Razlika između inačica stranice »Bombaški napad u Jolu«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Slika:Aftermath of the Jolo Cathedral bombings.jpg|mini|desno|Unutrašnjost katedrale nakon napada]] | |||
'''Bombaški napad''' na Katedralu Gospe Karmelske u gradu Jolu na jugu [[Filipini|Filipina]] predstavlja jedan od niza [[terorizam|terorističkih napada]] boraca [[ISIL|Islamske Države]] na [[protukatoličanstvo|katoličku manjinu]] na području separatističke autonomne pokrajine Islamskog Mindanaa. U napadu [[bomba]]ma [[amonijev nitrat|amonijeva nitrata]] ručne izrade 27. siječnja 2019. poginulo je dvadeset, a teže i lakše ozlijeđeno stotinu i dvoje ljudi, većinom [[civil]]a. | '''Bombaški napad''' na Katedralu Gospe Karmelske u gradu Jolu na jugu [[Filipini|Filipina]] predstavlja jedan od niza [[terorizam|terorističkih napada]] boraca [[ISIL|Islamske Države]] na [[protukatoličanstvo|katoličku manjinu]] na području separatističke autonomne pokrajine Islamskog Mindanaa. U napadu [[bomba]]ma [[amonijev nitrat|amonijeva nitrata]] ručne izrade 27. siječnja 2019. poginulo je dvadeset, a teže i lakše ozlijeđeno stotinu i dvoje ljudi, većinom [[civil]]a. | ||
Trenutačna izmjena od 22:28, 29. travnja 2022.
Bombaški napad na Katedralu Gospe Karmelske u gradu Jolu na jugu Filipina predstavlja jedan od niza terorističkih napada boraca Islamske Države na katoličku manjinu na području separatističke autonomne pokrajine Islamskog Mindanaa. U napadu bombama amonijeva nitrata ručne izrade 27. siječnja 2019. poginulo je dvadeset, a teže i lakše ozlijeđeno stotinu i dvoje ljudi, većinom civila.
Napad se odvio samo tjedan dana nakon referenduma o proširenju i jačanju neovisnosti islamske samouprave na Mindanau i okolnim otočjima, među kojima je i otočje Sulu čije je Jolu upravno središte, ali i uporište Islamske Države na Filipinima. Unatoč tome, otočje Sulu jedino je koje je premoćno glasalo protiv referendumskog prijedloga, što je djelomično, uz političku i upravnu nestabilnost i motiviralo napad.
Skupina od šestero napadača koristila se sličnim načinom napada, kao i u bombaškom napadu na turističko naselje na Baliju 2002. godine, aktivirajući bombe ručne izrade pomoću mobitela kao detonatora.
Narednoga dana mjesto napada posjetio je i filipinski predsjednik Rodrigo Duterte, a napad su osudili čak i islamski separatistički borci Nacionalne fronte za oslobođenje Islamskog Mindanaa smatrajući ga nepotrebnim nasiljem, kao i brojne međunarodne organizacije (EU, UN, Svjetska banka...) te vlade mnogih država. Vlade Mađarske i Kine ponudile su višemilijunsku novčanu pomoć obiteljima žrtava.
Izvori
- Priopćenje Vlade Republike Mađarske povodom napada na službenim stranicama Vlade
- Poimenični popis poginulih u napadu u mrežnom izdanju Manila Bulletina
- Priopćenje o napadačima i Duterteovom posjetu na portalu ABS/CBN