Razlika između inačica stranice »Artarije«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Artarije''' ([[Akadski jezik|akad.]] ''Arteremu'', [[grčki|grč.]] ''Artarius'') je bio sin [[Kserkso|Kserksa]], odnosno član kraljevske [[Perzijanci|perzijske]] dinastije [[Ahemenidi|Ahemenida]]. Vladao je kao [[satrap]] [[Babilonija|Babilonije]] u doba Kserksovog sina [[Artakserkso I.|Artakserksa I.]] ([[465. pr. Kr.|465.]] - [[424. pr. Kr.]])<ref>[http://books.google.hr/books?id=vx251bK988gC&pg=RA2-PA237&lpg=RA2-PA237&dq=The+Cambridge+ancient+history+Artarius&source=bl&ots=f6EShbxYHo&sig=YgVcd_ZuRSvNFa6dOd0-vQKd01g&hl=hr&ei=1aTjSub2OZKGsAbjrcHWCQ&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CAkQ6AEwAA#v=onepage&q=&f=false John Boardman: ''The Cambridge ancient history'', 6. svezak, str. 237.]</ref>, velikog kralja [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]]. Artarije se spominje u arhivama trgovačke obitelju Murašu iz [[Nipur]]a<ref>[http://www.iranica.com/newsite/articles/unicode/v2f6/v2f6a018.html Artakserkso I. (enciklopedija Iranica, R. Schmitt)]</ref><ref>[http://www.achemenet.com/pdf/nabu/nabu1993-102.pdf V. Donbaz i M. Stolper: ''Gleanings from Murašu Texts in the Collections of the Istanbul Archaeological Museums'', 1993. (PDF format)]</ref> ([[431. pr. Kr.|431.]] - [[424. pr. Kr.]]), te u djelima [[Stara Grčka|grčkog]] povjesničara i liječnika [[Ktezije|Ktezija]] koji je služio na perzijskom kraljevskom dvoru. | |||
Uloga Artarija u dvorskim spletkama nakon smrti njegova oca i [[Ahemenidsko Carstvo|perzijskog]] vladara [[Kserkso|Kserksa]] nije poznata, no povjesničari poput [[Ktezije|Ktezija]] spominju kako su u njima sudjelovali njegova braća [[Darije (Kserksov sin)|Darije]] i [[Histasp (Kserksov sin)|Histasp]]. [[Megabiz II.]], sin [[Babilonija|babilonskog]] satrapa [[Zopir]]a, podigao je ustanak protiv [[Artakserkso I.|Artakserksa I.]] budući kako je perzijski vladar dao pogubiti [[Drevni Egipat|egipatske]] pobunjenike (koje je porazio sam Megabiz), unatoč Megabizovom obećanju kako će biti pošteđeni. Artakserkso I. je potom na [[Megabiz II.|Megabiza]] poslao dvije vojske pod zapovjedništvom [[Usiris]]a i Artarijevog sina [[Menostan]]a<ref>[[Ktezije]]: „Persica“, [http://www.livius.org/ct-cz/ctesias/photius_persica2.html#%A741 41. i 42.]</ref>, no oba puta [[Megabiz II.]] je ostvario pobjedu na način da se prethodno dogovorio da umjesto bitke vodi dvoboj sa zapovjednicima protivničkih vojska<ref>[http://books.google.hr/books?id=on8TAAAAYAAJ&pg=PA133&lpg=PA133&dq=Artarius+Babylonia&source=bl&ots=pl5iyEVQq-&sig=R6nvDb_jQmAKCSyykSU92m0oa64&hl=hr&ei=kaXjSr_VMobesgb_0sWMAQ&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=2&ved=0CAwQ6AEwAQ#v=onepage&q=&f=false Charles Rollin: „Antička povijest“ (''Ancient History''), knjižnica sveučilišta u Harvardu, 1804., 3. svezak, str. 133.]</ref>. Artarije je zajedno s eunuhom [[Artoksaro]]m i sestrom [[Amitis (kćer Kserksa)|Amitis]] sudjelovao kao posrednik u [[Megabiz II.