Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,3 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Société de Géographie: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
m Suradnik01 premjestio je stranicu Pariško geografsko društvo na Société de Géographie
m file->datoteka
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Pariško geografsko društvo'''-->[[File:Société de géographie plaque 04923.jpg|250px|right|]]
<!--'''Pariško geografsko društvo'''-->[[Datoteka:Société de géographie plaque 04923.jpg|250px|right|]]
'''Pariško geografsko društvo''' ([[francuski jezik|franc]]. ''Société de Géographie'') najstarije je geografsko društvo na svijetu<ref>Ostala geografska društva ubrzo su osnovana u drugim gradovima: u [[Berlin]]u ([[1828.]]), [[London]]u ([[1830.]]), [[Frankfurt na Majni|Frankfurt]]u ([[1836.]]), [[Sankt-Peterburg]]u ([[1845.]]), [[New York]]u ([[1852.]]), [[Beč]]u ([[1856.]]), [[Ženeva|Ženevi]] ([[1858.]]), [[Mexico|Mexicu]] ([[1859.]]).</ref>. Utemeljeno je na sastanku održanom [[15. prosinca|15. prosinca]] [[1821.]] u [[Paris Hôtel de Ville|Paris Hôtel de Villeu]], a među 217 osnivača nalaze se neka od najvećih znanstvenih imena tog vremena: [[Pierre-Simon Laplace]], prvi predsjednik društva; [[Georges Cuvier]], [[Charles Pierre Chapsal]], [[Vivant Denon]], [[Joseph Fourier]], [[Gay-Lussac]], [[Claude Louis Berthollet]], [[Alexander von Humboldt]], [[Champollion]], [[François-René de Chateaubriand]] među ostalim. Većina od onih koji su pratili [[Napoleon Bonaparte|Bonapartea]] na njegovoj egipatskoj ekspediciji bili su članovi: [[Edmé François Jomard]], [[Conrad Malte-Brun]], [[Jules Dumont d'Urville]], [[Jules Paul Benjamin Delessert]], [[Hottinguer]], [[Henri Didot]], [[Bottin]] i ostali.
'''Pariško geografsko društvo''' ([[francuski jezik|franc]]. ''Société de Géographie'') najstarije je geografsko društvo na svijetu<ref>Ostala geografska društva ubrzo su osnovana u drugim gradovima: u [[Berlin]]u ([[1828.]]), [[London]]u ([[1830.]]), [[Frankfurt na Majni|Frankfurt]]u ([[1836.]]), [[Sankt-Peterburg]]u ([[1845.]]), [[New York]]u ([[1852.]]), [[Beč]]u ([[1856.]]), [[Ženeva|Ženevi]] ([[1858.]]), [[Mexico|Mexicu]] ([[1859.]]).</ref>. Utemeljeno je na sastanku održanom [[15. prosinca|15. prosinca]] [[1821.]] u [[Paris Hôtel de Ville|Paris Hôtel de Villeu]], a među 217 osnivača nalaze se neka od najvećih znanstvenih imena tog vremena: [[Pierre-Simon Laplace]], prvi predsjednik društva; [[Georges Cuvier]], [[Charles Pierre Chapsal]], [[Vivant Denon]], [[Joseph Fourier]], [[Gay-Lussac]], [[Claude Louis Berthollet]], [[Alexander von Humboldt]], [[Champollion]], [[François-René de Chateaubriand]] među ostalim. Većina od onih koji su pratili [[Napoleon Bonaparte|Bonapartea]] na njegovoj egipatskoj ekspediciji bili su članovi: [[Edmé François Jomard]], [[Conrad Malte-Brun]], [[Jules Dumont d'Urville]], [[Jules Paul Benjamin Delessert]], [[Hottinguer]], [[Henri Didot]], [[Bottin]] i ostali.



Posljednja izmjena od 8. svibanj 2022. u 09:04

Pariško geografsko društvo (franc. Société de Géographie) najstarije je geografsko društvo na svijetu[1]. Utemeljeno je na sastanku održanom 15. prosinca 1821. u Paris Hôtel de Villeu, a među 217 osnivača nalaze se neka od najvećih znanstvenih imena tog vremena: Pierre-Simon Laplace, prvi predsjednik društva; Georges Cuvier, Charles Pierre Chapsal, Vivant Denon, Joseph Fourier, Gay-Lussac, Claude Louis Berthollet, Alexander von Humboldt, Champollion, François-René de Chateaubriand među ostalim. Većina od onih koji su pratili Bonapartea na njegovoj egipatskoj ekspediciji bili su članovi: Edmé François Jomard, Conrad Malte-Brun, Jules Dumont d'Urville, Jules Paul Benjamin Delessert, Hottinguer, Henri Didot, Bottin i ostali.

Društvena revija se pojavljuje od 1822. jednom mjesečno kao Bulletin de la Société de Géographie (1822.1899.)—nudeći u octavo formatu rane novosti o svim otkrićima u devetnaestom stoljeću—ili jedno u tri mjeseca kao La Géographie sa stankom u razdoblju 1940.-46. Od 1947. društveni magazin se pojavljivao triput godišnje kao Acta Geographica. Društvena knjižnica, zbirka karata i zbirka fotografija jedne su među najvećima i najopsežnijima u cijelom svijetu.

Referencije

  1. Ostala geografska društva ubrzo su osnovana u drugim gradovima: u Berlinu (1828.), Londonu (1830.), Frankfurtu (1836.), Sankt-Peterburgu (1845.), New Yorku (1852.), Beču (1856.), Ženevi (1858.), Mexicu (1859.).

Vanjske poveznice