Razlika između inačica stranice »Arijan«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Kategorija:Rimski književnici]] | |||
[[Kategorija:Rimski povjesničari]] | [[Kategorija:Rimski povjesničari]] | ||
[[Kategorija:Starogrčki književnici]] | [[Kategorija:Starogrčki književnici]] |
Trenutačna izmjena od 11:54, 7. svibnja 2022.
Flavije Arijan Ksenofont (grč. Ἀρριανός; lat. Flavius Arrianus, oko 86.-146.) iz Nikomedije je bio rimski povjesničar, vojni zapovjednik i filozof grčkog podrijetla[1].
Dobivši vrlo dobro obrazovanje, stupio je u rimsku vojnu službu. Rimski car Hadrijan imenovao ga je konzulom i 131. povjerio upravu nad Kapadociju koju je obranio od Alana. Kada je 137. opozvan s te dužnosti, posvetio se pisanju.
Njegovo glavno djelo je Anabaza (grč. Ἀλεξάνδρου Ἀνάβασις, Alexándrou Anábasis; lat. Anabasis Alexandri) u 7 knjiga. U ovom djelu, najboljem o ratovima Aleksandra III. Makedonskog, legende o Aleksandru pretvorene su u povijest. Pisao je kritički, ograđujući se od stvari u koje sam nije vjerovao. U pretjerivanju snage perzijskih vojskiarmija Arijan se ne razlikuje od Herodota.
U njegovoj povijesti Indije (grč. Ινδική, Indiki; lat. Historia Indica) dragocjen je II. dio s opisom Nearhovog (grč. Νέαρχος) puta od Inda do Eufrata (grč. Εὐφράτης). Među radovima od vojnog interesa, značajna je i njegova taktika (grč. Τέχνη τακτική, lat. Ars tactica), mada je neki pripisuju Elijanu. Vrlo je značajna za poznavanje makedonske taktike.
Arijana ne treba miješati sa atenskim vojskovođom i povjesničarom Ksenofontom koji je živio u 4. stoljeću pr. Kr. čije se djelo također naziva „Anabaza“. Arijana se smatra jednim od najboljih autora o Aleksandrovim pohodima, te jednim od najznačajnijih povjesničara koji su svoja djela pisali iz vojne perspektive.
Izvori
Literatura
- ”Arijan”, U: Vojna enciklopedija, sv. 1., Beograd: Izdanje redakcije Vojne enciklopedije, 1970., str. 209.
- H. Kochly, W. Rüstow, Griechische Kriegsschriftsteller, II, Leipzig, 1855.
- M. Jähns, Geschichte der Kriegswissenschaften, I, München, 1889.
- Arijan: „Aleksandrovi pohodi“, preveo: Aubrey de Sélincourt, izdavač: Penguin Classics, 1958.
- A. A. Phillips i M. M. Willcock: „Ksenofont i Arijan u lovu sa lovačkim psima“ (Xenophon & Arrian On Hunting with Hounds), Cynegeticus, izdavač: Oxford, Aris & Phillips, 1999.
- P. A. Stadter: „Arijan iz Nikomedije“ (Arrian of Nicomedia), izdavač: Chapel Hill, 1980.
- R. Syme: „Arijanova karijera“ (The Career of Arrian), izdavač: Harvard Studies in Classical Philology, 1982., 86. svezak, str. 171.-211.
- E. L. Wheeler: „Flavije Arijan - politička i vojna biografija“ (Flavius Arrianus: a political and military biography), izdavač: Duke University, 1977.
Vanjske poveznice
- Arijan iz Nikomedije (Livius.org, Jona Lendering)
- William Dansey: Arrian On Coursing: the Cynegeticus, 1831. (Archive.org)
- Arijan: Anabasis Alexandri (prijevod na engleski, Websfor.org)
|