji je klauzulom na stranici http://enciklopedija.lzmk.hr/o_portalu.aspx | ||
| označen slobodnom licencijom CC BY-SA 3.0 | ||
Lua error in package.lua at line 80: module 'Modul:VRTS dopusnica' not found. |