Zvonimir Dugački: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
m bnz
Nema sažetka uređivanja
 
Redak 1: Redak 1:
Zvonimir Dugački''' ([[Osijek]], [[1. siječnja]] [[1903.]] – [[19. siječnja]] [[1974.]]) [[geograf]], [[povjesničar]] i [[Kartografija|kartograf]].
''Zvonimir Dugački''' ([[Osijek]], [[1. siječnja]] [[1903.]] – [[19. siječnja]] [[1974.]]) [[zemljopisac]], [[povjesničar]] i [[Kartografija|kartograf]].


==Životopis==
==Životopis==
Redak 81: Redak 81:


{{GLAVNIRASPORED:Dugački, Zvonimir}}
{{GLAVNIRASPORED:Dugački, Zvonimir}}
[[Kategorija:Hrvatski geografi]]
[[Kategorija:Hrvatski zemljopisci]]
[[Kategorija:Hrvatski povjesničari]]
[[Kategorija:Hrvatski povjesničari]]

Posljednja izmjena od 23. lipanj 2023. u 23:01

Zvonimir Dugački' (Osijek, 1. siječnja 1903.19. siječnja 1974.) zemljopisac, povjesničar i kartograf.

Životopis[uredi]

Osnovnu školu i klasičnu gimnaziju pohađao je u Zagrebu. Diplomirao je 1926. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na studijskoj grupi geografija-povijest. Iako je doktorirao iz hrvatske povijesti 1928, bavio se geografijom i kartografijom. Zapažen kao geograf širokih interesa dobio je Humboltovu stipendiju 1930–32. i potvrdio znanstvenu vrijednost na najuglednijem geografskom učilištu u Beču, a poslije na Filozofskom fakultetu u Berlinu. Od 1927. do 1930. radio je kao srednjoškolski profesor u Učiteljskoj školi u Karlovcu, a zatim u uglednoj Državnoj realnoj gimnaziji u Sušaku, gdje je objavio i prvi stručni rad Geografija sušačke okolice u Almanahu grada Sušaka. Po završetku specijalizacije u inozemstvu, postao je asistent na Ekonomsko-komercijalnoj visokoj školi u Zagrebu. Na franjevačkoj gimnaziji u Varaždinu predavao je 1933. Godine 1936. izabran je za asistenta u Geografskom zavodu Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje mu je bio povjeren kolegij Opća antropogeografija, a četiri godine poslije za docenta Antropogeografije s regionalnom geografijom. U međuvremenu se habilitirao i postao privatni docent iz Ekonomske geografije na Ekonomsko-komercijalnoj visokoj školi u Zagrebu, sve do 1940. Od 1940. do 1945. bio je profesor, a zatim i predstojnik Geografskog zavoda u koji je ugradio dostignuća tadašnje geografske znanosti. Godine 1943. imenovan je izvanrednim profesorom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U poslijeratnim godinama radio je kao srednjoškolski profesor u nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu. Od 1949. do umirovljenja radio je kao glavni urednik kartografskih publikacija u Kartografskom odjelu poduzeća Učila. Njegova znanstvena djelatnost može se podijeliti na dva razdoblja. U prvom teme istraživanja su geografske odlike sjevernih hrvatskih krajeva, a posljednih dvadesetak godina života posvetio se radu na kartografiji, posebno tematskoj kartografiji. Smatra se utemeljiteljem hrvatske školske i uopće nastavne kartografije. Kao pokretač, autor i urednik bavio se konstrukcijom i uređivanjem brojnih kartografskih publikacija. Izradio je i u nakladi poduzeća Učila objavio mnogo zidnih i priručnih geografskih karata. Napisao je više od pedeset znanstvenih i stručnih radova. Većinom su to radovi koji obrađuju i izučavaju geografski prostor i čovjeka Hrvatske. Niz školskih atlasa doživjelo je i više od dvadeset izdanja, koji su prevedeni i prihvaćeni u raznim dijelovima bivše Jugoslavije. Najvažniji životni zadatak i cilj bio mu je izrada Nacionalnog atlasa Hrvatske. Veći broj atlasa i karata što ih je uredio čuva se u Kartografskoj zbirci Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Djela[uredi]

