Alodij: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Alodij'''-->U [[Srednji vijek|srednjovjekovnom]] [[pravo|pravu]], '''alodij''' ([[latinski|lat.]] ''allodium'') je nasljedno [[nekretnina|imanje]] u slobodnom vlasništvu, bez davanja i drugih obaveza<ref name="enciklopedija.hr">[https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=1920 alodij]. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 11. 12. 2020.</ref> i s pravom [[otuđenje (pravo)|otuđenja]].
U [[Srednji vijek|srednjovjekovnom]] [[pravo|pravu]], '''alodij''' ([[latinski|lat.]] ''allodium'') je nasljedno [[nekretnina|imanje]] u slobodnom vlasništvu, bez davanja i drugih obaveza<ref name="enciklopedija.hr">[https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=1920 alodij]. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 11. 12. 2020.</ref> i s pravom [[otuđenje (pravo)|otuđenja]].


Izraz "alodij" najčešće se koristi u kontekstu [[feudalizam|feudalizma]], gdje je suprotstavljen vlasništvu s obavezama. U hrvatsko-ugarskom pravu zemljište [[vlastelin]]a — vlastelinstvo ili [[feud]] — dijelilo se na alodij i na urbarijal ili rustikal. Potonji se sastojao od [[selište (feudalizam)|selišta]] gdje su vlastelinovi [[kmet]]ovi stanovali i od čije su zemlje živjeli. Vlastelinu su pripadali plodovi zemlje u alodiju, koju su kmetovi obično imali obavezu obrađivati ([[tlaka]]) u zamjenu za zaštitu i pravo uživanja selišta.<ref name="enciklopedija.hr">[https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=1920 alodij]. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 11. 12. 2020.</ref><ref name="selište">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=55299 selište, kmetsko]. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 11. 12. 2020.</ref><ref name="proleksis">[https://proleksis.lzmk.hr/21220/ feudalizam], Proleksis enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2012. Pristupljeno 11. 12. 2020.</ref> Za razliku od alodija, koji se mogao slobodno darovati ili prodati, kmetovi na svojim selištima nisu imali ta prava.<ref name="selište"/> Alodij se u hrvatskim izvorima katkada nazivao i "plemenšćina" ili "bašćina".<ref name="enciklopedija.hr"/>
Izraz "alodij" najčešće se koristi u kontekstu [[feudalizam|feudalizma]], gdje je suprotstavljen vlasništvu s obavezama. U hrvatsko-ugarskom pravu zemljište [[vlastelin]]a — vlastelinstvo ili [[feud]] — dijelilo se na alodij i na urbarijal ili rustikal. Potonji se sastojao od [[selište (feudalizam)|selišta]] gdje su vlastelinovi [[kmet]]ovi stanovali i od čije su zemlje živjeli. Vlastelinu su pripadali plodovi zemlje u alodiju, koju su kmetovi obično imali obavezu obrađivati ([[tlaka]]) u zamjenu za zaštitu i pravo uživanja selišta.<ref name="enciklopedija.hr">[https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=1920 alodij]. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 11. 12. 2020.</ref><ref name="selište">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=55299 selište, kmetsko]. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 11. 12. 2020.</ref><ref name="proleksis">[https://proleksis.lzmk.hr/21220/ feudalizam], Proleksis enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2012. Pristupljeno 11. 12. 2020.</ref> Za razliku od alodija, koji se mogao slobodno darovati ili prodati, kmetovi na svojim selištima nisu imali ta prava.<ref name="selište"/> Alodij se u hrvatskim izvorima katkada nazivao i "plemenšćina" ili "bašćina".<ref name="enciklopedija.hr"/>

Posljednja izmjena od 29. travanj 2022. u 23:25

U srednjovjekovnom pravu, alodij (lat. allodium) je nasljedno imanje u slobodnom vlasništvu, bez davanja i drugih obaveza[1] i s pravom otuđenja.

Izraz "alodij" najčešće se koristi u kontekstu feudalizma, gdje je suprotstavljen vlasništvu s obavezama. U hrvatsko-ugarskom pravu zemljište vlastelina — vlastelinstvo ili feud — dijelilo se na alodij i na urbarijal ili rustikal. Potonji se sastojao od selišta gdje su vlastelinovi kmetovi stanovali i od čije su zemlje živjeli. Vlastelinu su pripadali plodovi zemlje u alodiju, koju su kmetovi obično imali obavezu obrađivati (tlaka) u zamjenu za zaštitu i pravo uživanja selišta.[1][2][3] Za razliku od alodija, koji se mogao slobodno darovati ili prodati, kmetovi na svojim selištima nisu imali ta prava.[2] Alodij se u hrvatskim izvorima katkada nazivao i "plemenšćina" ili "bašćina".[1]

Vezani članci

Izvori

  1. ↑ 1,0 1,1 1,2 alodij. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 11. 12. 2020.
  2. ↑ 2,0 2,1 selište, kmetsko. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 11. 12. 2020.
  3. ↑ feudalizam, Proleksis enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2012. Pristupljeno 11. 12. 2020.
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Alodij&oldid=493534"