Branko Vodnik: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na: orijentacija, traži
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Branko Vodnik'''-->'''Branko Vodnik''' ([[Varaždin]], [[26. veljače]] [[1879.]] - [[Zagreb]], [[14. lipnja]] [[1926.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] književnik i [[književna povijest|književni povjesničar]] i književni kritičar.
'''Branko Vodnik''' ([[Varaždin]], [[26. veljače]] [[1879.]] - [[Zagreb]], [[14. lipnja]] [[1926.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] književnik i [[književna povijest|književni povjesničar]] i književni kritičar.


== Životopis ==
== Životopis ==

Posljednja izmjena od 30. travanj 2022. u 13:40

Branko Vodnik (Varaždin, 26. veljače 1879. - Zagreb, 14. lipnja 1926.), bio je hrvatski književnik i književni povjesničar i književni kritičar.

Životopis

Pravo prezime mu je Drechsler.[1] Školovao se u rodnom gradu, slavistiku je studirao u Zagrebu, Pragu i Krakovu, a doktorirao je na zagrebačkom sveučilištu 1905. godine. Bio je profesor hrvatske književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i urednik časopisa "Nova Hrvatska", "Suvremenik" i "Jugoslavenska njiva".

Javio se u trenutcima koji su bili prijelomni za hrvatsku književnu kritiku, početkom 20. stoljeća. Branko Vodnik je u hrvatskoj književnoj kritici bio zagovaratelj primjene estetskoga kriterija kao prvog. U monografijama i raspravama kombinira biografsku i kritičko-povijesnu metodu, nastojeći ustanoviti ineterakciju između pisca i njegova naroda. Četvrt stoljeća djelovanja zahvaćao je probleme suvremene književnosti, upuštajući se nerijetko i u novinske polemike, te je izdao prvu sustavniju povijest književnosti u Hrvata 1913. Najcjelovitije primjere vlastite povijesne i kritičke metode pokazuje u radovima o piscima 19. stoljeća.

Djela

  • Slavonska književnost u XVIII. vijeku
  • Stanko Vraz
  • Petar Preradović: studija, Zagreb, 1903.
  • Antun Mihanović
  • Povijest hrvatske književnosti: knjiga I.: od humanizma do potkraj XVIII. stoljeća: s uvodom V. Jagića: o hrvatskoj glagolskoj književnosti: izdanje Matice dalmatinske, Matica hrvatska, Zagreb, 1913.

Nagrade

Vanjske poveznice

Izvori

  1. Silvije Strahimir Kranjčević, Sabrana djela, Odjel za suvremenu književnost JAZU, 1967., str. 790.