Sveučilište u Sarajevu: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m file->datoteka |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Sveučilište u Sarajevu'''-->{| class="infobox vcard" style="font-size:90%; width:21em; text-align:left;" | <!--'''Sveučilište u Sarajevu'''-->{| class="infobox vcard" style="font-size:90%; width:21em; text-align:left;" | ||
<tr><th style="text-align:center; font-size:120%;" class="fn n org" colspan="2">Sveučilište u Sarajevu</th></tr> | <tr><th style="text-align:center; font-size:120%;" class="fn n org" colspan="2">Sveučilište u Sarajevu</th></tr> | ||
<tr><td style="text-align:center;" colspan="2">[[ | <tr><td style="text-align:center;" colspan="2">[[Datoteka:Sveučilište u Sarajevu logo.jpg|250px]]</td></tr> | ||
<tr><td style="text-align:center;" colspan="2">''Universitas Studiorum Sarajevoensis''<hr /></td></tr> | <tr><td style="text-align:center;" colspan="2">''Universitas Studiorum Sarajevoensis''<hr /></td></tr> | ||
<tr><th>Osnovano</th><td>2. prosinca [[1949.]]</td></tr> | <tr><th>Osnovano</th><td>2. prosinca [[1949.]]</td></tr> | ||
Posljednja izmjena od 8. svibanj 2022. u 11:53
| Sveučilište u Sarajevu | |
|---|---|
| Datoteka:Sveučilište u Sarajevu logo.jpg | |
| Universitas Studiorum Sarajevoensis | |
| Osnovano | 2. prosinca 1949. |
| Tip: | javno |
| Rektor: | Dr. Rifat Škrijelj |
| Sastavnice: | 30 |
| Osoblje: | 7.915 (2015.)[1] |
| Studenti: | 72.480 (2015.)[2] |
| Mjesto: | Sarajevo, Bosna i Hercegovina |
| Web stranica: | www.unsa.ba |
| Rektorat | |
| Adresa: | Obala Kulina bana 7/II
71000 Sarajevo, BiH |
| Telefon: | +387 33 226-378 |
| Faks: | +387 33 56 51 18 |
Sveučilište u Sarajevu (boš., srp.: Univerzitet u Sarajevu; latinski: Universitas Studiorum Saraievoensis) je najveće i najstarije sveučilište u Bosni i Hercegovini sa sjedištem u Sarajevu osnovano 1949.
Povijest[uredi]
Povijest visokog obrazovanja u Sarajevu seže u 1537., kada je osnovan Gazi Husrev-begov vakuf. Gazi Husrev-begova knjižnica je u svojstvu pridruženog člana, najstarija institucija u okviru Sveučilišta u Sarajevu. Nakon dolaska Austro-Ugarske, osnovana je Šerijatska sudačka škola 1887., Zemaljski muzej 1888., Vrhbosanska katolička bogoslovija 1890. Sarajevsko-reljevska pravoslavna bogoslovija je 1892. uzdignuta na razinu visoke škole. Zemaljski muzej danas je pridruženi član, a Katolički bogoslovni fakultet punopravni član Sveučilišta u Sarajevu. Poljoprivredno-šumarski fakultet osnovan je 1940., a Medicinski fakultet 1944.[3]
Godinu dana nakon Drugog svjetskog rata, u Sarajevu je s radom počela i Viša pedagoška škola te Biološki institut. Nakon što je poslije Medicinskog, Pravnog i Poljoprivredno-šumarskog fakulteta otvoren i Tehnički fakultet, Skupština NR BiH je 1949. donijela Zakon o Univerzitetu kojim je osnovano Sveučilište u Sarajevu. Filozofski fakultet (s prirodno-matematičkim odsjekom) i Veterinarski fakultet punopravni članovi Sveučilišta postali su 1950. Narednih desetljeća uslijedilo je razdoblje dinamičnog rasta.[3]
Do 1975. Sveučilište u Sarajevu bilo je jedino sveučilište u BiH te osnovni pokretaš razvoja visokog obrazovanja i znanosti, značajno doprinoseći utemeljenju Sveučilišta u Banjoj Luci 1975., Sveučilišta u Tuzli 1976. i Sveučilišta u Mostaru 1977.[3]
U vrijeme neovisnoti RBiH, Sveučilište u Sarajevu je imalo 19 fakulteta, 3 akademije, 4 visoke škole u Sarajevu i 2 fakulteta u Zenici. Tijekom rata u BiH i opsade Sarajeva (5. travnja 1992. - 29. veljače 1996.), Sveučilište je pretrpjelo velike ljudske i materijalne štete kroz stradanja, raseljavanje i odljev nastavnog kadra, fizičko razaranje zgrada i opreme Sveučilišta. [3]
Nakon rata, Sveučilište u Sarajevu je zajedno s drugim sveučilištima u BiH 1996. pristupilo europskim programima podrške reformi visokog obrazovanja. To je razdoblje obilježeno djelovanjem Sveučilišta na saniranju posljedica ratnih razaranja, stvaranju ambijenta za nastavak stabilnog i kontinuiranog razvoja i potpunije uključivanje Sveučilišta u suvremene europske i svjetske akademske tokove.[3]
U razdoblju od 1997. do 2000., Sveučilište u Sarajevu je koordiniralo na europskom planu prvi TEMPUS projekt nastavnog plana i programa po modelu 3+2. Sveučilište je kao cjelina akademske 2005./06. godine krenulo u proces reforme prema bolonjskim načelima. Razvio je ili sudjeluje u nekoliko međunarodno umreženih programa trećeg ciklusa studija koji nastoje slijediti EHEA-ERA standarde.[3]
Organizacija[uredi]
Sveučilište u Sarajevu je velika i složena ustanova čiju strukturu danas čini trideset organizacijskih jedinica - 22 fakulteta, 3 akademije, 5 znanstveno-istraživačkih instituta, unutar šest grupacija iz područja društvenih, humanističkih, medicinskih, tehničkih, prirodno-matematičkih i biotehničkih znanosti te umjetnosti. Među pridruženim članovima Sveučilišta su Nacionalna i sveučilišna knjižnica Bosne i Hercegovine, Gazi Husrev-begova knjižnica i Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, kao i druge sveučilišne jedinice.[3]
Usvajanjem Statuta Sveučilišta u svibnju 2013. od strane Senata Sveučilišta, u skladu s Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju u BiH i Zakonom o visokom obrazovanju Sarajevske županije, Sveučilište je napravilo odlučan iskorak od labave asocijacije fakulteta ka Sveučilištu organiziranom na jedan od načina koje je oblikovala relevantna europska tradicija.[3]
Trenutno su objekti većine članova i pridruženih članova Sveučilišta razmješteni na prostoru grada Sarajeva, dok se u Kampusu Sveučilišta, smještenom na lokalitetu bivše vojarne "Maršal Tito", trenutno nalazi skupina od pet fakulteta i dva instituta, te dodatni obrazovni i drugi studentski sadržaji. Urađeni su glavni projekti i pribavljene urbanističke suglasnosti za dio objekata predviđenih prvom fazom realizacije Master plana Kampusa. Master plan je dobio Campus Planing Award, u Bostonu 2004.[3]
Izvori[uredi]
- ↑ Web stranice sveučilišta
- ↑ Web stranice sveučilišta
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 3,7 3,8 Historijat Univerziteta (na bošnjačkom). Sveučilište u Sarajevu. Pristupljeno 25. siječnja 2015.