More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Antun Fabris''' ([[Dubrovnik]], [[5. travnja]] [[1864.]] - [[Dubrovnik]], [[14. listopada]] [[1904.]]), dubrovački filolog, slavist i novinar, podrijetlom [[Korčula (grad)|Korčulanin]], član [[dubrovački srbokatolički pokret|srbokatoličkog pokreta]]. | |||
Godine [[1885.]] završio je gimnaziju u Dubrovniku. Bio se oduševio srbokatoličkim idejama svojih profesora [[Luko Zore|Luka Zore]] i [[Pero Budmani|Pera Budmanija]], pa je aktivno sudjelovao u radu [[Srbi|srpske]] dubrovačke mladeži, a u zrelim godinama postao je jednim od najutjecajnijih dubrovačkih Srba [[katolik]]a s jako izraženim smislom za hrvatsko-srpsku suradnju. Studirao je [[filologija|filologiju]] i [[slavistika|slavistiku]] u [[Beč]]u. U razdoblju od [[1889.]] do [[1895.]] radio je kao suplent (pomoćni učitelj) u Splitskoj gimnaziji, a potom u Talijanskoj gimnaziji u [[Zadar|Zadru]]. Bio je iznimno cijenjen [[novinar]], pa je 1895. postavljen za urednika srpskoga lista ''Dubrovnik''. Nakon pokretanja časopisa ''[[Srđ (časopis)|Srđ]]'' ([[1902.]]) postao je, sve do smrti, njegovim vlasnikom, izdavateljem i odgovornim urednikom. Nekoliko godina pred smrt bio je tajnik Srpske narodne stranke u Dalmaciji. Vjeruje se da je umro radi posljedica pedesetodnevnog tamnovanja zbog u ''Srđu'' objavljene pjesme ''Bokeška noć'' Uroša Trojanovića. | Godine [[1885.]] završio je gimnaziju u Dubrovniku. Bio se oduševio srbokatoličkim idejama svojih profesora [[Luko Zore|Luka Zore]] i [[Pero Budmani|Pera Budmanija]], pa je aktivno sudjelovao u radu [[Srbi|srpske]] dubrovačke mladeži, a u zrelim godinama postao je jednim od najutjecajnijih dubrovačkih Srba [[katolik]]a s jako izraženim smislom za hrvatsko-srpsku suradnju. Studirao je [[filologija|filologiju]] i [[slavistika|slavistiku]] u [[Beč]]u. U razdoblju od [[1889.]] do [[1895.]] radio je kao suplent (pomoćni učitelj) u Splitskoj gimnaziji, a potom u Talijanskoj gimnaziji u [[Zadar|Zadru]]. Bio je iznimno cijenjen [[novinar]], pa je 1895. postavljen za urednika srpskoga lista ''Dubrovnik''. Nakon pokretanja časopisa ''[[Srđ (časopis)|Srđ]]'' ([[1902.]]) postao je, sve do smrti, njegovim vlasnikom, izdavateljem i odgovornim urednikom. Nekoliko godina pred smrt bio je tajnik Srpske narodne stranke u Dalmaciji. Vjeruje se da je umro radi posljedica pedesetodnevnog tamnovanja zbog u ''Srđu'' objavljene pjesme ''Bokeška noć'' Uroša Trojanovića. | ||
Posljednja izmjena od 1. svibanj 2022. u 11:49
Antun Fabris (Dubrovnik, 5. travnja 1864. - Dubrovnik, 14. listopada 1904.), dubrovački filolog, slavist i novinar, podrijetlom Korčulanin, član srbokatoličkog pokreta.
Godine 1885. završio je gimnaziju u Dubrovniku. Bio se oduševio srbokatoličkim idejama svojih profesora Luka Zore i Pera Budmanija, pa je aktivno sudjelovao u radu srpske dubrovačke mladeži, a u zrelim godinama postao je jednim od najutjecajnijih dubrovačkih Srba katolika s jako izraženim smislom za hrvatsko-srpsku suradnju. Studirao je filologiju i slavistiku u Beču. U razdoblju od 1889. do 1895. radio je kao suplent (pomoćni učitelj) u Splitskoj gimnaziji, a potom u Talijanskoj gimnaziji u Zadru. Bio je iznimno cijenjen novinar, pa je 1895. postavljen za urednika srpskoga lista Dubrovnik. Nakon pokretanja časopisa Srđ (1902.) postao je, sve do smrti, njegovim vlasnikom, izdavateljem i odgovornim urednikom. Nekoliko godina pred smrt bio je tajnik Srpske narodne stranke u Dalmaciji. Vjeruje se da je umro radi posljedica pedesetodnevnog tamnovanja zbog u Srđu objavljene pjesme Bokeška noć Uroša Trojanovića.
U pjesmi Bokeška noć s puno se epiteta opjevavaju ljepote Boke kotorske, ali ju mladi Trojanović stavlja u srpsko-crnogorski kontekst, zbog čega objavljenu pjesmu zaplijenjuju austrijske vlasti.
Izvori
1. Tolja, N: Dubrovački Srbi katolici - istine i zablude, Dubrovnik, 2011.