More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Avarski jezik''' (avarski магIарул мацI (ma'arul mats), авар мацӀ (avar maċ); avar, avaro, bolmac, khundzuri, maarul dagestani; ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=ava ava]), najvažniji jezik [[avarsko-andijski jezici|avarsko-andijske]] skupine kojim govore etnički [[Avarci]] iz zapadnog [[Dagestan]]a, te manjim dijelom (44.000) u [[Azerbajdžan]]u u regijama Zaqatala i Balakan i nešto u [[Kazahstan]]u i [[Turska|Turskoj]]. | |||
Najveći broj govornika živi u [[Rusija|Rusiji]], i to 744.000 (census 2002. godine). Piše se na [[ćirilica|ćirilici]]<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=ava Ethnologue (16th)]</ref> a literalni je jezik i za neke manje kavkaske etničke skupine. | Najveći broj govornika živi u [[Rusija|Rusiji]], i to 744.000 (census 2002. godine). Piše se na [[ćirilica|ćirilici]]<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=ava Ethnologue (16th)]</ref> a literalni je jezik i za neke manje kavkaske etničke skupine. |
Posljednja izmjena od 8. svibanj 2022. u 11:19
Avarski jezik (avarski магIарул мацI (ma'arul mats), авар мацӀ (avar maċ); avar, avaro, bolmac, khundzuri, maarul dagestani; ISO 639-3: ava), najvažniji jezik avarsko-andijske skupine kojim govore etnički Avarci iz zapadnog Dagestana, te manjim dijelom (44.000) u Azerbajdžanu u regijama Zaqatala i Balakan i nešto u Kazahstanu i Turskoj.
Najveći broj govornika živi u Rusiji, i to 744.000 (census 2002. godine). Piše se na ćirilici[1] a literalni je jezik i za neke manje kavkaske etničke skupine.
Dijalekti: sjevernoavarski (bolmats, salatav, andijski avarski, unkratl, khunzakh), jugozapadni avarski (batlukh, hid kaxib, hid keleb), jugoistočni avarski (andalal, andalal untib, andalal shulanin), antsukh (ancux), qarakh (karakh, bacadin), qusur i zaqatal (char). Po ranijim izvorima navode se salatav, kunzakh (xunzax, sjevernoavarski), keleb, bacadin, untib, shulanin, kaxib, hid, andalal-gxdatl, karax (karakh), batlux, ancux (antsukh) i zakataly (char)[2].
Glasovi
49: ph "th kh b "d g 99 p' "t' k' "tsh tSh "ts: tS: "ts' tS' "ts': tS': kx: qX: kx': qX': "tlF: "tlF': f X H h x: X: "s S "s: S: "z Z "hlF "hlF: m "n "rr "l j w i "e a "o u[3]
Literatura
- Charachidze, G. 1981. Grammaire de la langue Avar (langue du Caucase Nord-Est). Document de Linguistique Quantitative, no. 38. Saint-Sulpice Favieres: editions Jean-Favard.
- Zhirkov, L.I. 1936. Avarsko-Russkij Slovar' (s kratkim grammaticheskim ocherkom Avarskogo jazyka), Moscow.
Izvori
Vanjske poveznice
|