More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Blagaj na Sani''' je [[utvrda|utvrđeni]] [[grad|grad]] u [[BiH]]. Nalazio se na ponad rijeke [[Sana|Sane]], kod [[Hrvatski Blagaj|Hrvatskog Blagaja]]. Podigli su ga knezovi [[Babonići]], Babo Babonić [[1240.]] godine. <ref name="Delisimunovic">[http://delisimunovic.com/Povijest/Blagaj_na_Korani/blagaj_na_korani.html Delisimunovic.com] ''Blagaj na Korani''. Izvor: Lopašić, Gradovi oko Kupe i Korane (pristupljeno 17. veljače 2017.)</ref><ref name="Hrvatski Blagaj">[https://hrvatskiblagaj.weebly.com/o-hrvatskom-blagaju.html O Hrvatskom Blagaju] (pristupljeno 17. veljače 2017.)</ref><ref name="Lopašić">[https://archive.org/stream/okokupeikoranem00lopagoog/okokupeikoranem00lopagoog_djvu.txt Google Knjige] Radoslav Lopašić: (dopunio Emilij Laszowski): ''Oko Kupe i Korane. Mjestopisne i povjestne crtice'', Matica Hrvatska. 1895. (pristupljeno 17. veljače 2017.)</ref> Prema drugim izvorima, grad je nastao početkom 14. stoljeća. | |||
Blagaj je bio zavičajni grad jedne grane knezova Babonića, po kojem su dobili naziv [[Blagajski]]. Osmanska [[Stogodišnji hrvatsko-turski rat|osvajanja Hrvatske]] zatekla su grad u 16. stoljeću.<ref name="Delisimunovic"/><ref name="Hrvatski Blagaj"/><ref name="Lopašić"/> | Blagaj je bio zavičajni grad jedne grane knezova Babonića, po kojem su dobili naziv [[Blagajski]]. Osmanska [[Stogodišnji hrvatsko-turski rat|osvajanja Hrvatske]] zatekla su grad u 16. stoljeću.<ref name="Delisimunovic"/><ref name="Hrvatski Blagaj"/><ref name="Lopašić"/> | ||
Posljednja izmjena od 29. travanj 2022. u 09:28
Blagaj na Sani je utvrđeni grad u BiH. Nalazio se na ponad rijeke Sane, kod Hrvatskog Blagaja. Podigli su ga knezovi Babonići, Babo Babonić 1240. godine. [1][2][3] Prema drugim izvorima, grad je nastao početkom 14. stoljeća.
Blagaj je bio zavičajni grad jedne grane knezova Babonića, po kojem su dobili naziv Blagajski. Osmanska osvajanja Hrvatske zatekla su grad u 16. stoljeću.[1][2][3] Prvo osmansko zauzimanje bilo je 1512. godine.[4] Osmanlije su ga konačno okupirale 1540. godine.[1][2] U gradu su držale vojnu posadu. [4] Uz gradnju sanskog Blagaja povezana je gradnja Blagaja na Korani, koji su sagradili Babonići na slobodnom hrvatskom teritoriju. Poslije pada sanskog Blagaja, knezovi Blagajski su kod zagrebačkog kaptola i kralja isposlovali povelju o povratku okupiranih imanja nakon oslobođenja Hrvatske od Turaka. Povratkom Blagaja pod kršćansku vlast kraljevo obećanje nije ispunjeno. [1][2][3]
Sanski Blagaj imao je tvrđavu i podgrađe. U njemu dokumenti spominju crkvu sv. Grgura iz 1334. godine.[4]
Vidi
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 Delisimunovic.com Blagaj na Korani. Izvor: Lopašić, Gradovi oko Kupe i Korane (pristupljeno 17. veljače 2017.)
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 O Hrvatskom Blagaju (pristupljeno 17. veljače 2017.)
- ↑ 3,0 3,1 3,2 Google Knjige Radoslav Lopašić: (dopunio Emilij Laszowski): Oko Kupe i Korane. Mjestopisne i povjestne crtice, Matica Hrvatska. 1895. (pristupljeno 17. veljače 2017.)
- ↑ 4,0 4,1 4,2 Hrvatska enciklopedija Blagaj (na Sani) (pristupljeno 17. veljače 2017.)