More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m file->datoteka |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Kraljevina Ilirija'''-->[[Datoteka:CoA of Kingdom of Illyria.svg|thumb|200px|Grb Kraljevine Ilirije (1816. - 1849.)]] | <!--'''Kraljevina Ilirija'''-->[[Datoteka:CoA of Kingdom of Illyria.svg|thumb|200px|Grb Kraljevine Ilirije (1816. - 1849.)]] | ||
[[ | [[Datoteka:Austrian kingdom of illyria.png|thumb|200px|Kraljevina Ilirija (1822. - 1849.)]] | ||
'''Kraljevina Ilirija''' bila je administrativna jedinica [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog Carstva]] od [[1816.]] do [[1849.]] godine, nastala od dijela nekadašnjih [[Napoleon|Napoleonovih]] [[Ilirske pokrajine|Ilirskih pokrajina]] - zapadnog i središnjeg dijela današnje [[Slovenija|Slovenije]], [[Koruška|Koruške]], sjeverozapadne [[Hrvatska|Hrvatske]] (Napoleonova Civilna Hrvatska) te sjeveroistočne [[Italija|Italije]] (provincije [[Trst]] i [[Gorica]]). | '''Kraljevina Ilirija''' bila je administrativna jedinica [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog Carstva]] od [[1816.]] do [[1849.]] godine, nastala od dijela nekadašnjih [[Napoleon|Napoleonovih]] [[Ilirske pokrajine|Ilirskih pokrajina]] - zapadnog i središnjeg dijela današnje [[Slovenija|Slovenije]], [[Koruška|Koruške]], sjeverozapadne [[Hrvatska|Hrvatske]] (Napoleonova Civilna Hrvatska) te sjeveroistočne [[Italija|Italije]] (provincije [[Trst]] i [[Gorica]]). | ||
Posljednja izmjena od 29. travanj 2022. u 23:24
Kraljevina Ilirija bila je administrativna jedinica Austrijskog Carstva od 1816. do 1849. godine, nastala od dijela nekadašnjih Napoleonovih Ilirskih pokrajina - zapadnog i središnjeg dijela današnje Slovenije, Koruške, sjeverozapadne Hrvatske (Napoleonova Civilna Hrvatska) te sjeveroistočne Italije (provincije Trst i Gorica).
Tek nakon dugog i opetovanog traženja vratio je kralj godine 1822. Hrvatskoj onaj dio njezinog teritorija koji je ušao u sastav Kraljevine Ilirije (tzv. prekosavska Hrvatska, tj. nekadašnja pokrajina Civilna Hrvatska Napoleonovih Ilirskih pokrajina, od 1816. do 1822. tzv. Karlovački kapetanat; te grad Rijeka), ali bez Istre.
Jedinstvena upravna struktura Kraljevine nije nikad uspostavljena, pa je od 1822. do 1849. središnja vlast djelovala putem c. k. Vlade u Ljubljani (k.k. Gubernium in Laibach, I. R. Governo in Lubiana) za Kranjsku i Korušku, tj. za okruge Ljubljana, Postojna, Novo Mesto, Klagenfurt (Celovec) i Villach (Beljak) te c. k. Vlade za Primorje u Trstu (k.k. Gubernium des Küstenlandes in Triest, I. R. Governo del Litorale in Trieste) za grad Trst s okolicom (kao "slobodni carski grad", Trst nije bio dijelom nekog okruga, već je imao upravu naziva "Magistrat za političko-gospodarske poslove" pod neposrednom upravom Vlade u Trstu), Gorički okrug i Istarski okrug koji je nastao 1825. spajanjem Pazinskog okruga, te zapadne Istre koja je upravno pripadala Trstu. Na crkvenom polju, 1830. gorički nadbiskup dobio je naslov metropolita Ilirije.
U oktroiranome ustavu iz 1849., premda su njezini sastavni dijelovi posve osamostaljeni i time je zapravo prestala postojati, spominje se kao krunovina sastavljena od Istre, Trsta, Goričke, Kranjske i Koruške. Nakon 1861. u potpunosti su obnobljene krunovine Markgrofovija Istra, Kneževska grofovija Gorička i Gradiška, Slobodni carski grad Trst s okolicom koje su činile Austrijsko primorje, te Vojvodstvo Kranjska i Vojvodstvo Koruška, a "Kraljevina Ilirija" zadržala se nominalno u vladarskoj tituli do propasti Austro-Ugarske godine 1918.
Izvori
Nedovršeni članak Kraljevina Ilirija koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.
| |||||||||||||||||||
