Aktin: razlika između inačica

Inačica od 28. travanj 2022. u 18:32

Aktin (globularni aktin, G-aktin, aktinski monomer, tanka mišićna nit) je bjelančevinasta molekula. Izgrađuje miofibrile.^[1] Globularni je višefunkcijski protein koji tvori mikrofilamente. Nalazimo ga u svim eukariotskim stanicama, uz iznimku oblićke sperme. U stanicama je u koncentracijama od preko 100 μM. Masa aktina je oko 42-kDa i monomerska je podjedinica dviju vrsta filamenata u u stanicama: mikrofilamenata, jedan od tri glavna sastojka staničnog kostura, i tankih filamenata, dio steznog aparata u mišićnim stanicama. Može biti slobodni monomer zvan G-aktin (globularni) ili dio linearnog polimernog mikrofilamenta zvanog F-aktin (filamentnog), a oba su bitna za važne stanične funkcije kao što su motilnost i kontrakcija stanica u staničnoj diobi. U svakoj sarkomeri razlikujemo dvije vrste mikrofilamenata, aktin i miozin.

Građa

Kuglasta je oblika. S istovjetnim se molekulama povezuje u lance nitastog aktina.^[2]

Povijest

Mađarski fiziolog Albert Szent-Györgyi 1938. je godine kad je istraživao biofiziku mišića otkrio da mišići sadrže aktin koji u kombinaciji s proteinom miozinom i izvorom energije (ATPom) kontrahira mišićna vlakna.

Vidi

poprečno-prugasti mišić

Izvori

↑ Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne (Arhivirano 21. rujna 2016.) (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, ISBN 978-953-6904-26-6, str. 31.
↑ aktin, Struna - Hrvatsko stomatološko nazivlje

[hinus-1] Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne (Arhivirano 21. rujna 2016.) (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, ISBN 978-953-6904-26-6, str. 31.

[2] tin, Struna - Hrvatsko stomatološko nazivlje

[1]

[2]

Inačica od 14. listopad 2021. u 04:57 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 568.127 edits Bot: Automatski unos stranica		Inačica od 28. travanj 2022. u 18:32 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 568.127 edits m bnz Novija izmjena →
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Aktin'''-->~~[[Datoteka:Adherens Junctions structural proteins.svg\|minijatura\|Strukturni proteini]]		[[Datoteka:Adherens Junctions structural proteins.svg\|minijatura\|Strukturni proteini]]
	'''Aktin''' (globularni aktin, G-aktin, aktinski monomer, tanka mišićna nit) je [[bjelančevina]]sta [[molekula]]. Izgrađuje [[miofibrila\|miofibrile]].<ref name="hinus">Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. [http://www.hinus.hr/wp-content/knjige/2011/10/SKOLSKI-LEKSIKON-BIOLOGIJE-S-PITANJIMA-ZA-MATURU-I-PRIJEMNE.pdf Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20160921142528/http://www.hinus.hr/wp-content/knjige/2011/10/SKOLSKI-LEKSIKON-BIOLOGIJE-S-PITANJIMA-ZA-MATURU-I-PRIJEMNE.pdf \|date=21. rujna 2016. }} (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, {{ISBN\|978-953-6904-26-6}}, str. 31.</ref> [[Globularni protein\|Globularni]] je višefunkcijski protein koji tvori [[mikrofilament]]e. Nalazimo ga u svim [[eukarioti\|eukariotskim]] stanicama, uz iznimku [[oblići\|oblićke]] sperme. U stanicama je u koncentracijama od preko [[količina tvari\|100 μM]]. Masa aktina je oko [[atomska jedinica mase\|42-kDa]] i [[monomeri\|monomerska]] je [[proteinska podjedinica\|podjedinica]] dviju vrsta filamenata u u stanicama: mikrofilamenata, jedan od tri glavna sastojka [[citoskelet\|staničnog kostura]], i tankih filamenata, dio [[stezanje mišića\|steznog]] aparata u mišićnim stanicama. Može biti slobodni monomer zvan G-aktin (globularni) ili dio linearnog polimernog mikrofilamenta zvanog F-aktin (filamentnog), a oba su bitna za važne stanične funkcije kao što su [[motilnost]] i kontrakcija stanica u [[stanična dioba\|staničnoj diobi]]. U svakoj [[sarkomera\|sarkomeri]] razlikujemo dvije vrste mikrofilamenata, aktin i miozin.		'''Aktin''' (globularni aktin, G-aktin, aktinski monomer, tanka mišićna nit) je [[bjelančevina]]sta [[molekula]]. Izgrađuje [[miofibrila\|miofibrile]].<ref name="hinus">Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. [http://www.hinus.hr/wp-content/knjige/2011/10/SKOLSKI-LEKSIKON-BIOLOGIJE-S-PITANJIMA-ZA-MATURU-I-PRIJEMNE.pdf Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20160921142528/http://www.hinus.hr/wp-content/knjige/2011/10/SKOLSKI-LEKSIKON-BIOLOGIJE-S-PITANJIMA-ZA-MATURU-I-PRIJEMNE.pdf \|date=21. rujna 2016. }} (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, {{ISBN\|978-953-6904-26-6}}, str. 31.</ref> [[Globularni protein\|Globularni]] je višefunkcijski protein koji tvori [[mikrofilament]]e. Nalazimo ga u svim [[eukarioti\|eukariotskim]] stanicama, uz iznimku [[oblići\|oblićke]] sperme. U stanicama je u koncentracijama od preko [[količina tvari\|100 μM]]. Masa aktina je oko [[atomska jedinica mase\|42-kDa]] i [[monomeri\|monomerska]] je [[proteinska podjedinica\|podjedinica]] dviju vrsta filamenata u u stanicama: mikrofilamenata, jedan od tri glavna sastojka [[citoskelet\|staničnog kostura]], i tankih filamenata, dio [[stezanje mišića\|steznog]] aparata u mišićnim stanicama. Može biti slobodni monomer zvan G-aktin (globularni) ili dio linearnog polimernog mikrofilamenta zvanog F-aktin (filamentnog), a oba su bitna za važne stanične funkcije kao što su [[motilnost]] i kontrakcija stanica u [[stanična dioba\|staničnoj diobi]]. U svakoj [[sarkomera\|sarkomeri]] razlikujemo dvije vrste mikrofilamenata, aktin i miozin.