  • Knez Ivaniš Nelipčić, disertacija. Zagreb 1928.
  • Geografijski raspored Hrvata : u Jugoslaviji i susjednim državama, karta. Zagreb 1931.
  • Fünfzig Jahre Wirtschaftsgeographie. Hrvatski geografski glasnik 1932.
  • Prometnogeografijsko značenje riječke i sušačke luke. Hrvatski geografski glasnik 1932.
  • Problemi ekonomske geografije. Zagreb 1933.
  • Međimurje. Čakovec 1936.
  • Prometna geografija. Zagreb 1936.
  • Geografski raspoređaj Hrvata. Zagreb 1940.
  • Promet Hrvatske, Zemljopis Hrvatske. Zagreb 1942 (1943).
  • Zemljopis Evrope i ostalih kontinenata. Zagreb 1943.
  • Zemljopis Hrvatske 1-11 (uredništvo i suradnja). Zagreb 1943.
  • Etnografska karta Istre 1:150 000 (zemljopisna karta u bojama, 73×103 cm). Hrvatska državna tiskara, Zagreb 1945.
  • Jezična karta Istre : prema popisu stanovništva od 31. XII. 1910., karta. Zagreb 1945.
  • Carte des langues de conservation en Istrie : d'apres le cens de la population du 31. XII 1910., karta. Zagreb 1945.
  • Sprachenkarte von Istrien : nach der Volkszaehlung vom 31. XII. 1910., karta. Zagreb 1945.
  • Žumberačka gora. Geografski glasnik 1949-50, 11-12, str. 7-116.
  • Geografski atlas i statistističko-geografski pregled svijeta (koautori: J. Zoričić i P. Mardešić). Seljačka sloga, Znanje, Zagreb, 1950, 2. izdanje, 1951, 1953, 4. izdanje, 1955, 5. izdanje, 1956, 6. izdanje, 1959, 7. izdanje, 1962, 8. izdanje, 1965.
  • Školski atlas (kourednici: J. Roglić i P. Mardešić), 17 izdanja. Učila, Zagreb 1951. i dalje.
  • Politička karta svijeta. Učila, Zagreb, 1951, 1959, 1966.
  • Historijski atlas: za niže razrede srednjih škola (kourednici: N. Klaić i P. Mardešić). Učila, Zagreb 1954.
  • Australija i Oceanija, u: Geografija svijeta, Zagreb 1956.
  • Politički atlas. Učila, Zagreb 1957.
  • Istra, karta. Učila, Zagreb, 1957.
  • Medvednica i dio Samoborske gore (oprema karte I. Gradišer). Učila, Zagreb 1957.
  • Industrijska geografija svijeta. Zagreb 1958.
  • Novi atlas za osnovnu školu, 5 izdanja. Učila, Zagreb 1958. i dalje.
  • Grčka u Starom vijeku (kourednik J. Lučić), karta. Učila, Tlos, Zagreb, 1959, 1966. 4. izdanje, 1974, 5 izdanje, 1979.
  • Jugolinija - Jugoslavija - Rijeka, karta. Učila, Zagreb 1960.
  • Jugoslavenska obala Jadrana (oprema karte I. Gradišer). Učila, Zagreb, 4. izdanje, 1960, 5. izdanje, 1962, 6. izdanje, 1964, 7. izdanje, 1965, 8. izdanje, 1966.
  • Karta svijeta. Učila, Tlos, Zagreb, 11. izdanja, od 1960. do 1974.
  • Atlas Jugoslavije. Znanje, Zagreb 1961.
  • Geografski atlas Jugoslavije (kourednik P. Mardešić). Znanje, Zagreb 1961.
  • Autoatlas Jugoslavije, 7 izdanja. Zagreb 1962. i dalje.
  • Polutke: zapadna polutka, istočna polutka, karta na dva lista. Učila, Zagreb 1963.
  • Razvitak Rimske države, karta. Učila, Zagreb, 2. izdanje, 1965.
  • Dubrovnik i okolica, plan. Učila, Zagreb 1965.