|Megabizovom]] pomirenju s velikim kraljem, koji ga je pomilovao. | Uloga Artarija u dvorskim spletkama nakon smrti njegova oca i [[Ahemenidsko Carstvo|perzijskog]] vladara [[Kserkso|Kserksa]] nije poznata, no povjesničari poput [[Ktezije|Ktezija]] spominju kako su u njima sudjelovali njegova braća [[Darije (Kserksov sin)|Darije]] i [[Histasp (Kserksov sin)|Histasp]]. [[Megabiz II.]], sin [[Babilonija|babilonskog]] satrapa [[Zopir]]a, podigao je ustanak protiv [[Artakserkso I.|Artakserksa I.]] budući kako je perzijski vladar dao pogubiti [[Drevni Egipat|egipatske]] pobunjenike (koje je porazio sam Megabiz), unatoč Megabizovom obećanju kako će biti pošteđeni. Artakserkso I. je potom na [[Megabiz II.|Megabiza]] poslao dvije vojske pod zapovjedništvom [[Usiris]]a i Artarijevog sina [[Menostan]]a<ref>[[Ktezije]]: „Persica“, [http://www.livius.org/ct-cz/ctesias/photius_persica2.html#%A741 41. i 42.]</ref>, no oba puta [[Megabiz II.]] je ostvario pobjedu na način da se prethodno dogovorio da umjesto bitke vodi dvoboj sa zapovjednicima protivničkih vojska<ref>[http://books.google.hr/books?id=on8TAAAAYAAJ&pg=PA133&lpg=PA133&dq=Artarius+Babylonia&source=bl&ots=pl5iyEVQq-&sig=R6nvDb_jQmAKCSyykSU92m0oa64&hl=hr&ei=kaXjSr_VMobesgb_0sWMAQ&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=2&ved=0CAwQ6AEwAQ#v=onepage&q=&f=false Charles Rollin: „Antička povijest“ (''Ancient History''), knjižnica sveučilišta u Harvardu, 1804., 3. svezak, str. 133.]</ref>. Artarije je zajedno s eunuhom [[Artoksaro]]m i sestrom [[Amitis (kćer Kserksa)|Amitis]] sudjelovao kao posrednik u [[Megabiz II.|Megabizovom]] pomirenju s velikim kraljem, koji ga je pomilovao. |
Trenutačna izmjena od 19:17, 7. svibnja 2022.
Artarije (akad. Arteremu, grč. Artarius) je bio sin Kserksa, odnosno član kraljevske perzijske dinastije Ahemenida. Vladao je kao satrap Babilonije u doba Kserksovog sina Artakserksa I. (465. - 424. pr. Kr.)[1], velikog kralja Perzijskog Carstva. Artarije se spominje u arhivama trgovačke obitelju Murašu iz Nipura[2][3] (431. - 424. pr. Kr.), te u djelima grčkog povjesničara i liječnika Ktezija koji je služio na perzijskom kraljevskom dvoru.
Uloga Artarija u dvorskim spletkama nakon smrti njegova oca i perzijskog vladara Kserksa nije poznata, no povjesničari poput Ktezija spominju kako su u njima sudjelovali njegova braća Darije i Histasp. Megabiz II., sin babilonskog satrapa Zopira, podigao je ustanak protiv Artakserksa I. budući kako je perzijski vladar dao pogubiti egipatske pobunjenike (koje je porazio sam Megabiz), unatoč Megabizovom obećanju kako će biti pošteđeni. Artakserkso I. je potom na Megabiza poslao dvije vojske pod zapovjedništvom Usirisa i Artarijevog sina Menostana[4], no oba puta Megabiz II. je ostvario pobjedu na način da se prethodno dogovorio da umjesto bitke vodi dvoboj sa zapovjednicima protivničkih vojska[5]. Artarije je zajedno s eunuhom Artoksarom i sestrom Amitis sudjelovao kao posrednik u Megabizovom pomirenju s velikim kraljem, koji ga je pomilovao.
Poveznice
Izvori
- ↑ John Boardman: The Cambridge ancient history, 6. svezak, str. 237.
- ↑ Artakserkso I. (enciklopedija Iranica, R. Schmitt)
- ↑ V. Donbaz i M. Stolper: Gleanings from Murašu Texts in the Collections of the Istanbul Archaeological Museums, 1993. (PDF format)
- ↑ Ktezije: „Persica“, 41. i 42.
- ↑ Charles Rollin: „Antička povijest“ (Ancient History), knjižnica sveučilišta u Harvardu, 1804., 3. svezak, str. 133.