Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,3 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Branimir Bilić: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Branimir Bilić'''-->{{Infookvir novinar
{{Infookvir novinar
| ime            = Branimir Bilić
| ime            = Branimir Bilić
| slika          =
| slika          =

Posljednja izmjena od 30. travanj 2022. u 12:14

Branimir Bilić
Rođenje 14. studenog 1957.
Zvanje politolog
Nacionalnost hrvatska
Nagrade - Zlatno pero HND-a
- nagrada Foruma 21 za promicanje pojedinca i demokratske Hrvatske
- nagrada Europski krug za promicanje hrvatskih i europskih vrijednosti

Branimir Bilić (Studenci, 14. studenoga 1957.), hrvatski novinar, urednik i komentator.

Životopis

Rođen je 14. studenoga 1957. u Studencima kod Imotskoga, gimnaziju je završio u Splitu, a Fakultet političkih znanosti u Zagrebu. Na HRT-u radi od 1982.[1]

Posebno se istaknuo novinarskim izvješćima s Kosova tijekom kosovske krize krajem 1980-ih, prijenosima događaja tijekom Domovinskog rata, a u novije vrijeme i komentarima tijekom posjeta pape Ivana Pavla II. i pape Benedikta XVI. Hrvatskoj. Također je uređivao i uživo vodio brojne emisije.

U rujnu 2012. ukinuta mu je emisija Puls Hrvatske, a otvorenim pismom poručio je javnosti kako su to učinili namještenici s HTV-a po nalogu vlasti, koju je tada vršila Kukuriku koalicija.[2] Početkom ožujka 2015. uputio je Programskom vijeću HRT-a pismo u kojem je, potaknut neprimjerenim ponašanjem Elizabete Gojan tijekom komentiranja predsjedničke inauguracije Kolinde Grabar-Kitarović, upozorio na niz problema na HRT-u, od kojih je, među ostalima, posebno istaknuo problem Dnevnika HTV-a kojeg obilježavaju „niska profesionalnost i kvaliteta, visoka ideologiziranost, politiziranost i politička pristranost u korist vladajuće koalicije i bivšeg predsjednika RH”. Od ostalih problema naveo je marginalizaciju hrvatske kulture, obrazovanja, znanosti, duhovnosti, poduzetništva i baštine te hrvatskog jezika i vrjednota Domovinskog rata, uz istovremeno promicanje jugoslavenstva. Kao posljedicu svega toga naveo je pad kvalitete programa i srozavanje ugleda HRT-a.[3] Već sljedećeg dana po objavi pisma počeo je dobivati prijetnje otkazom, a nakon nekoliko dana Pravna služba HRT-a je i pokrenula proceduru davanja izvanrednog otkaza.[4] Ipak, nakon promjene vlasti krajem 2015. ponovno je vraćen u program te od jeseni 2016. na HTV-u 1, u večernjem terminu vodi emisiju Hrvatska za 5.[5]

Emisije

  • TV parlament
  • TV intervju
  • Misli 21. stoljeća
  • Znakovi vremena
  • Lice nacije
  • Puls Hrvatske
  • Glas za čovjeka
  • Hrvatska za 5

Izvori