Ayoreo: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 8. svibanj 2022. u 13:19

Ayoreo, pleme američkih Indijanaca porodice Zamucoan naseljeno danas u paragvajskim departmanima Alto Paraguay i Boquerón i jugoistočnoj Boliviji. Ayoreo Indijanci potomci su starih plemena Zamucoan, poglavito od Morotoco, Guarañoca, Poturero, Tsiracua i drugih. Njihova kultura pripada području Chaca. Danas su podijeljeni na nekoliko lokalnih skupina, među kojima najizoliranije žive Totobiegosode. -Ayoreo populacija iznosi oko 1,000 do 1,500 u Boliviji i 3,000 u Paragvaju.

Ime

Sami sebe Ayoreo nazivaju Ayoreóde (u singularu ayoréi =osoba), koji u ženskom obliku glasi Ayoré.

Sela

Sela bolivijskih Ayoreo Indijanaca nalaze se u departmanu Santa Cruz, to su: Zapocó, Poza Verde, Puesto Paz, Guidai Ichai, Santa Teresita, Tobita, Urucú, Motacú, Rincón del Tigre, Belen. U paragvaju su to Arocojnadi, Chaidi i Campo Loro.

Lokalne skupine (klanovi)

Ima ih 7: Dosapeode, Jnuruminone, Picanerene, Chiquenone, Etacorone, Cutamurajnane i Posorajnane ^[1]

Godine 2004. 1. puta kontaktirana je skupina Totobiegosode iz Paragvaja^[2].

Etnografija

Porijeklo Ayorea je od Sjevernih Zamuca u području sjevernog Chaca između 16° i 22° S širine i 58° i 63° W dužine, u Boliviji i Paragvaju. Plemena koja su učestvovala u njihovom stvaranju u proplosti su bili poznati pod imenima Moro ili Morotoco, Samococio, Coroino, Poturero, Guarañoca, Yaniagua, Tsiracua ili Tsirákua, Takrat, i Zamuco ^[3].

Sezonski ciklus ovog kraja karakteriziraju dva perioda, sušni od svibnja do studenog i kišni u ostalom dijelu godine. sa mitsko-religioznog gledišta ova dva perioda nazivani su 'eápi-puyái' , "šumski" ili "zabranjeni svijet" i 'eápi-uomí' , "slobodni svijet." Prijelazni period iz sušnog (eápi-puyái) u kišni (eápi-uomí) označen je festivalom posvečenim ptici asohsná (porodica Caprimulgidae). Agrikulturne aktivnosti Ayoreo dijele na sjetvu (putaningái) i žetvu (sekeré). Putaningái započinje od rujna i završava u prosincu. Sekeré započinje završetkom perioda sjetve a traje do travnja. Tijekom mjeseci perioda eápi-puyái koji su meteorološki sušni, pa ih Indijanci nazivaju i uhuia-todié (='kažnjavanje kiše') oni žive kao nomadi uglavnom od pabirčenja, lova i očuvanih agrikulturnih rezervi. Nakon svečanosti ptice asohsná ulaze u period putaningái, kada su njihova naselje semipermanentna (gidái), i u kojima će živjeti sve do travnja. I kad započnu radovi na pojima, Indijanci će nastaviti i dalje sa lovom i sakupljanjem. Tek će krajem perioda putaningái pokupiti prvo voće sa polja. U travnju Indijanci napuštaju svoja semipermanentna sela i godišnji ekonomski ciklus iznova započinju u periodu eápi-puyái.

Privreda

Sakupljanje igra važnu ulogu ayoreo-ekonomiji. Oko jedne trećine divljeg bilja je jestivo, tu su razno korijenje, voće, sjemenje i drugo. Od sisavaca jedu jedino mravojede, placentalnog sisavca armadilla (u portugalskom poznati kao tatu) i bjelousne pekarije (Tayassu pecari). na jelovniku Ayorea nalazi se i četiri vrste kornjača. ostale životinje love zbog različitih sirovina, tu spadaju tapir, zbog koža za izradu sandala, jaguar, ocelot, majmun urlikavac, još neki sisavci. U poljodjelskim poslovima Ayoreo se služe štapovima za kopanje (ogé) i drvenim lopatama kosnangé). Ogé se koristi i kod sakupljanja divlje hrane. Ayoreo uzgajaju grah, kukuruz, krumpir, duhan i razne vrste tikava. Ribolovom se bave tek dok su naseljeni u svojim naseljima. Postoji oko deset vrsta riba koje su značajne za njihovu ishranu, uključujući i dvije vrste jegulja. Riba se lovi golim rukama ili košarama-čménno.

Materijalna kultura

Oružje Ayorea sastoji se od toljaga, tri vrste kopalja, i luka sa tri tipa strijela. njihova materijalna kultura poznaje proizvodnju keramike (krćazi sa uskim otvorom na vrhu, široke u svom središnjem dijelu), posude od kalabasa (tikava), sjekira sa oštricama od željeza, ribeže od zubiju glodavaca, koštane i drvene igle, oštrače od kvarcsita, drvene mužare, torbe od vlakana biljke caraguatá (iz porodice Bromeliaceae), pubične navlake, lule, etc.

