Razlika između inačica stranice »Opsada Varaždina 1527.«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (file->datoteka)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Opsada Varaždina 1527.'''-->{{Bitka|naziv=Opsada Varaždina 1527.|slika=[[File:Varasdin.jpg|300px]]|opis slike=Grad Varaždin u drugoj polovici 17. stoljeća|sukob=Građanski rat u Hrvatskoj i Ugarskoj 1527. - 1538.|vrijeme=26. rujna 1527.|mjesto=Okolica [[Varaždin|Važardina]]|ishod=Povlačenje pro-Zapoljinih snaga|strana1=Pristalice [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda Habsburga]]|strana2=Pristalice [[Ivan Zapolja|Ivana Zapolje]]|zapovjednik1=Nepoznato|zapovjednik2=ban [[Krsto Frankopan Brinjski|Krsto I. Frankapan Brinjski]] (teško ranjen, kasnije umro)|postrojbe1=Nepoznati broj branitelja|postrojbe2=10 000 pješaka <br> 3 000 konjanika|gubitci1=Nepoznato|gubitci2=Nepoznato}}
<!--'''Opsada Varaždina 1527.'''-->{{Bitka|naziv=Opsada Varaždina 1527.|slika=[[Datoteka:Varasdin.jpg|300px]]|opis slike=Grad Varaždin u drugoj polovici 17. stoljeća|sukob=Građanski rat u Hrvatskoj i Ugarskoj 1527. - 1538.|vrijeme=26. rujna 1527.|mjesto=Okolica [[Varaždin|Važardina]]|ishod=Povlačenje pro-Zapoljinih snaga|strana1=Pristalice [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda Habsburga]]|strana2=Pristalice [[Ivan Zapolja|Ivana Zapolje]]|zapovjednik1=Nepoznato|zapovjednik2=ban [[Krsto Frankopan Brinjski|Krsto I. Frankapan Brinjski]] (teško ranjen, kasnije umro)|postrojbe1=Nepoznati broj branitelja|postrojbe2=10 000 pješaka <br> 3 000 konjanika|gubitci1=Nepoznato|gubitci2=Nepoznato}}


'''Opsada Varaždina''' dogodila se krajem rujna 1527. godine, u jeku građanskog rata u koji je zapalo [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|Ugarsko-Hrvatsko Kraljevstvo]], nakon što su plemićki sabori izabrali različite kandidate za novog kralja nakon pogibije [[Ludovik II.|Ludovika II Jagelovića]] u [[Mohačka bitka|Bitci na Mohačkom polju]].  
'''Opsada Varaždina''' dogodila se krajem rujna 1527. godine, u jeku građanskog rata u koji je zapalo [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|Ugarsko-Hrvatsko Kraljevstvo]], nakon što su plemićki sabori izabrali različite kandidate za novog kralja nakon pogibije [[Ludovik II.|Ludovika II Jagelovića]] u [[Mohačka bitka|Bitci na Mohačkom polju]].  

Trenutačna izmjena od 04:41, 1. svibnja 2022.

Opsada Varaždina 1527.
sukob: Građanski rat u Hrvatskoj i Ugarskoj 1527. - 1538.
Varasdin.jpg
Grad Varaždin u drugoj polovici 17. stoljeća
Vrijeme 26. rujna 1527.
Mjesto Okolica Važardina
Ishod Povlačenje pro-Zapoljinih snaga
Sukobljene strane
Pristalice Ferdinanda Habsburga Pristalice Ivana Zapolje
Zapovjednici
Nepoznato ban Krsto I. Frankapan Brinjski (teško ranjen, kasnije umro)
Postrojbe
Nepoznati broj branitelja 10 000 pješaka
3 000 konjanika
Gubitci
Nepoznato Nepoznato

Opsada Varaždina dogodila se krajem rujna 1527. godine, u jeku građanskog rata u koji je zapalo Ugarsko-Hrvatsko Kraljevstvo, nakon što su plemićki sabori izabrali različite kandidate za novog kralja nakon pogibije Ludovika II Jagelovića u Bitci na Mohačkom polju.

Kontekst

Nakon pogibije Ludovika II Jagelovića na Mohaču, u Cetingradu se početkom 1527. godine sastao hrvatski sabor kako bi izabrao novoga kralja. Za novoga kralja sabor je izabrao moćnog Ferdinand I. Habsburškog, kojeg je hrvatsko plemstvo htjelo tjesnije vezati uz hrvatske napore u ratovima protiv Osmanlija.[1] Na drugom kraju države, ugarsko je plemstvo u Stolnom Biogradu (Szekesfehervaru) nekoliko mjeseci ranije za novog kralja izabralo erdeljskog plemića Ivana Zapolju. Njihov je izbor slijedio i slavonski sabor koji je u Dubravi pokraj Čazme, na utjecaj Krste Frankapana i zagrebačkog biskupa Šimuna Erdődija također izabrao Zapolju za novog kralja, zbog čega je kraljevstvo propalo u građanski rat između dvojice protukraljeva.[2]

Početak rata

Ferdinand je uskoro s vojskom od dvadesetak tisuća ljudi krenuo iz Beča te je uspješno započeo rat protiv Zapoljine struje osvojivši gradove Gjur, Komoran, Ostrogon, Višegrad i Budim, dok su se Zapoljine snage stale povlačiti prema Tisi. Ondje ih je uskoro sustigao Ferdinandov vojskovođa - grof Nikola Salm koji im je u Bitci kod Tokaja nanio težak poraz, pa je Zapolja u pomoć pozvao Krstu Frankopana koji je bio na njegovoj strani.[3]

Opsada grada

Frankopan je u Križevcima prikupio 10 000 pješaka i 3 000 konjanika, ali je zastao kod Varaždina, računajući na to da je posada u varaždinskoj tvrđavi pro-Habsburška, ali da je grad pro-Zapoljski raspoložen. Dok je obilazio zidine oko tvrđave, sa zidina je opalio top čije ga je tane teško ranilo. Prema povjesničaru Rudolfu Horvatu, zatim je krenuo prema Koprivnici ali je podlegao ranama dok je stigao do Martijanca,[3] što je bio težak udarac Zapoljinoj strani u ratu.

Izvori