Razlika između inačica stranice »Arapska guma«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Arapska guma'''-->[[Datoteka:Acacia_senegal_-_Köhler–s_Medizinal-Pflanzen-004.jpg|mini|[[Acacia senegal]]]]
[[Datoteka:Acacia_senegal_-_Köhler–s_Medizinal-Pflanzen-004.jpg|mini|[[Acacia senegal]]]]
[[Datoteka:Gum-arabic.png|thumb|right|Arapska guma u prahu za slikarstvo]]
[[Datoteka:Gum-arabic.png|thumb|right|Arapska guma u prahu za slikarstvo]]
'''Arapska guma''' zove se tako, jer su je u [[Europa|Europu]] donijeli [[Arapi]], dobiva se od raznih vrsti [[akacija]], ponajviše od grma ''Acacia senegal'' (''Acacia verek'').
'''Arapska guma''' zove se tako, jer su je u [[Europa|Europu]] donijeli [[Arapi]], dobiva se od raznih vrsti [[akacija]], ponajviše od grma ''Acacia senegal'' (''Acacia verek'').

Trenutačna izmjena od 19:27, 1. svibnja 2022.

Arapska guma u prahu za slikarstvo

Arapska guma zove se tako, jer su je u Europu donijeli Arapi, dobiva se od raznih vrsti akacija, ponajviše od grma Acacia senegal (Acacia verek).

Nastanak

Guma nastaje u unutarnjoj kori stabla i grana tzv. gummosis. Po nekim autorima gummosis nastaje od bakterija i gljiva ili od ozljeda na pr. životinjama ili suviškom fermenata. Po drugima zavisi gummosis o starosti i hranidbi akacije; tu tvrdnju dokazuju činjenicom, što jednake biljke ne daju jednake gume ni po sadržaju ni po svojstvima. Jedne akacije k tome zarežu tako, da skinu s kore remen nekoliko centimetara širok. Guma izlazi iz stabla odmah poslije perioda kiša, prije nego što se lišće razvije, kad suhi istočni vjetrovi sve ugriju i osuše (u Sudanu, Kordofanu i Senegambiji), a od toga kora puca i curi iz nje guma.

Arapska guma uglavnom je spoj kalcija, kalija i magnezija s arabincm, t.j. kiselinskim ugljičnim hidratom, koji se u vodi topi, no nije pravi koloid, jer ima osmotski tlak. Ravninu polarizacije odvraća na lijevo ili na desno, prema svome podrijetlu. U gumi se nalaze i posebni katalizatori za oksidaciju, tzv. enzimi: oksidaza i peroksidaza, od kojih se lako oksidiraju spojevi s karbolnom skupinom i neki drugi, kao npr. morfin, adrenalin, strihnin, digitoksin, kokain itd. Ako se zagrije otopina gume do 100° C, unište se ti katalizatori, a u pilule se mogu s gumom pomiješati gore spomenuti lijekovi.

Guma se izvozi u luke i ondje sortira na jasne, prozirne, bjelkaste ili malo žućkaste komade (tzv. ljekarnička arapska guma) smeđe i žuto obojane (tzv. tehnička guma). Služi u bojadisarstvu i tiskarstvu i u tehnici kao ljepilo na markama. Najbolja je vrsta kordofanska (Gummi arabicum electissima). Iz Senegambije izvozi se godišnje 7—8 milijuna kg, a iz Sudana i Kordofana 10—20 milijuna.

Ljekovito djelovanje

Guma ublažuje boli kod upale kože i sluznice. Umanjuje odnosno, uklanja podražaj koji prouzrokuju neki lijekovi (npr. digitalis). Zajedno s fiziološkom otopinom kuhinjske soli uzimaju je mjesto transfuzije krvi kod jakog krvarenja.

U ljekarstvu se uzima od najdavnijih vremena. Tako je u egipatskoj medicini spominju pred 1700 godina kao »kami«, od koje je riječi nastao grčki izraz »komi«, odnosno sadašnji gumi.

Izvori

Nuvola apps bookcase.pngOvaj članak uključuje tekst iz Hrvatske enciklopedije, objavljivane od 1941. do 1945. godine, koja je javno dobro.