Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Božidar Kovaček: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Božidar Kovaček'''-->Prof. dr. '''Božidar Kovaček''' ([[Bosanska Dubica]], [[8. kolovoza]] [[1930.]] - [[Novi Sad]], [[29. ožujka]] [[2007.]]), bio je [[književni povjesničar]] i redovni profesor Novosadskog sveučilišta.
Prof. dr. '''Božidar Kovaček''' ([[Bosanska Dubica]], [[8. kolovoza]] [[1930.]] - [[Novi Sad]], [[29. ožujka]] [[2007.]]), bio je [[književni povjesničar]] i redovni profesor Novosadskog sveučilišta.


== Životopis ==
== Životopis ==

Posljednja izmjena od 30. travanj 2022. u 09:40

Prof. dr. Božidar Kovaček (Bosanska Dubica, 8. kolovoza 1930. - Novi Sad, 29. ožujka 2007.), bio je književni povjesničar i redovni profesor Novosadskog sveučilišta.

Životopis

Osnovnu školu pohađao je u Bosanskom Novom (1936.-1938., 1939.-1940.) i u Subotici (1938.-1939.), a gimnaziju u Novom Sadu (1940.-1949.). Filozofski fakultet (grupa za jugoslavenske književnosti) završio je u Beogradu (1949.-1954.). Doktorirao je s tezom o Jovanu Đorđeviću na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu (1963.). Na istom Fakultetu radio je kao knjižničar (1955.-1957.), zatim kao asistent (1957.-1963.), docent (1963.-1970.), izvanredni profesor (od 1970.). Predavao je narodnu književnost i opći smjer povijesti jugoslavenskih književnosti do 20. stoljeća. Ne napuštajući profesuru, bio je upravnik Knjižnice Matice srpske (1970.-1975.). Biran je 1974. za izvanrednog, a 1980. za redovnog profesora novosadske Akademije umjetnosti i njenog dekana (1976.-1981.). Predavao je povijest dramske književnosti i kazališta. Znanstvene oblasti su mu povijest srpske književnosti i kulture (posebno kazališta) 18. i 19. stoljeća. Bavio se i komparativistikom.

Volonterski rad u Matici srpskoj: član suradnik od 1963., član Upravnog odbora od 1969., Izvršnog odbora od 1971., sekretar Odjeljenja za književnost i jezik 1974.-1983., predsjednik Temišvarskog odbora do 1999., potpredsjednik Matice 1982.-1999., zatim predsjednik. Osnivač je i glavni urednik Matičinog znanstvenog časopisa "Zbornik za scenske umetnosti i muziku". Objavljivao je radove u četrdesetak publikacija, listova i časopisa.

Važnija djela

  • "Jovan Đorđević", 1964.
  • "Kritičari o Veljku Petroviću" (koautor Draško Ređep), 1965.
  • "Matica srpska", fotomonografija (koautor Draško Ređep), 1967.
  • "Pisci Sente" (koautor I. Seli), 1967.
  • "Prepiska između Jovana Đorđevića i Antonija Hadžića", 1973.
  • "Magaraševićev letopis o Vuku i njegovoj poeziji", 1987.
  • "Pozorišno delo Joakima Vujića" (koautori P. Marjanović, D. Mihajlović, D. Rnjak), 1988.
  • "Talija i Klio", 1991.
  • "Tekelijanumske istorije XIX veka", 1997.
  • "Srbi u Pešti marta 1848", 2000.
  • "Matica srpska - Szerb Matica 1826-1864", 2001.
  • "Matica srpska 1826-2001", 2001.
  • ”Crnogorske i primorske teme u prvih sto brojeva Letopisa Matice srpske”, 2003.
  • ”Nepoznata pisma Mihajla Pupina i arhivalije u vezi s njima”, 2004,
  • "Milutin Milanković i Matica srpska : nepoznata pisma njegova, prateće arhivalije i podaci", 2005.