Bruno Raspudić: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{NPOV/brisati}} | |||
Fra '''Bruno Raspudić''', hrvatski kulturni djelatnik u iseljeništvu. Studirao je klasične jezike na Filozofskom fakultetu u Madridu, gdje je doktorirao radnjom Marcos Marulić, humanista Croata (1957.). Od 1957. do odlaska u mirovinu 1996. posvetio se [[pastoral]]nom radu u SAD-u. U španjolskoj reviji [[Ecclesia (Madrid)|Ecclesia]] objavio je članak Stepinčev govor pred smrt, a prigodom Međunarodne izložbe narodnih umijeća u Madridu (1955.) napisao je uvodnik i zaglavlje u brošuri Croacia. Sudjelovao u plasiranju emisija hrvatske glazbe na postaji [[Radio Nacional de Espańa]]. | Fra '''Bruno Raspudić''', hrvatski kulturni djelatnik u iseljeništvu. Studirao je klasične jezike na Filozofskom fakultetu u Madridu, gdje je doktorirao radnjom Marcos Marulić, humanista Croata (1957.). Od 1957. do odlaska u mirovinu 1996. posvetio se [[pastoral]]nom radu u SAD-u. U španjolskoj reviji [[Ecclesia (Madrid)|Ecclesia]] objavio je članak Stepinčev govor pred smrt, a prigodom Međunarodne izložbe narodnih umijeća u Madridu (1955.) napisao je uvodnik i zaglavlje u brošuri Croacia. Sudjelovao u plasiranju emisija hrvatske glazbe na postaji [[Radio Nacional de Espańa]]. | ||
Posljednja izmjena od 1. svibanj 2022. u 00:32
Fra Bruno Raspudić, hrvatski kulturni djelatnik u iseljeništvu. Studirao je klasične jezike na Filozofskom fakultetu u Madridu, gdje je doktorirao radnjom Marcos Marulić, humanista Croata (1957.). Od 1957. do odlaska u mirovinu 1996. posvetio se pastoralnom radu u SAD-u. U španjolskoj reviji Ecclesia objavio je članak Stepinčev govor pred smrt, a prigodom Međunarodne izložbe narodnih umijeća u Madridu (1955.) napisao je uvodnik i zaglavlje u brošuri Croacia. Sudjelovao u plasiranju emisija hrvatske glazbe na postaji Radio Nacional de Espańa.
Bio je 1952. sudionikom 35. međunarodnog euharistijskog kongresa u Barceloni, gdje je održao predavanje o vjerskim i povijesnim temama. Uz njega, od hrvatskih sudionika ondje su govorili Pavao Tijan, Luka Brajnović, Franjo Hijacint Eterović, vlč. Vilim Cecelja i I. Kokot. Spomen-knjiga ovog Kongresa iz 1953. sadržavala je teološke i povijesne radovi fra Karla Balića, oca Stjepana Sakača, dr Ive Omrčanina i nadbiskupa Ivana Šarića.
Izvori
- Gojko Borić: Hrvati u Madridu, Hrvatska revija br. 1/2010.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.
Script error: The function "main" does not exist.