Toggle menu
243,8 tis.
103
18
640,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Amuzgo: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Amuzgo'''-->'''Amuzgo''' (Amusgo, Amishgo).- Indijanski narod porodice Amuzgoan (ili [[Mixtecan]]), Velika porodica ([[Oto-Manguean]]) naseljen po [[Meksiko|meksičkim]] državama [[Guerrero]] (sela: Ometepec, [[Xochistlahuaca]], Tlacoachistlahuaca, Cosuyoapan, Zacoalpa, Chochoapan, Huehuetono, El Pájaro, Las Minas, Cerro Bronco, Guadalupe Victoria, Guajentepec i Pueblo Nuevo.) i [[Oaxaca]] (San Pedro Amuzgos i Santa María Ipalapa). Amuzgi govore tri razna jezika od kojih svaki ima više dijalekata.  
'''Amuzgo''' (Amusgo, Amishgo).- Indijanski narod porodice Amuzgoan (ili [[Mixtecan]]), Velika porodica ([[Oto-Manguean]]) naseljen po [[Meksiko|meksičkim]] državama [[Guerrero]] (sela: Ometepec, [[Xochistlahuaca]], Tlacoachistlahuaca, Cosuyoapan, Zacoalpa, Chochoapan, Huehuetono, El Pájaro, Las Minas, Cerro Bronco, Guadalupe Victoria, Guajentepec i Pueblo Nuevo.) i [[Oaxaca]] (San Pedro Amuzgos i Santa María Ipalapa). Amuzgi govore tri razna jezika od kojih svaki ima više dijalekata.  
Amuzgosi su seosko stanovništvo koje se bavi uzgojem kukuruza  i drugih kultura, te raznim obrtima: lončarstvo, pletenjem [[hamak]]a (’hammocks’; viseće ležaljke), košaraštvom (od bambusa i palmi), te  tkanjem.  Po vjeri su katolici. Sami sebe nazivaju Tzjon Non. Ime Amuzgo  dolazi od Nahua naziva "amoxco", s rezervom se pevodi kao  "lugar donde hay librerías o bibliotecas", to jest 'Place of Books' a odnosi se na mjesto Xochistlahuaca, koji je bio religiozno središte ovoga kraja u vrijeme španjolske konkviste.  
Amuzgosi su seosko stanovništvo koje se bavi uzgojem kukuruza  i drugih kultura, te raznim obrtima: lončarstvo, pletenjem [[hamak]]a (’hammocks’; viseće ležaljke), košaraštvom (od bambusa i palmi), te  tkanjem.  Po vjeri su katolici. Sami sebe nazivaju Tzjon Non. Ime Amuzgo  dolazi od Nahua naziva "amoxco", s rezervom se pevodi kao  "lugar donde hay librerías o bibliotecas", to jest 'Place of Books' a odnosi se na mjesto Xochistlahuaca, koji je bio religiozno središte ovoga kraja u vrijeme španjolske konkviste.  
Amuzgo 1990. broje preko 30,000 govornika (bez djece mlađe od 5 godina) u Guerreru i 5,008 u Oaxaci.
Amuzgo 1990. broje preko 30,000 govornika (bez djece mlađe od 5 godina) u Guerreru i 5,008 u Oaxaci.

Posljednja izmjena od 30. travanj 2022. u 12:22

Amuzgo (Amusgo, Amishgo).- Indijanski narod porodice Amuzgoan (ili Mixtecan), Velika porodica (Oto-Manguean) naseljen po meksičkim državama Guerrero (sela: Ometepec, Xochistlahuaca, Tlacoachistlahuaca, Cosuyoapan, Zacoalpa, Chochoapan, Huehuetono, El Pájaro, Las Minas, Cerro Bronco, Guadalupe Victoria, Guajentepec i Pueblo Nuevo.) i Oaxaca (San Pedro Amuzgos i Santa María Ipalapa). Amuzgi govore tri razna jezika od kojih svaki ima više dijalekata. Amuzgosi su seosko stanovništvo koje se bavi uzgojem kukuruza i drugih kultura, te raznim obrtima: lončarstvo, pletenjem hamaka (’hammocks’; viseće ležaljke), košaraštvom (od bambusa i palmi), te tkanjem. Po vjeri su katolici. Sami sebe nazivaju Tzjon Non. Ime Amuzgo dolazi od Nahua naziva "amoxco", s rezervom se pevodi kao "lugar donde hay librerías o bibliotecas", to jest 'Place of Books' a odnosi se na mjesto Xochistlahuaca, koji je bio religiozno središte ovoga kraja u vrijeme španjolske konkviste. Amuzgo 1990. broje preko 30,000 govornika (bez djece mlađe od 5 godina) u Guerreru i 5,008 u Oaxaci.

Vanjske poveznice