Odjeća i obuća

Muška odjeća sastoji se od spomenute navlake, dok se ženska sastoji od pletenih suknjica. I muškarci i žene na nogama imaju sandale od tapirove kože.

Socijalna organizacija

Socijalna organizacija Ayorea je strukturirana u sedam egzogamnih patrilinearnih klanova (kučiérane; sing., kučierái), koji jedni drugima stoje u hijerarhijskim odnosima. Svaki klan ima poseban znak izrađen od različitih materijala sa karakterističnim bojama. Temeljna funkcija kučierái je reguliranje egzogamije, one su u posebnim odnosima koji se ogledaju i u recipročnim obvezama jednih prema drugima koje se manifestiraju u funeralijama ili u ceremonijama ptice asohsná. Svaki klan stoji prema drugom u suprotnosti (yakotéi), što shematizirano izgleda: Chiquenone (cikenói)/posonhái; etakóri/dosapéi; pikanerái/kutamuahái; nuruminí. Status klana nuruminí nije jasno definiran. Prema nekima oni nisu yakotéi, dok su po drugima u suprostavljenim odnosima sa dosapéi. Po svoj prilici nuruminí čini najniži klan u hijerarhijskom rangu.

Politička organizacija

Najviši socijalni status u Ayoreo-društvu imaju poglavica ili asuté, šaman-daihsnái (mudrac, ili onaj koji poznaje mitove i pjesme za liječenje), i sanjar ili uritái. Asuté je najvažnija osoba. On je vođa mladića u ratne pohode, a njegov ugled je tim veći, što je ubio više zarobljenih neprijatelja. Jedan gidái može imati i više od jednog asuté, ali nisu svi jednako značajni. Najviši je među njima onaj koji ima i status šamana i status poglavice. Gagé (naziv za lokalnu grupu među Ayoreima), često dobivaju ime po najvažnijim asutama, no one ponekad dobivaju i ime po toponimima. -Žena u društvu ima prilično dobar status, ali ne i kakav je imala kod njima veoma udaljenih Irokeza.

Literatura

Bugos, Paul E., Jr. (1985). An Evolutionary Ecological Analysis of the Social Organization of the Ayoreo of the Northern Gran Chaco. Ann Arbor, Mich.: University Microfilms International.
Wilbert, Johannes, and Karin Simoneau, eds. (1989). Folk Literature of the Ayoreo Indians, Los Angeles: University of California, Latin American Center.
Fernández, Distel A. A. (1983). "La cultura material de los ayoreo del Chaco Boreal." Scripta Ethnologica (Buenos Aires), Supplement 3,

Izvori

↑ http://www.amazonia.bo/amazonia_bo.php?id_contenido=304&opcion=detalle_des Ayoreos: “La gente verdadera”
↑ Five "Uncontacted Tribes" Most Threatened With Extinction
↑ Ayoreos: “La gente verdadera”

Vanjske poveznice

Marcelo Bórmida, Una hermenéutica de la cultura material de los Ayoreo del Chaco Boreal

[1] ttp://www.amazonia.bo/amazonia_bo.php?id_contenido=304&opcion=detalle_des Ayoreos: “La gente verdadera”

[2] Five "Uncontacted Tribes" Most Threatened With Extinction

[3] Ayoreos: “La gente verdadera”

[1]

[2]

[3]

Inačica od 29. kolovoz 2021. u 08:07 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 520.570 edits Bot: Automatski unos stranica		Posljednja izmjena od 8. svibanj 2022. u 13:19 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 520.570 edits m bnz
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Ayoreo'''-->~~[[Datoteka:Pueblos originarios de Bolivia.png\|mini\|Ayoreo položaj na etničkoj karti Bolivije.]]		[[Datoteka:Pueblos originarios de Bolivia.png\|mini\|Ayoreo položaj na etničkoj karti Bolivije.]]
	'''Ayoreo''', pleme američkih Indijanaca porodice [[Zamucoan]] naseljeno danas u [[paragvaj]]skim departmanima [[Alto Paraguay]] i [[Boquerón]] i jugoistočnoj [[Bolivija\|Boliviji]]. Ayoreo Indijanci potomci su starih plemena Zamucoan, poglavito od [[Morotoco]], [[Guarañoca]], [[Poturero]], [[Tsiracua]] i drugih. Njihova kultura pripada području Chaca. Danas su podijeljeni na nekoliko lokalnih skupina, među kojima najizoliranije žive [[Totobiegosode]]. -Ayoreo populacija iznosi oko 1,000 do 1,500 u Boliviji i 3,000 u Paragvaju.		'''Ayoreo''', pleme američkih Indijanaca porodice [[Zamucoan]] naseljeno danas u [[paragvaj]]skim departmanima [[Alto Paraguay]] i [[Boquerón]] i jugoistočnoj [[Bolivija\|Boliviji]]. Ayoreo Indijanci potomci su starih plemena Zamucoan, poglavito od [[Morotoco]], [[Guarañoca]], [[Poturero]], [[Tsiracua]] i drugih. Njihova kultura pripada području Chaca. Danas su podijeljeni na nekoliko lokalnih skupina, među kojima najizoliranije žive [[Totobiegosode]]. -Ayoreo populacija iznosi oko 1,000 do 1,500 u Boliviji i 3,000 u Paragvaju.