  • Sredozemlje, karta. Učila, Tlos, Zagreb, 1965, 1970, 5. izdanje, 1974.
  • Azija, karta u dva dijela. Učila, Tlos, Zagreb, 1965, 1970, 1973.
  • Karta grada Zagreba: šire gradsko područje. Učila, Zagreb 1966.
  • SFR Jugoslavija. 6 izdanja. Zagreb 1966.
  • Zagreb: karta izletišta (likovna obrada karte I. Gradišer). Učila, Zagreb 1967.
  • Atlas za škole II stupnja, 4 izdanja. Zagreb 1967. i dalje.
  • Historijski atlas (kourednik J. Lučić). Učila, Zagreb, 2. izdanje, 1968.
  • Povijesni atlas, 5 izdanja. Učila, Zagreb 1968. i dalje.
  • Atlas za osnovnu školu, 4 izdanja. Učila, 1969. i dalje.
  • Južna Amerika, karta. Učila, Zagreb 1970.
  • Afrika, karta. Učila, Tlos, Zagreb, 1970, 1973.
  • Evropa, karta. Učila, Zagreb, 1970, 1972.
  • SR Hrvatska, zidna karta. Učila, Tlos, Zagreb, 2. izdanje, 1971, 3. izdanje, 1973.
  • Balkanski poluotok, karta. Učila, Zagreb, 1971.
  • Evropa godine 1914., 1930, karta. Učila, Zagreb, 2. izdanje 1971.
  • Drugi svjetski rat. Tlos, Zagreb, 1972, 2. izdanje, 1978, 3. izdanje, 1983.
  • Evropa u prvoj polovici 19. stoljeća: 1815-1849, karta. Učila, Tlos, Zagreb, 1971, 2. izdanje, 1979.
  • Zapadna i Srednja Evropa, karta. Učila, Zagreb, 3. izdanje, 1971.
  • Francuska, karta. Učila, Zagreb 1972.
  • Sjeverna Evropa, karta. Tlos, Zagreb 1973.
  • Povijesni atlas za srednje škole (kopriređivač J. Lučić). Tlos, Zagreb 1975.
  • Školski atlas za nastavu zemljopisa u osnovnoj školi za V, VI, VII i VIII razred (kourednik Z. Prelčec). Tlos, Zagreb, 3. izdanje, 1975, 4. izdanje, 1976, 5. izdanje, 1977.
  • Evropa sredinom 18. stoljeća (kourednik Josip Lučić). Kartografija Učila, Zagreb, 4. izdanje, 1983.
  • Ekonomska karta Jugoslavije (zidna i priručna), 5 izdanja.
  • Ekonomska karta Evrope, 2 izdanja.
  • Ekonomska karta svijeta, 3 izdanja.

Literatura[uredi]

  • B. Pleše: Uz 70-godišnjicu života prof. dr. Zvonimira Dugačkog. Geografski glasnik 1973, 35, str. 247-249.
  • B. Pleše: Dr. Zvonimir Dugački. Geografski glasnik 1974-75, 36-37, str. 138-139.
  • M. Brazda: Dr. Zvonimir Dugački (1903-1974). Geografski horizont 1990, 2, str. 1-2.
  • H. Basholli: Kartografija-Učila i njeni kartografi, diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, 1996.
  • A. Vujić (ur.): Hrvatski leksikon, I. sv., Naklada Leksikon, Zagreb 1996, str. 304.
  • B. Pamić: Kartografija i kartografi u Puli, seminarski rad. Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, 1998.
  • Lj. Rašić: Kartografija i kartografi u Geografskom glasniku, seminarski rad. Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, 1998.
  • J. Francki: Kartografija i kartografi u Hrvatskom državnom arhivu, seminarski rad. Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, 2000.
  • D. Magaš: Geografija i geografi na visokoškolskim ustanovama u Hrvatskoj izvan Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Geoadria 2007, 2, str. 149-195.