Andromeda (zviježđe): razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Andromeda (zviježđe)'''-->{{Infobox zviježđe|
{{Infobox zviježđe|
ime = Andromeda |
ime = Andromeda |
name = Andromeda |
name = Andromeda |

Posljednja izmjena od 30. travanj 2022. u 21:36

Andromeda (lat.: Andromeda)
Andromeda
Kratica And
Genitiv Andromedae
Simbolizira: Andromeda
Rektascenzija 1 h
Deklinacija +40°
Površina 722 sq. deg. (rang: 19.)
Broj zvijezda
sjajnijih od m = 3
3
Najsjajnija zvijezda α And (Alpheratz)
(Priv. mag. 2.1)
Meteorski pljuskovi
Susjedna
zviježđa
Vidljivo u rasponu zemljopisnih širina: +90° i −40°
U najboljem položaju za promatranje u 21h je u mjesecu studenom. 
vidi i Kategorija:Andromeda (zviježđe)
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Andromeda (zviježđe).

Andromeda (lat: Andromeda) je zviježđe nazvano po princezi Andromedi (grčki: Ανδρομέδη), liku iz grčke mitologije. Konstelacija sjeverne polutke pozicionirana kraj Pegaza. Andromeda je poznata po Andromedinoj galaksiji.

Najsjajnija zvijezda u zviježđu je Alpheratz (Sirrah), koja čini glavu Andromede, i ima Bayerovu oznaku Alfa Andromede. Prije je ta zvijezda pripadala Andromedi i Pegazu, pa je bila poznata kao Delta Pegaza. Danas, zajedno s Alfom, Betom i Gamom Pegaza čini Veliki pegazov kvadrat.

Beta Andromede je poznata pod imenom Mirach. Nalazi se 200 ly od nas i ima prividni sjaj od + 2.1 magnitudu.

Gama Andromede, ili Alamak, je dvostruka zvijezda udaljena 350 ly i ima prividni sjaj od + 2.1 magnitude.

Važniji nebeski objekti[uredi]

Zviježđe je najpoznatije po spiralnoj galaksiji M31, Andromedinoj galaksiji. Andromedina galaktika je jedan od najdaljih objekata koje možemo vidjeti golim okom. Ona je ujedno i nama najbliža spiralna galaksija, divovskih dimenzija. Andromedina galaktika ima još nekolicinu satelitskih galaksija, M32, M110, NGC 147 i NGC 185. Sve su te galaktika dostupne amaterskih teleskopima od već 15 cm u promjeru.

Od ostalih objekata treba napomenuti NGC 891, bridom okrenutu spiralnu galaksiju. NGC 752, otvoreni skup južno od Miracha i planetarnu maglicu NGC 7662 poznatu još i pod imenom "Plava pahulja".

Izvori[uredi]

  • Opća Astronomija I. dio; D. Roša, Zagreb, 1997.